Prema najnovijim izvješćima svjetskih novinskih agencija, afganistanski predsjednik Hamid Karzai u nedjelju je ponovio svoju „punu posvećenost najavljenoj zabrani rada privatnih zaštitarskih kompanija u Afganistanu“. Međutim, nakon što je Washington zatražio dodatne konzultacije, Karzai je ipak dao do znanja da je spreman na određene ustupke odnosno iznimke za određene razvojne projekte vrijedne više milijardi američkih dolara. (Foto: Reuters / na slici: američka vojska uhitila afganistanskog zaštitara pod sumnjom da šverca oružje za talibane)
Do stanovitog omekšanja još do jučer čvrstog Karzaijeva stava o potpunom ukidanju tj. zabrani rada privatnih zaštitara došlo je u subotu, nakon telefonskog poziva iz Washingtona. S druge strane linije nalazila se američka državna tajnica Hillary Clinton koja je Karzaiju predložila da SAD i Afganistan zajednički razviju plan o postupnom zamjenjivanju privatnih zaštitara.
Za SAD je to, ustvrdila je Clintonica, mnogo prihvatljivije rješenje negoli potpuna zabrana koja bi mogla ugroziti ulaganje milijuna dolara u razvojne i humanitarne projekte. Glasnogovornik NATO-ovih snaga u akciji ISAF samo je kratko kazao da Karzai ima njihovu punu podršku jer i njih već godinama smetaju aktivnosti dijela privatnih zaštitarskih tvrtki, no da zabrana ne bi smjela zaustaviti razvojne planove.
Podsjetimo, u Zaštiti smo u kolovozu višekratno pisali o toj najavi afganistanskog predsjednika. Točnije, posrijedi je bio predsjednički dekret kojim je on od vlade zatražio da do kraja godine donese zakon o zabrani svih privatnih zaštitarskih kompanija u državi. Jasno, u najvećem je broju riječ o inozemnim kompanijama. Izuzetak bi bile isključivo one kompanije čiji djelatnici čuvaju veleposlanstva, vojne ustanove i baze te diplomatske rezidencije…
Taj je potez osobito iznenadio američke vojne snage, budući da dobar dio tih kompanija dolazi - iz SAD-a. Moguće iznimke koje je Karzai spomenuo tiču se, prenosi Reuters, upravo velikih razvojnih projekata.
„Predsjednik zahvaljuje međunarodnoj zajednici na svim projektima, bivšim, sadašnjim i budućim“, pisalo je u priopćenju nakon sastanka na najvišoj razini. „Predsjednik istodobno moli voditelje tih razvojnih projekata kojima je potrebno osiguranje da afganistanskoj vladi predstave popis svih svojih projekata i svoje potrebe za sigurnošću i zaštitom, kako bi ih se moglo revidirati i donijeti konačna odluka o zaštitarima“, zaključeno je u priopćenju iz palače.
Mnoge organizacije usko povezane ne samo s američkim vladom, nego čak i s humanitarnim udrugama, a koje djeluju u nasilnijim dijelovima države, tvrde da ne mogu zamisliti nastavak svoga posla – stranih privatnih zaštitara. Sigurnost im, naime, kako tvrde, ubuduće posve sigurno neće moći jamčiti slabo obučene i plaćene afganistanske policijske snage.
Naravno, kao i u Iraku, i tu postoji druga strana medalje zaštitarskih tvrtki. Neke od njih došle su na zao glas jer se pokazalo da su uključene u pucnjavu, bezrazložne masakre i ubojstva civila te čitav niz drugih sigurnosnih incidenata. Štoviše, upravo je nedavna istraga američkog senata otkrila da je dio novca namijenjenog zaštitarskim snagama u Afganistanu na kraju završio – u rukama talibana!
.jpg)
Kako prenosi agencija Associated Press, Clintonica je u subotnjem razgovoru „predložila zajednički plan za postupnu zamjenu ugovornih zaštitara kako promjena ne bi utjecala na već započete projekte. S obzirom na važnost problema i golem novac uključen u obje strane priče – i u razvojne projekte i u industriju privatne zaštite – Karzai je čitavu nedjelju proveo u razgovorima sa svojim ministrima, ali i visokim diplomatskim predstavnicima u Afganistanu.
Za stolom se nastojao postići kompromis. Hoće li do njega uistinu doći, složeno je pitanje čije će se klupko morati rasplesti najkasnije do 17. prosinca što je Karzaijev krajnji rok za uvođenje zabrane. Clintonica je, uz ostalo, sugerirala produženje toga roka.
Uvede li se zabrana tada ili ipak tijekom iduće godine, plan je afganistanskoga predsjednika u sigurnosne poslove zaštite stranih radnika uvesti afganistansku policiju. Potvrdio je to i nedjeljni sastanak na kojem su, prema dobro obaviještenom diplomatskom izvoru Reutersa, afganistanski dužnosnici kazali kako očekuju da će se ubuduće novac koji se dosad slao na račune privatnih zaštitarskih kompanija ubuduće slati izravno – afganistanskoj policiji. Međunarodni donatori, međutim, na tako nešto u nedjelju nisu, a vjerojatno i neće pristati.
Prema Karzaijevoj računici u državi za razne zaštitarske kompanije trenutno radi 30.000 do 40.000 ljudi, a samo su 52 kompanije licencirane pri ministarstvu unutarnjih poslova, od čega su većina domaće, afganistanske tvrtke. Mnogo ih je više, čini se, koje nisu registrirane, a preko kojih već godinama cure milijarde „novaca“.
Upravo se, dakle, ta beskonačna rijeka dolara čini kao glavni kamen spoticanja koji, eto, prijeti obustavom velikih razvojnih projekata u području transporta, elektroenergetskog sustava, graditeljstva...
Primjerice, samo je američka Agencija za međunarodni razvoj dosad navodno u takve projekte u Afganistanu od 2001. do 2009. uložila gotovo 10 milijardi USD. Za 2010. su, kažu, planirali 4,2 milijarde USD, no ostanu li bez svoga osiguranja, vrlo će vjerojatno većinu projekata zaustaviti. Na pregovaračima je da shvate prioritet, inače će još jedna šansa za oporavak te ratovima napaćene zemlje netragom ispariti… (A. K. Buterin)
.jpg){kind=logo}
