Baš kako je nedavno i najavio, predsjednik Afganistana Hamid Karzai ovoga će tjedna u potpisati i u proceduru uputiti predsjednički dekret kojim će narediti raspuštanje svih privatnih zaštitarskih snaga u zemlji – najkasnije do kraja ove godine. Potvrdio je to danas njegov glasnogovornik, no prema pisanju New York Timesa zasad još nije poznato na koji će način ovaj, po svemu nesvakidašnji potez, biti proveden, tim više što će njegova provedba umnogome utjecati i na stanje sigurnosti u toj sukobima ionako rastrganoj državi.
Naime, u Afganistanu, procjenjuje se, trenutačno djeluju najmanje 24.000 naoružanih privatnih zaštitara, od kojih su tek jedan manji dio stranci, dok su većina državljani Afganistana, a Karzai nije istodobno ponudio i alternativu svim tim ljudima koji će, vjerojatno, ostati bez posla.
Njihovi zadaci zasad se svode na praćenje i čuvanje opskrbnih konvoja po najugroženijim prometnicama do NATO-ovih vojnih baza, čuvanje vladinih i vojnih zgrada te tjelohraniteljske poslove i štićenje niz političkih i drugih vođa.
Nakon nedavne objave rezultata istrage što ju je proveo Kongres SAD-a, a koja je potvrdila „javnu tajnu“ i brojna medijska izvješća o tome da se mnogi zaštitari u Afganistanu ponašaju iznimno neodgovorno i divlje, a ponekad da čak i potplaćuju talibanske pobunjenike kako bi im propustili konvoje, predsjednik Karzai našao se na valu snažnih kritika. Sa svih su ga strana unutar države počeli pritiskati da te privatne zaštitare pod hitno stavi pod kontrolu.
Problem je, ocjenjuju strani analitičari, vrlo ozbiljan jer su neke od tih privatnih zaštitarskih kompanija tako velike da zapravo predstavljaju pravu malu privatnu vojsku s više tisuća vojnika koja ignorira, a katkad se čak i otvoreno sukobljava s lokalnim vlastima.
„U pitanju je paralelna struktura vlasti“, izravan je bio Karzaijev glasnogovornik Waheed Omar i dodao: „Uskoro će, međutim, svi biti raspušteni“. Omar, međutim, nije htio ulaziti u detalje procesa raspuštanja zaštitarskih kompanija niti je objasnio tko će ih zamijeniti.
Glasnogovornik snaga NATO-a u Kabulu, kao i službeni predstavnici SAD-a u Washingtonu oprezno su pozdravili najavljeni potez predsjednika Afganistana, ali uz dodatak da taj potez prije svega ovisi o spremnosti i sposobnosti afganistanske vojske i policije da preuzmu sve dosadašnje poslove privatnih zaštitara. Usput rečeno, i vojska i policija već su i sada preopterećene jer posla je mnogo, a ljudi puno premalo – oko 225.000.
„Dijelimo želju predsjednika Afganistana da poslove sigurnosti vode afganistanske vlasti, ali situacija je, nažalost, i dalje takva da još postoji potreba za privatnim zaštitarima“, upozorio je glasnogovornik State Departmenta Philip J. Crowley.
New York Times je prenio Crowleyeve riječi da su službenici američkog veleposlanstva u Kabulu dobili nacrt Karzaijevog dekreta i detaljno ga proučili. Poznato je, naime, da najveći broj zaštitarskih tvrtki u Afganistanu, baš kao i u Iraku, drže upravo Amerikanci.
Prema službenim podacima, u Afganistanu su trenutačno registrirane 52 privatne zaštitarske kompanije koje pružaju usluge zaštite i čuvanja, s oko 24.000 zaštitara. Nažalost, mnogo je veći broj onih neregistriranih, pa se ponašanje njihovih zaposlenika navodno ne razlikuje mnogo od običnih razbojničkih bandi.
Samo, primjerice, u gradu Kandaharu djeluju najmanje 23 privatne naoružane skupine – koje se tek uvjetno može nazvati zaštitarskim kompanijama. One nisu registrirane i praktički djeluju izvan zakona, odnosno bez nadzora i državnih i lokalnih vlasti. Česta su izvješća da ulicama Kandahara brojni naoružani ljudi bez odora i identifikacijskih dokumenata.
New York Times navodi i primjer iz provincije Oruzgan u kojoj najmoćnijom privatnomvojskom rukovodi stanoviti Matiullah Khan. Njegovih oko 1500 plaćenih boraca na ugovoru je sa špediterskim kompanijama koje za NATO prevoze robu, hranu i opremu u njihove baze.
Američka vlada u Afganistanu trenutačno zapošljava oko 26.000 naoružanih zaštitara, od čega, kažu u NATO-u, njih oko 19.000 radi izravno za američku vojsku. Baš kao i u Iraku, ti strani plaćenici, kako ih naziva lokalno stanovništvo, nemaju pozitivan imidž, no američki dužnosnici tvrde da bez njihove nazočnosti – ne mogu djelovati.
Mnogim je Afganistancima još u živom sjećanju slučaj iz srpnja, kada je SUV sa zaštitarima američke kompanije DynCorp International izazvao sudar u kojem su poginula četiri Afganistanca. Gomila se okupila u srcu Kabula i izvikivala: „Smrt Americi i Amerikancima!“ (R. Z.)
.jpg){kind=logo}
