Dr. sc. Tonći Prodan, CoESS Maritime & Port Security Committee i Hrvatski ceh zaštitara
Prvi efekti epidemije koronavirusa na pomorski promet u Europi osjetili su se kada je Kina, ključni pomorski igrač, smanjila svoj protok kroz luke zbog nedostatka lučkih radnika. Na glavnoj relaciji Azija-Sjeverna Europa, čak 46 posto transporta brodovima je otkazano tijekom četiri tjedna u veljači 2020. po jednom procjeni, dok druga procjena sugerira da je veća količina brodskih kontejnera u mirovanju nego tijekom globalne financijske krize 2008. godine. Kako se virus širio, zemlje širom svijeta usvojile su pojedinačne mjere za krizu, uključujući čak i odbijanje ulaska brodova u luke. Takvu su poremećaji u pomorskom prometu utjecali na brodove, njihove posade, putnike i teret te ostavile trag na pomorski prijevoz u socijalnim, operativnim i ekonomskim područjima. Treba reći da oko 600 000 pomoraca i brodskih radnika svih nacionalnosti rade na brodovima u vlasništvu EU.
Učinci izbijanja Covid-19 na pomorski promet
Zbog ograničenja u kretanju ljudi, smanjenih letova i zatvaranja luka, rotacije posade zaustavljene su, ostavljajući desetine tisuća pomoraca na brodovima. Umjesto da se vrate kući, pomorci su zamoljeni da nastave s radom i plove prema novim odredištima. Neke lučke vlasti traže da plovila provedu 14-dnevno karantensko razdoblje na sidrištu prije ulaska u luku, situaciju često pogoršavaju problemi s osiguravanjem zaliha svježe hrane na brodovima. Produljeni boravak na brodu može rezultirati istjecanjem certifikata jednog ili više pomoraca, što stavlja izvan funkcije potvrde o sigurnom održavanju plovila i ugrožava sposobnost plovidbe. Budući da su mnoga plovila izvan funkcije zbog operativnih ograničenja, nedostatka tereta ili posade, pomorska poduzeća prilagođavaju svoje poslovanje i ograničavaju troškove, a to neminovno za sobom povlači i otpuštanje zaposlenika na brodovima. Inspekcijski pregled brodova (osim ako se ne radi na daljinu) i obnova brodskih certifikata, posebno ako je potreban suhi dok, praktično su zaustavljene. Ekonomski utjecaji osjećaju se na cijeloj floti, s izuzetkom naftnih tankera, za kojima je velika potražnja zbog niskih cijena sirove nafte. Putnički prijevoz teško je pogođen. Sve tvrtke za krstarenje koje posluju u Europi obustavile su plovidbu, a mnoge su trajektne usluge na čekanju ili su ograničene samo na teret. Brodovi za krstarenje kojima nije bilo dozvoljeno pristajanje u lukama nekih zemalja morali su se vratiti u svoju „matičnu luku“.
Mobilizacija pomorskog sektora
Na globalnoj razini, Međunarodna pomorska organizacija Ujedinjenih naroda (International Maritime Organization - IMO) pozvala je vlade da na pomorce i pomorsko osoblje poču gledati kao na ključne radnike koji pružaju osnovnu uslugu i da izuzmu pomorce od ograničenja kretanja, kako bi im se omogućilo ukrcavanje ili iskrcavanje s brodova i tranzit do zračnih luka. Dajući savjete svojim državama članicama, pomorcima i brodarskim kompanijama, IMO također obavještava o tome kako države članice prilagođavaju svoj pristup prema kašnjenjima obaveznih inspekcija i pregleda brodova i proširenjima certifikata za brodove i posade. Međunarodna brodska komora (The International Chamber of Shipping -ICS) i Međunarodno udruženje luka (The International Association of Ports and Harbours - IAPH) zajednički su se obratili čelnicima skupine G20, pozivajući na koordiniran i pragmatičan pristup. ICS je također izradio smjernice za zaštitu zdravlja pomoraca i putnika. Nadalje, ICS i Međunarodno udruženje za zračni promet (International Air Transport Association - IATA) pozvali su vlade da pomognu pomorcima prilikom zamjena posade. EU Healthy Gateways Joint Action pružala dala je savjete europskim zdravstvenim vlastima i brodskim operaterima koji su odlučili obustaviti plovidbu kao i za dugoročno pristajanje brodova u lukama. Sa svoje strane, Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) nudi jedinstvenu referentnu točku s popisom svih mjera koje su usvojile države članice EU i zemlje Europske asocijacije za slobodnu trgovinu (EFTA), EPRS EU otprema i luke suočene s koronavirusom.
