"Ponuda britanske strane Hrvatskoj da u Kabulu dodatno angažira snage razine voda na zadaćama osiguranja zapovjedništva ISAF-a, razmatra se kao jedna od mogućnosti u daljnjem osmišljavanju modaliteta našeg sudjelovanja u operaciji ISAF", potvrdilo je Vjesniku u ponedjeljak Ministarstvo obrane (MORH).
»Zadaće koje nam nude naši britanski saveznici nisu ni u čemu posebno različite ili riskantnije od zadaća koje naši vojnici već obavljaju ili su obavljali«, kazali su u MORH-u. Hrvatski vojnici, naime, u misiji ISAF već rade kao vojni instruktori u timovima za mentoriranje i vezu (OMLT), kao stručnjaci za civilno-vojnu suradnju u provincijskim timovima za obnovu (PRT), no također obavljaju i zadaće čuvanja, osiguranja te klasične vojno-policijske zadaće. Posao osiguranja najvjerojatnije bi preuzeli pripadnici hrvatske Vojne policije stacionirani u Kabulu.
»U ovom trenutku u Kabulu hrvatski kontingent ima pedesetak pripadnika«, poručuju iz Ministarstva obrane. Ujedno dodaju da se »u tom smislu i ponuda britanskih saveznika mora promatrati kao jedna od mogućih opcija koja ni po čemu ne iskače izvan okvira mandata koji hrvatske snage imaju u Afganistanu«. Prema pisanju Jutarnjeg lista, ta je ponuda stigla još prije nekoliko tjedana i to diplomatskim putem, preko MORH-a i Ministarstva vanjskih poslova.
Zapovjedništvo ISAF-a u Kabulu trenutačno čuvaju međunarodne vojne snage, posebice britanski vojnici, a uz njih su još afganistanska vojska te privatne zaštitarske tvrtke. Britansko vojno zapovjedništvo planira, naime, svoje snage iz Kabula prebaciti na jug Afganistana. Zapovjedništvo ISAF-a smješteno je u tzv. Zelenoj zoni u kojoj su i zgrade veposlanstava, među kojima i američko.
U samom je zapovjedništvu oko 2000 vojnika te postoji više sigurnosnih prstena. Prvi čine pripadnici afganistanske vojske, u drugom su plaćenici privatnih zaštitarskih kompanija, dok zadnji prsten čine pripadnici ISAF-a. No, unatoč jakom osiguranju talibani ipak uspijevaju probiti se u tu zonu, što najzornije dokazuje subotnji samoubilački napad s 500 kg eksploziva svega 50-ak metara od ulaza u zapovjedništvo ISAF-a. Podsjetimo, sedam je osoba pritom poginulo, a oko 100 ih je ranjeno.
Britanci očito imaju veliko povjerenje u naše vojnike, što i ne čudi budući da oko 70 posto pripadnika Vojne policije u Kabulu ima iskustvo osiguravanja objekata i osoba još iz vremena Domovinskog rata, i to im omogućava kvalitetnije reagiranje u opasnim situacijama. Dnevne novine pišu da Britanci Hrvatskoj nisu postavili konkretan rok za odgovor, no to ne znači da se odluka može prolongirati do kraja godine.
Kakva god odluka bila, sasvim je sigurno da ovakav britanski zahtjev predstavlja golemo priznanje radu hrvatskih vojnika u Afganistanu. Što se pak diplomatskog aspekta tiče, hrvatska diplomacija u slučaju pozitivnog odgovora možda bi, pretpostavlja se, zauzvrat mogla tražiti pomoć britanske diplomacije u lobiranju glede ulaska u EU. (R. Z.)