Novim se zakonom predviđa ukupno 25 policijskih ovlasti - od prikupljanja, procjene, pohrane, obrade i korištenja podataka, provjere i utvrđivanja identiteta, prikupljanja obavijesti od građana, dovođenja i privođenja, traganja, privremenog ograničavanja slobode kretanja, pregleda osoba i premetačina prostorija, podizanja kaznenih prijava i zaštite žrtava, raspisivanja nagrada i snimanja na javnim mjestima, sve do prikrivenih policijskih radnji i zaštite žrtava kaznenih djela. Detaljno je propisana i uporaba 13 dopuštenih sredstava prisile - od tjelesne snage, suzavca (što je novo u zakonu), palice, lisičina, službenih pasa, konja, posebnih motornih vozila, uređaja za prisilno zaustavljanje vozila, kemijskih sredstava, vodenih topova, eksplozivnih sredstava te vatrenoga i posebnog oružja.
Obrazlažući prijedlog novog zakona, državni tajnik u MUP-u Ivica Buconjić kazao je da se zakonom želi pojednostaviti i poboljšati učinkovitost postupanja policije, uz zaštitu temeljnih prava i sloboda, te osuvremeniti ustroj policijskih poslova. Prema novome zakonu, policajac bi građaninu na ulici i bez njegova pristanka mogao privremeno oduzeti vozilo i predmete ako je to potrebno radi spašavanja nečijeg života, sprječavanja kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti ili pak zbog progona počinitelja.
Vanjski član Odbora Željko Horvatović nužnim smatra 'dramatično povećanje policijskih ovlasti', uslijed učestalih tragičnih događaja kakav je onaj nedavni u Sesvetama kad je u pljački banke ubijen policajac. Za Hrovatića je nužno i povećanje broja policajaca kao jamstvo bolje prevencije.
Josip Leko (SDP) istaknuo je da povećane policijske ovlasti prema demokratskim standardima traže i povećanje sustava nadzora postupanja policije, kako parlamentarnog, tako i građanskog. "Ja taj nadzor ne vidim u ovom prijedlogu zakona", rekao je Leko, upitavši ima li policija kakvih problema u korištenju svojih sadašnjih ovlasti kada se ide na novi zakon.
Njegov stranački kolega Boris Šprem smatra kako nije dobra praksa aktualne vlasti da zakone donosi ishitreno, nakon nekih tragičnih i drugih događaja koji su uzbudili javnost. "Nije dobro zakone donositi pod stresom izvršne vlasti zbog nekog događaja", rekao je, a lošom smatra i zakonsku odredbu prema kojoj bi ministar unutarnjih poslova i dalje imenovao načelnike policijskih uprava. "Građani valjda bolje znaju stanje u svojoj sredini, pa bi umjesto ministra šefove policijskih uprava trebale birati gradske skupštine ili vijeća", predložio je Šprem.
Predsjednica Odbora Ana Lovrin (HDZ), ujedno i bivša ministrica pravosuđa, smatra da preciznije treba urediti odredbe o policijskom čuvanju podataka - tj. o evidenciji građana koji su počinili prekršaje ili kaznena djela. Istaknula je da je nepotrebno neke podatke čuvati godinama ako je riječ o manjem prekršaju, jer se građani time "dovode u neugodnosti". Lovrin je predložila i da se jasnije uredi kada to policajac može odbiti nalog ili zapovijed - u predloženom zakonu stoji da to može ako je 'očito' da bi izvršenjem naloga ili zapovijedi bilo počinjeno kazneno djelo, a Lovrin predlaže da umjesto 'očito' stoji 'znao ili morao znati'.
Iako se u jednom dijelu javnosti o tome špekuliralo, ove promjene zakona uopće nisu povezane s nedavnim
zločinom u Sesvetama, kada je naoružani pljačkaš prilikom pokušaja bijega iz banke jednog policajca ubio, a više njih ranio. U Ravnateljstvu policije ističu da "razbojništvo i teško ubojstvo u Sesvetama nisu niti na koji način utjecali na zakonodavstvo i donošenje novog Zakona o policijskim poslovima i ovlastima". Drugim riječima, u vrijeme krvave pljačke banke nacrt ovog Zakona već je bio donesen.