Komentar Hrvatskog ceha zaštitara
Ove je smjernice komentirao u ime Hrvatskog ceha zaštitara - strukovne zaštitarske komore, dr. sc. Tonći Prodan, član CoESS Maritime & Port Security Committee. Navodi da su kao mjeru za ublažavanje negativnih učinaka pandemije COVID 19 na pomorski promet, neke lučke uprave u Republici Hrvatskoj prepolovile plaćanje lučkih pristojbi. Lučka uprava Rijeka je primjerice smanjila lučku pristojbu „TERMINAL SECURITY CHARGE“ za 50,48 posto u razdoblju od 1. svibnja do 30. rujna 2020. godine.
Nesporno je da će hrvatske lučke uprave ove godine zbog novonastale situacije zabilježiti bitno manje prihode od prošlogodišnjih i mnogih godina prije toga.
Kada govorimo o kruzing industriji, ako se situacija drastično ne promijeni, ove će godine zabilježiti rekordan gubitak. Tako je primjerice u posljednja dva mjeseca otkazan dolazak 45 kruzera koji su u Zadar trebali dovesti oko 60 tisuća putnika, gdje se tijekom ove sezone očekivao dolazak preko 90 kruzera s preko 180 tisuća putnika. Također, otkazani su dolasci 145 tisuća putnika u Dubrovnik od ukupno 790 tisuća koliko ih se očekivalo u ovoj godini. I u Splitu je situacija identična onoj dubrovačkoj i zadarskoj, gdje je za ovu sezonu otkazano već 70-ak dolazaka kruzera.
U odnosu na brodare u obalnom linijskom prijevozu i posljedice COVID-a 19 na njihovo poslovanje, Vijeće otočnog sabora predložilo je Vladi i MMPI da se u obalnom linijskom prometu odgodi donošenje sezonskog cjenika za sve građane što će, ukoliko se prijedlog prihvati, dovesti do pada prihoda i ovoj skupini brodara, koji se već sada dobrano osjeća. Brodari u obalnom linijskom prijevozu su usprkos svim teškoćama sačuvali sva radna mjesta.
Što se tiče malih brodara (mini kruzera) koji vode turiste na izlete diljem Dalmacije i čija flota broji gotovo 200 brodova, imali su odlične najave dolazaka gostiju za ovu sezonu. Očekivali su i rast prihoda do 20 posto te je 20 novih brodova već trebalo biti u moru. Međutim, ova će nautička sezona, ukoliko se situacija drastično ne promijeni, i po njih proći jako loše. Važno je istaknuti da su ovi brodovi pravi hrvatski proizvodi od gradnje, i opremanja, preko domaće hrane i drugih proizvoda te zapošljavanja isključivo hrvatskih pomoraca. Što se tiče prometa u pomorskim trgovačkim lukama, i ovdje se bilježi pad prometa. U riječkoj luci je primjerice u prva tri mjeseca ove godine prekrcano oko milijun tona tereta, što je oko 3 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Konačno, cijela se ova situacija reflektira i na pružatelje usluga privatne zaštite u hrvatskim pomorskim lukama, u nekima od kojih je broj pružatelja usluga privatne zaštite smanjen za polovinu, a samim time i očekivani poslovni prihodi pružatelja usluga privatne zaštite.
Hrvatska bi, kao i druge članice Europske unije, svoje restriktivne mjere trebala uklanjati postupno te posebno monitorirati daljnje stanje pandemije koronavirusa. Svaki problem može se riješiti na više načina, a kada je u pitanju pomorski sektor mišljenja smo da se mjere moraju uvoditi, odnosno popuštati, tako da budu ekonomski što isplativije, kako bi najmanje utjecale na likvidnost pomorskog sektora, odnosno u konačnici samih potrošača. Također, svi sigurnosni standardi i dalje se moraju provoditi bez obzira na situaciju povezanu s pandemijom, a sve kako bi se zadržala optimalna sigurnost putnika, posada i tereta."