Prilikom zaključenja police osiguranja imovine, uvijek je potrebno detaljno provjeriti što polica osiguranja pokriva i koji su opći i posebni uvjeti osiguranja.
Što se tiče potresa, a kao što je prethodno navedeno, navedeni rizik je potrebno dodatno ugovoriti, te za pokriće rizika od potresa platiti i dodatnu premiju osiguravajućem društvu.
U slučaju osiguranja od potresa, osiguravajuća društva pokrivaju štete od potresa čija je snaga veća od 5,0 stupnjeva po Richteru, a s obzirom na to da su u Zagrebu dana 22.3.2020.g. nastupila dva potresa čija je snaga bila veća od 5,0 stupnja, u tom dijelu su ispunjeni uvjeti za prijavu nastale štete. Jednim događajem u pravilu se smatra uzastopno vremensko trajanje od 72 sata, pa se u tom vremenu svi izazvani potres smatraju jednim događajem u kojem je došlo do štete, tako da nije bitno da li je šteta na nekretnini nastala prilikom prvog ili drugog potresa predmetnog dana.
Predmet osiguranja od potresa je u pravilu sam građevinski objekt, uključujući zidove, podne obloge, instalacije i druge fiksne dijelove građevine, kao i oprema (stolarija, stakla, klima uređaji, radijatori i sl.), a ovisno o polici, predmet osiguranja može biti i pokretna imovina (namještaj, kućanski aparati, osobne stvari i sl.).
Ako je nastupio osiguran slučaj, obveza je oštećenika, osim prijave štete bez odgode osiguravajućem društvu, poduzeti sve što je razborito da se ograniče štetne posljedice (npr. sanirati i pokriti krov radi sprječavanja prodora kiše). Osim toga, oštećenje je prije sanacije svakako poželjno detaljno poslikati, te pričekati dolazak djelatnika osiguranja radi izvida štete.
U slučaju oštećenja, može se dobiti iznos nužnog troška popravka, dok se u slučaju totalne štete odšteta za nekretninu procjenjuje na temelju nove građevinske vrijednosti objekta (vrijednost kada biste isti objekt s istom konstrukcijom ponovno gradili uključujući i troškove arhitekta te ostale troškove projektiranja i sl.).
Što se tiče pokretne imovine, može se dobiti odšteta maksimalno do osigurane vrijednosti u slučaju uništenja, a pokretna imovina se načelno procjenjuje obzirom na tržišnu vrijednost uz primjenu stope amortizacije.
Nakon izvida štete, osiguranje će, ako smatra da su se za to ispunili uvjeti, dostaviti ponudu, a na koju se može prigovoriti (ako ista ne dovodi do potpunog popravka štete ili ista nije u skladu s preuzetim obvezama). Ako osiguravajuće društvo i po podnesenom prigovoru bude odbijalo nadoknaditi štetu sukladno preuzetim obvezama ili isplati manji iznos štete (što će u pravilu učiniti neovisno o tome složi li se oštećenik s ponudom iznosa štete, odnosno neovisno o sklapanju nagodbe ili potpisu izjave o namirenju), moguća je podnijeti tužbu protiv osiguravajućeg društva pred nadležnim sudom radi naknade štete i isplate iznosa za koji je oštećenik „zakinut“.
Zaključno, važno je istaknuti kako po potpisu potpisu/sklapanju izjave o namirenju s osiguravajućem društvom načelno ne može potraživati daljnji iznos štete izvan iznosa prihvaćenog tom nagodbom ili izjavom o namirenju.
Općenito, vrste osiguranja predlaže predstavnik osiguranja, dakle zastupnik koji nudi policu potencijalnom klijentu. Svaki prodajni zastupnik u osiguranju trebao bi znati okolnosti slučaja i prilikom prodaje police klijentu pomoći izabrati najbolju opciju, odnosno ukazati na potrebu za upravo takvom vrstom osiguranja.
Dominik Musulin,
Odvjetnik
OD Musulin i suradnici d.o.o.
www.odvjetnicki-ured-musulin.hr