Vatrogasna vježba „Modex Cres 2019“ provodi se u sklopu EU-projekta „Romex“ i dio je aktivnosti Mehanizma civilne zaštite Europske unije, čija je temeljna svrha unaprijediti suradnju država članica prilikom intervencija u slučajevima prirodnih katastrofa te tehnoloških i ekoloških incidenata velikih razmjera. Od 34 zemlje članice Mehanizma, njih 10-ak uključit će se u vježbu na Cresu, a pored hrvatskih postrojbi, na vježbi će izravno sudjelovati najmanje sedam kopnenih modula koji će doći iz Grčke, Španjolske, Francuske, Austrije, Rumunjske, Italije i Bugarske.
Organizacija vježbe povjerena je Hrvatskoj, koja je prvi put sudjelovala u jednoj EU vježbi još 2008. godine, iako tada nije bila članica Europske unije. Desetak godina kasnije, Hrvatska je, sada kao ravnopravna članica Europske unije, domaćin i organizator tog velikog i zahtjevnog događanja. Sve pripremne radnje za vježbu provodi Hrvatska vatrogasna zajednica, uz koordinaciju rumunjskog konzorcija CN APELL te uz svesrdnu suradnju lokalne vlasti Grada Cresa, na čijem će se području vježba održati.
Odabir Hrvatske za domaćina vježbe nije slučajan. Hrvatska ima vrlo organiziranu vatrogasnu službu, odgovarajuću tehniku te vrlo kvalitetne i educirane vatrogasce. Hrvatska vatrogasna zajednica, kako krovna institucija hrvatskoga vatrogastva, sustavno njeguje izvrsnost, kontinuirano ulaže u edukaciju svojega kadra, što uključuje i praćenje trendova u struci, primjenu novih tehnologija, upoznavanja novih alata. Hrvatski vatrogasni stručnjaci priznati su i izvan granica Hrvatske te redovito sudjeluju na raznim stručnim skupovima i vatrogasnim konferencijama diljem svijeta.
Vježba na otoku Cresu trajat će 76 sati bez prekida, a pokazat će je li Europa spremna za velike šumske požare, kakvi su nedavno bili u Švedskoj i Grčkoj. Fokus vježbe neće biti na tehničkim kapacitetima, već će se ocjenjivati strategija, planiranje, taktike postupanja, učinkovitost operacija, suradnja timova, snalaženje međunarodnih snaga na nepoznatom terenu, fleksibilnost. Cilj je stvoriti što realniju situaciju, kako bi se vidjelo što sve treba učiniti kada neka zemlja zatreba međunarodnu pomoć.
Vježba – dio Pilot projekta napredne regionalne suradnje u civilnim izvanrednim situacijama
Vježba na otoku Cresu realizirat će se u sklopu Pilot projekta napredne regionalne suradnje u civilnim izvanrednim situacijama, sufinanciranog sredstvima SPS odjela NATO-a (Science for Peace and Security Programme - Program znanosti za mir i sigurnost). Hrvatska je u tom projektu već dvije godine, uz Crnu Goru te partner-zemlje Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu. Kao što je poznato, program SPS već 60 godina promiče dijalog i praktičnu suradnju između država članica NATO-a i partnerskih zemalja, utemeljenu na znanstvenim istraživanjima, tehnološkim inovacijama i razmjeni znanja te potiče i praktičnu suradnju prilikom sigurnosnih ugroza, a upravo će se ta suradnja testirati tijekom vježbe.
Test za Europsku uniju i Hrvatsku
Opasnost od požara raslinja povećava se iz godine u godinu, požarna sezona se produljuje, a raste i učestalost požara i njihov intenzitet, ne samo na Mediteranu, već i na područjima koja se dosad nisu suočavala s tim tipom ugroza, poput primjerice Skandinavije. Zbog toga ove godine Mehanizam civilne zaštite EU-a prvi put organizira vatrogasnu vježbu gašenja požara otvorenog prostora, konkretno - vježbu gašenja šumskih požara. To je izazvalo velik interes međunarodne javnosti pa je svoj dolazak na otok Cres već najavilo 30-ak promatrača iz EU-a. Vježba „MODEX CRES 2019“ biti će pravi test za sve sudionike te će pokazati kako međunarodne snage mogu zajednički djelovati u velikim intervencijama, koliko su koordinirane i kako primjenjuju standardne operativne procedure.
