ZAŠTITA - časopis za zaštitu i sigurnost osoba i imovine

Antun Krešimir Buterin

Izmjene i dopune pritom uopće nisu velike. Podsjetimo, riječ je zapravo o tek dvije krucijalne točke koje su mnogima bile „trn u oku“ još otkako je 1. siječnja ove godine na snagu stupio novi Zakon o radu.

Prije svega je riječ o članku 3. stavku 4. toga Zakona u kojemu se propisuje mogućnost da se kolektivnim ugovorom urede iznimke od primjene odredbi o dnevnom i tjednom odmoru, ako se radi o djelatnosti zaštite osoba i imovine, ali pritom nije bila predviđena i mogućnost uređivanja iznimke od primjene odredbi o radnome vremenu.

Zakonodavac (u ovome slučaju MUP) prihvatio je argumente brojnih zaštitara, ali i RSRH- Zaštita, da je u ovom slučaju riječ o specifičnoj djelatnosti u kojoj se poslovi privatne zaštite najčešće moraju obavljati u neprekidnom trajanju. Zbog toga MUP kroz ove izmjene i dopune predlaže Saboru da se dopusti obavljanje navedenih poslova u trajanju dužem od 8 sati, ali - ne dužem od 12 sati!

Tako piše i u obrazloženju Prijedloga: „Radi se o zahtjevu predstavnika poslodavaca i sindikata koji zastupaju zaposlene osobe na poslovima privatne zaštite (zaštita osoba i imovine) da im se omogući rad (kao i dosad, u razdobljima 12-24, 12-48 sati) u noćnim smjenama. Radi specifičnosti posla kojeg obavljaju (neprekidno čuvanje pojedinih objekata) i s obzirom na činjenicu da je struktura zaposlenika uglavnom iz rubnih dijelova gradova (veća udaljenost, dolazak/odlazak na posao, autobusom, vlakom, automobilom, nepostojanje prijevoznih linija u noćnim satima i sl.) kao i zbog malih primanja (plaće od 2500 do 3000 kn), obavljanje poslova privatne zaštite u smjenama od 8 sati dodatno bi pogoršalo njihov materijalni status te bi se znatno umanjila njihova primanja, a time i egzistencija njihovih obitelji“.

Cijela je zakonska procedura dosad, kako doznajemo, već provedena i ispoštovana. Saborski Odbor za zakonodavstvo na svojoj je 104. sjednici, održanoj 28. listopada, raspravljao o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privatnoj zaštiti, što ga je predsjedniku Sabora podnijela Vlada RH aktom od 14. Listopada. Odbor za zakonodavstvo na sjednici je podupro donošenje ovoga Zakona, bez protivljenja prijedlogu predlagatelja da se Zakon donese po hitnom postupku. Prijedlog Zakona uvršten je stoga na dnevni red aktualne sjednice Sabora koja traje zaključno do danas, petak, 5. studenoga.

MUP je obrazložio i razloge donošenja ovog Zakona po hitnome postupku. Prije svega je, kako se tvrdi, riječ o usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, pri čemu se u vidu ima i što hitnije uređenje problematike vezane uz noćni (smjenski) rad zaposlenika koji obavljaju poslove privatne zaštite, s obzirom da novi Zakon o radu to područje uređuje na način koji nije odgovarajući za zaštitarsku djelatnost, „a Direktiva 2003/88/EZ dopušta mogućnost da se posebnim zakonima propišu iznimke za pojedine djelatnosti“.

Druga, a ujedno i posljednja izmjena i dopuna Zakona o privatnoj zaštiti tiče se članka 4. koji regulira usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije u području prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga. Tako se dodavanjem novoga stavka u članku 4. ovoga Zakona, propisuje „mogućnost obavljanja djelatnosti privatne zaštite za pravne osobe i obrtnike iz država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, koji imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite izdano od države članice EU, odnosno države potpisnice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, i to u skladu s propisima Republike Hrvatske, kako domaće tvrtke koje posluju po propisima RH ne bi bile stavljene u nepovoljniji položaj na matičnom tržištu.

Važna je novina za koju su se izborili Hrvatski ceh zaštitara i domaće zaštitarske tvrtke, u tome što se ovim izmjenama i dopunama propisuje da će taj dio Zakona koji praktički omogućava dolazak strane konkurencije, vrijediti tek od trenutka pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, a ne odmah osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, što je rok koji vrijedi za izmjene i dopune koje se tiču smjenskog rada od 8 do 12 sati.

Ali, da skratimo priču. U nastavku, crno-na bijelo, čitateljima dajemo na uvid tekst novog Zakona koji će, dakle, ako se danas u Saboru, ne dogodi nešto nepredviđeno, stupiti na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinama. Drugim riječima, najvjerojatnije već tijekom studenoga.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O PRIVATNOJ ZAŠTITI
Članak 1.
U Zakonu o privatnoj zaštiti (Narodne novine, br. 68/2003 i 31/2010) u članku 4. iza
stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
"Djelatnost privatne zaštite, sukladno odredbama ovog Zakona, osim pravnih osoba i
obrtnika iz stavka 1. i 2. ovoga članka, mogu obavljati pravne osobe i obrtnici država članica
Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru koji imaju
odobrenje za obavljanje djelatnosti privatne zaštite izdano od države članice Europske unije,
odnosno države potpisnice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, sukladno važećim
propisima u Republici Hrvatskoj.".
Članak 2.
U članku 8. stavku 2. riječ: "tjelesne" zamjenjuje se riječju: "privatne".
Članak 3.
Iza članka 11. dodaje se članak 11.a koji glasi:
"Članak 11.a
Kada je neophodno poslove privatne zaštite obavljati u neprekidnom trajanju, radno
vrijeme osoba koje obavljaju poslove privatne zaštite može trajati duže od osam sati u
razdoblju od dvadeset četiri sata, ali ne duže od 12 sati.
Poslodavac je pri organizaciji noćnog rada i rada u smjenama dužan osobama iz stavka
1. ovoga članka osigurati dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.
Ostala prava i obveze utvrđene propisima o radu primjenjuju se i na osobe koje
obavljaju poslove privatne zaštite.".
Članak 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim
odredbe članka 1. ovoga Zakona koja stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske
Europskoj uniji.

OBRAZLOŽENJE
Članak 1. Dodavanjem novoga stavka u članku 4. važećeg Zakona, propisuje se mogućnost
obavljanja djelatnosti privatne zaštite za pravne osobe i obrtnike iz država članica Europske
unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru koji imaju odobrenje
za obavljanje djelatnosti privatne zaštite izdano od države članice Europske unije, odnosno
države potpisnice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, i to u skladu s propisima
Republike Hrvatske, kako domaće tvrtke koje posluju po propisima Republike Hrvatske ne bi
bile stavljene u nepovoljniji položaj na matičnom tržištu.
Članak 2. U članku 8. Zakona izvršeno je terminološko usklađivanje s odredbama stavka 1. i
3. toga članka.
Članak 3. U Zakon o privatnoj zaštiti dodaje se novi članak kojim se propisuje trajanje
radnog vremena osoba koje obavljaju poslove privatne zaštite, kada je takve poslove
neophodno obavljati u neprekidnom trajanju, odnosno u trajanju dužem od osam sati.
Međutim ni tada se ne može organizirati trajanje radnog vremena duže od 12 sati.
Članak 4. Propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona, te se propisuje da će odredba članka
1. ovoga Zakona stupiti na snagu pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji.