Ministar Božinović na Vijeću ministara u Bukureštu

Datum objave: 8.2.2019., 16:04
Ministar Božinović je istaknuo kako je pitanje sigurnosti i borbe protiv terorizma jedan od prioriteta za očuvanje temelja Unije i tema od primarnog interesa naših građana.
Rumunjsko predsjedanje Vijećem Europske Unije započelo je 1. siječnja 2019. godine, a aktualni trio čine Rumunjska, Finska i Hrvatska. Moto rumunjskog predsjedništva je kohezija - zajednička europska vrijednost, shvaćena kao jedinstvo, jednako postupanje i konvergencija. Za Rumunjsku je ovo prvi puta otkad je postala članica Europske unije da preuzima rotirajuće predsjedanje Vijećem EU-a.

Neformalni sastanak ministara pravosuđa i unutarnjih poslova održan je 7. veljače 2019. godine u palači Parlamenta. Ministri su raspravili Izvješće Posebnog odbora za terorizam EP-a, policijsku suradnju u digitalnom vremenu, izazove s kojima se suočava Schengenski prostor te napredak u provedbi migracijske politike EU-a i opciju uspostave privremenog rješenja za sustavnije preuzimanje spašenih migranata s brodova kojim bi se premostilo razdoblje do postizanja dogovora o mehanizmu solidarnosti i odgovornosti u okviru reforme zajedničkog europskog sustava azila.

U raspravi o Izvješću Posebnog odbora za terorizam ministri su pozdravili većinu preporuka te se složili da bi što prije trebalo pristupiti provedbi preporuka o kojima postoji konsenzus. To su preporuke o dosljednoj primjeni Prümskih odluka i PNR-a, o zakonodavnim prijedlozima za uklanjanje terorističkog sadržaja na internetu, suzbijanje radikalizacije i govora mržnje te interoperabilnosti informacijskih sustava, o većoj ulozi agencija u borbi protiv terorizma, jačanju suradnje s trećim državama te razmjeni podataka i poduzimanju daljnjih zajedničkih aktivnosti s ciljem jačanja otpornosti država članica i Europske unije na terorističku prijetnju. Preporuke o kojima su pojedini ministri zatražili nastavak rasprave odnose se na obvezu automatizirane razmjene podataka (istaknuta je važnost razlikovanja obavještajnih podataka od podataka koje prikuplja, razmjenjuje i u svojim istragama koristi policija), uspostava Europske obavještajne akademije i proširenje mandata Europskog ureda javnog tužitelja na područje borbe protiv terorizma. Ministar Božinović je istaknuo kako je pitanje sigurnosti i borbe protiv terorizma jedan od prioriteta za očuvanje temelja Unije i tema od primarnog interesa naših građana. Kao pitanja od posebne važnosti za Hrvatsku istaknuo je povratak stranih boraca i sigurnosne izazove povezane s nezakonitim migracijskim kretanjima. Izvijestio je o nedavnom posjetu koordinatora EU-a za borbu protiv terorizma Hrvatskoj s kojim je raspravio modalitete buduće suradnje s državama jugoistočne Europe u borbi protiv terorizma. Iz Izvješća Posebnog odbora za terorizam podržao je preporuke koje idu u prilog učinkovitijoj provedbi prioriteta iz Europskog programa sigurnosti, zadržavanje povjerenika za sigurnosnu uniju u sljedećoj Europskoj komisiji kao i koordinatora za borbu protiv terorizam, provedbu okvira za interoperabilnost i povećanje financijske omotnice u sljedećem VFO-u za jačanje otpornosti na sigurnosne izazove, migracijska kretanja i za integrirano upravljanje granicama.

Ministri su u nastavku raspravili izazove za policijsku suradnji u digitalnom vremenu istaknuvši važnost držanja koraka s tehnološkim inovacijama koje imaju utjecaja na način prikupljanja i razmjenu podataka te od policijskih službenika zahtijevaju stjecanje novih vještina kao što su upravljanje velikim skupovima podataka i prikupljanje digitalnih dokaza. Pritom je važno voditi računa o ravnoteži između privatnosti i zaštite osobnih podataka s jedne strane te učinkovitog rješavanja novih oblika kriminaliteta u digitalnom prostoru s druge strane. Sve to značajno utječe na rad policije te je jedan od zaključaka ministarske rasprave da treba povećati razmijenu informacija, iskustava i dobrih praksi te pri obuci policijskih službenika u boljoj mjeri koristiti alate i platforme koje su već raspoložive u Europolu i drugim agencijama EU. U 2018. godini 7600 policijskih službenika iz država članica prošlo je obuku za suzbijanje novih oblika kriminaliteta u digitalnom prostoru i za upravljanje velikim skupovima podataka. Države članice pozvane su da svoje specifične potrebe za obuku policijskih službenika u tim područjima deklariraju na sljedećem sastanku Upravljačkog odbora CEPOL-a.

Rasprava o migracijskoj i azilnoj politici EU-a bila je posvećena uspostavi privremenog rješenja kojim bi se premostilo razdoblje do postizanja dogovora o reformi zajedničke europske politike azila. Prijedlog o uspostavi privremenog rješenja za premještaj spašenih migranata s brodova iznijela je Europska komisija u izvješću o provedbi Europskog migracijskog programa od 4. prosinca 2018. godine. Ministar Božinović izvijestio je o nedavnom posjetu Turskoj i sastanku s ministrom Soyluom te obilasku izbjegličkih kampova uz granicu sa Sirijom. Ukazao je na važnost daljnje provedbe Izjave EU-Turska, potrebu šire a ne samo financijske podrške EU-a Turskoj kao i proširenje suradnje na područje sigurnosti. Za učinkovitije upravljanje migracijskim kretanjima na istočnom sredozemnom pravcu ključnim je ocijenio jačanje suradnje s državama jugoistočne Europe u boljem nadzoru granica i suzbijanju krijumčarskih mreža. U odnosu na Komisijin prijedlog o uspostavi privremenog rješenja istaknuo je kako u raspravi o tom prijedlogu treba uzeti u obzir specifičnosti pojedinih država članica jer ni danas kao ni u vrijeme migracijske krize opterećenje i kapaciteti pojedinih članica nisu isti. Najavio je i donošenje nove Odluke Vlade RH o prihvatu dodatnih 150 osoba po osnovi preseljenja iz Turske te po osnovi solidarnosti s državama članicama pod najvećim migracijskim pritiskom.




PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2019.
XIV. godina, broj III. 2019.