Božinović u Izraelu: Terorizam jedan od najvećih sigurnosnih izazova

Datum objave: 10.9.2019., 12:33
Božinović je potpisao i sporazum koji će hrvatskim policajcima omogućiti sudjelovanje u inovativnim programima obuke i izobrazbe iz područja domovinske sigurnosti i borbe protiv terorizma.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u utorak je u Tel Avivu, otvarajući konferenciju Međunarodnog instituta za borbu protiv terorizma (ICT), kazao da je terorizam jedan od najvećih sigurnosnih izazova te da je malo naznaka da će se takva situacija uskoro promijeniti.

Tim više što su terorističke skupine i njihovi ideolozi pokazali izuzetnu sposobnost u prihvaćanju novih trendova na društvenim mrežama i razvoju tehnologije.

"Osnažene internetom i društvenim medijima, terorističke skupine uspjele su privući nove sljedbenike i potaknuti pojedinačna teroristička djela u prividno udaljenim mjestima. U posljednje vrijeme, desničarski i lijevi ekstremisti koristili su slične digitalne platforme", kazao je Božinović na konferenciji "Terorizam 2020: Razumijevanje sadašnjosti, priprema za budućnost".

Sporazum o suradnji na području sigurnosti i borbe protiv terorizma

Božinović je na konferenciji potpisao i sporazum s čelnikom ICT-a Boazom Ganorom koji će, među ostalim, hrvatskim policajcima omogućiti sudjelovanje u inovativnim programima obuke i izobrazbe iz područja domovinske sigurnosti i borbe protiv terorizma.

U izjavi Hini Ganor je kazao da je vrlo ponosan što je s hrvatskim MUP-om potpisao sporazum o suradnji u suzbijanju terorizma.

"Svi ovdje vjerujemo da je riječ o rastućem svjetskom fenomenu kojemu se možemo suprotstaviti samo međunarodnom suradnjom", kazao je Ganor.

Božinović je u izjavi Hini kazao da je počašćen činjenicom da je mogao otvoriti konferenciju koja je okupila više od tisuću eksperata iz 60 zemalja. "Siguran sam da ovaj sporazum odražava naše zajedničke vrijednosti, prije svega demokraciju i našu spremnost da ih branimo od suvermenih izazova među kojima je terorizam vrlo visoko na agendi", rekao je Božinović.

Tijekom posjeta Izraelu Božinović će se, u pratnji svojih suradnika i hrvatske veleposlanice Vesele Mrđen Korać, susresti i s ministrom javne sigurnosti, strateških poslova i informiranja Gilardom Erdanom te ministrom regionalne suradnje Tzahijem Hanegbijem.

U EU oko 5.000 terorista povratnika s ratišta u Siriji i Iraku

Božinović je u svom govoru na konferenciji kazao da je EU u posljednje vrijeme posebno zabrinuta zbog utjecaja terorističkih skupina na radikalizaciju svojih građana koji se odlučuju čak i na odlazak u inozemstvo kako bi postali teroristički borci.

"Sada nakon ISIL-ovih neuspjeha na bojnom polju, naš fokus se prebacuje na borce koji se vraćaju. Broj povratnika varira u europskim zemljama", rekao je Božinović dodajući da se broj 'terorista povratnika' s ratišta u Siriji i Iraku procjenjuje na oko pet tisuća.

Europa se, dodao je Božinović, bori i s etnonacionalističkim i separatističkim terorističkim grupacijama, ali i desničarskim ekstremistima koji su iskoristili zabrinutost javnosti zbog percepcije pretjeranih migracijskih tokova u Europu.

No, borba protiv terorizma pojačala je solidarnost i poboljšala suradnju među državama.
 
"Naše agencije za provođenje zakona i obavještajne službe razmjenjuju informacije i rade zajedno kao nikad do sada. U međuvremenu, vidimo sve više i više osujećenih terorističkih zavjera", rekao je hrvatski ministar.

Pooštreni zakoni pokrivaju širi spektar nedjela povezanih s terorizmom

Dodao je da zajedničke preventivne akcije uključuju nove direktive i zakonodavstvo, raspodjelu sredstava i više resursa, ali i poboljšani nadzor vanjskih granica, razmjenu informacija i suradnju privatnog i javnog sektora.

Naročito, naši napori za provedbu zakona širom EU-a pojačani su pooštrenim zakonima koji sada pokrivaju širi spektar kaznenih djela povezanih s terorizmom.

Što se tiče područja jugoistočne Europe ministar je kazao da je to područje, iako nije doživjelo ozbiljnije terorističke napade, ipak posebno ranjivo.

Prije svega zbog etničkih napetosti i neriješenih političkih problema nakon oružanih sukoba devedesetih, migracijskih putova preko Balkana do zapadne Europe, terorista povratnika, ali i "vanjskih aktera" koji pokušavaju zaustaviti pristupanje zemalja regije u EU i NATO.




PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2019.
XIX. godina, broj VII. 2019.