Iako je od velikosrpske agresije na Hrvatsku tijekom 90-ih godina prošlo već 16 godina, u Hrvatskoj je danas pod minama još 799 četvornih kilometara površina. Prema informacijama Hrvatskog centra za razminiranje, na minski sumnjivim površinama nalazi se čak 93.000 različitih vrsta mina. Tri minama najzagađenije županije su Ličko-senjska sa 160 četvornih kilometara, Sisačko-moslavačka sa 150 četvornih te Osječko-baranjska sa 141 četvornim kilometrom. Hrvatska je dosad u razminiranje uložila 3,5 milijardi kuna, a da bi sve površine pod minama bile očišćene potrebno nam je još oko - četiri milijarde kuna. Tko će to sve platiti!?
"Prema Otavskoj konvenciji Hrvatska bi 2019. godine trebala postati zemlja bez mina, no bojim se da je to teško ostvarivo. Budući da smo dosad više od 60 posto sredstava uloženih u razminiranje izdvajali iz državnog proračuna, a vrlo malo iz donacija i gospodarstva, moram reći da taj rok nije pretjerano realan. Hrvatska to ne može sama i treba nam pomoć", naglasila je u Osijeku Đurđa Adlešič, predsjednica Zaklade Hrvatska bez mina.
Adlešič je, zajedno s bivšim predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem te veleposlanicima 19 zemalja, na poziv osječko-baranjskog župana Vladimira Šišljagića, u srijedu posjetila tu županiju kako bi se, putem diplomatskog zbora, druge zemlje svijeta potaknule na pomoć Hrvatskoj pri razminiranju.
Ravnatelj HCR-a Zdravko Modrušan poručio je da imaju i snage i kapaciteta razminirati Hrvatsku do 2019., no samo ako bude novca. "Hrvatska je napravila revoluciju u razminiranju uvođenjem strojeva još 1998. pa sada svi dolaze u Hrvatsku učiti kako se radi posao razminiranja. Danas imamo 608 pirotehničara, 58 strojeva, 22 psa, 30 tvrtki, iskustvo i znanje da posao završimo na vrijeme. No, to će biti moguće samo ako bude dovoljno novca", zaključio je Modrušan
"Želimo upozoriti da minski problem u Hrvatskoj, nažalost, još postoji. Zato smo danas u našoj Županiji ugostili diplomatski zbor, predstavnike 19 zemalja, te ih kroz prezentaciju upoznali sa stanjem miniranosti u Hrvatskoj i županiji. Na sve načine pokušavamo privući što je više moguće sredstava donacijama", poručio je župan Šišljagić.
Podsjetio je da propustom 2007. godine EU u svoju strategiju protuminskog djelovanja nije uvrstila Hrvatsku. Kada su to primijetili, Osječko-baranjska županija 2009. godine pokrenula je inicijativu i uspjela izlobirati da se Hrvatska ipak nađe u toj strategiji.
"Kao rezultat toga, dosad je osigurano četiri milijuna eura, ali i samo uvrštenje Hrvatske u Europsku strategiju dobro je za povlačenje sredstava i iz pretpristupnih fondova", prenosi Vjesnik Šišljagićeve riječi.
Nakon prezentacije, župan je goste poveo u obilazak Parka prirode Kopački rit, jedinstvenog močvarnog područja u Europi, čiji je jedan dio također još pod minama.
U Hrvatskoj je do danas od mina stradala ukupno 1931 osoba - od čega je njih 499 poginulo, dok su ostali lakše ili teže ozlijeđeni. (R. Z.)
.jpg){kind=logo}