Gerard Guerin, Ured civilne zaštite Europske komisije:
„Imat ćemo mnogo sudionika pa je izazov sve to organizirati, a naš je cilj stvoriti dojam stvarne misije, a ne vježbe. Da bismo u tome uspjeli, moramo točno znati kako ćemo raditi zajedno. Ovo će biti pravi test za nas, vidjet ćemo kako funkcioniramo zajedno, koliko smo uspješni. Gledali smo diljem Europe mnoge lokacije da vidimo gdje su nam najbolje mogućnosti za izvođenje ove vježbe i na kraju smo izabrali Hrvatsku. Zahvaljujemo Hrvatskoj što nam je ponudila otok Cres.“
Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik Republike Hrvatske:
„Ovakvi projekti doprinos su ukupnoj sigurnosti građana EU-a i osiguravaju jedan viši stupanj njihove zaštite i sigurnosti. Drago nam je da će se vježba održati na Cresu. Republika Hrvatska, kao domaćin, daje veliku potporu ovom projektu, ali i ljudima koji će sudjelovati u vježbi. Hrvatski vatrogasci su pri svim katastrofama u prvim redovima, a gašenje šumskih požara mi u Hrvatskoj vježbamo svakodnevno. Stoga sam siguran da će Republika Hrvatska, na svim razinama, ispuniti očekivanja EU-a u ovom projektu. Ova će vježba, siguran sam, pokazati da su i hrvatske snage spremne pomoći drugima, izvan granica Hrvatske.“
Scenarij vježbe
Scenarij vježbe razradili su Nikola Tramontana, stručnjak Mehanizma civilne zaštite Europske unije, ujedno i tajnik-stručni suradnik Vatrogasne zajednice Primorsko-goranske županije, i Mladen Vinković, pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika Republike Hrvatske.
Prema tom scenariju, kada na otoku Cresu nakon grmljavinskog nevremena izbije niz požara, malobrojni lokalni vatrogasci, ni uz pomoć vatrogasaca susjednoga otoka Lošinja, ne mogu ih pogasiti pa Vatrogasna zajednica aktivira sve svoje snage i traži pomoć državnih intervencijskih postrojbi. S obzirom da su sve državne intervencijske postrojbe već angažirane na ostalim požarištima duž obale, Hrvatska pokreće Mehanizam civilne zaštite Europske unije i traži pomoć međunarodne zajednice. Na vježbi će biti više od 300 sudionika koji će se tijekom tri dana susresti s mnogim izazovima: širenje požara ugrozit će mnoga naselja, marinu, hotel i autokamp, odlagalište otpada, ali i ključnu infrastrukturu - trafostanicu, dalekovode, vodospremu, kao i mnoge maslinike, vrtove. Dodatni izazov gasiteljima predstavljat će teško dostupan, na mjestima i neprohodan teren, te nedostatak šumskih putova, zbog čega će se zatražiti i pomoć međunarodnih zračnih snaga. Budući da će se požari proširiti na veći dio otoka Cresa, bit će to iznimno zahtjevna situacija u smislu korištenja vatrogasne opreme i tehnike, ali i za zapovjedni kadar, u smislu prikupljanja informacija, uspostave koordinacije snaga na terenu te donošenja odluka o operacijama koje treba odraditi. Poseban izazov predstavljat će i samo komuniciranje, koje će biti na engleskom jeziku, s obzirom da će se na terenu naći vatrogasci različitih nacija.
Korištenje naprednih komunikacijskih tehnologija
Organiziranje, koordiniranje i zapovijedanje operativnim snagama koje sudjeluju na intervencijama prilikom događaja katastrofalnih razmjera velik je izazov za zapovjedni kadar. Za brzu i učinkovitu intervenciju potrebna je suradnja svih žurnih službi uključenih u događaj, a presudan je pravovremeni protok informacija. Stoga će se na vježbi koristiti sustav NICS (Next-Generation Incident Command System), napredni informatički sustav za upravljanje u kriznim situacijama.
Sustav NICS razvila je američka Uprava domovinske sigurnosti, znanosti i tehnologije, u suradnji s Massachusetts Institute of Technology Lincoln Laboratory i kalifornijskim Odjelom šumarstva i zaštite od požara. Sustav NICS korisnike u realnom vremenu poslužuje svim relevantnim informacijama: podacima o terenu, vremenskoj situaciji, trenutnom rasporedu operativnih snaga, pozicijama vozila, infrastrukturi, fotografijama snimljenim iz zraka, itd. Osobitost NICS sustava je da nije limitiran, tj. može se prilagođavati i neograničeno nadograđivati najrazličitijim podacima, ovisno o specifičnostima svake pojedine intervencije. Svi ti podaci sinkroniziraju se putem mrežne suradnje, tj. sustav NICS sve informacije odmah integrira u online kartu te oni tako postaju dostupni svim korisnicima, što umnogome ubrzava protok informacija, olakšava suradnju i koordinaciju snaga na terenu, a zapovjednom kadru olakšava donošenje ključnih odluka o daljnjem postupanju tijekom kriznih situacija.
U posljednjih osam godina sustav NICS korišten je na više od 200 stvarnih incidenata te se pokazao kao iznimno važan alat uspješnog upravljanja incidentom.