U cijelom je svijetu u utorak, 28. travnja, obilježen Svjetski dan zaštite na radu, dok je istodobno u Hrvatskoj drugu godinu zaredom obilježen Nacionalni dan zaštite na radu. Tim je povodom održana i zajednička sjednica Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu i Gospodarskog-socijalnog vijeća, na kojoj je objavljeno da je u Hrvatskoj u 2008. na radu poginulo 38 radnika (sve muškarci!), a 1493 su teško ozlijeđena.
Među njima je 225 žena, tri malodobna radnika i jedan učenik na radu, dok je od profesionalnih bolesti oboljelo 13 radnica i 19 radnika. Od 38 poginulih, čak 22 radnika bila su zaposlena u graditeljstvu, koje svake godine bilježi više od polovice poginulih na radu.
Naša usporedba najnovijih podataka s onima iz prijašnjih godina, otkriva blago zaustavljanje i daljnji pad broja poginulih, ali usporedo s time i daljnji rast broja ozlijeđenih radnika. Naime, prema izvješću Državnog inspektorata, u 2006. godini na radu je poginulo 46 radnika, a 2007. njih 41. Godine 2006. na radu je teško ozlijeđena 1071 osoba, a u 2007. 1300 radnika.
poginuli radnici teško ozlijeđeni
2006. godina 46 1071
2007. godina 41 1300
2008. godina 38 1493
2009. godina dosad 9 ??
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za medicinu rada Marija Zavalić naglasila je da je u 2008. evidentirano 189 osoba oboljelih od profesionalnih bolesti, koje nastaju kao posljedica izravnog djelovanja štetnosti radnog mjesta. Od toga ih je najviše oboljelo zbog rada s azbestom te u šumarstvu, kao posljedica rada motornom pilom, a čak 40 posto oboljelih mlađe je od 50 godina.
Prema riječima potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor, inspektori rada u Državnom inspektoratu, obavili su tijekom 2008. ukupno 14.636 nadzora na području zaštite na radu, od čega je 1495 nadzora obavljeno u povodu smrtnih, teških i skupnih ozljeda na radu te profesionalnih bolesti. Što se sankcija tiče, na temelju utvrđenih prekršaja inspektori su naplatili 153 novčane kazne radnicima i neposrednim rukovoditeljima na mjestu izvršenja prekršaja, podnijeli su 75 kaznenih prijava protiv ukupno 106 osoba, te 2687 zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka zbog 5588 počinjenih prekršaja.
„Ovi podaci pokazuju da napori svih mjerodavnih institucija i socijalnih partnera na unaprjeđenju zaštite na radu nisu dostatni, pa treba pojačati kontrolne i represivne funkcije inspektora, uz pooštrenje prekršajne i kaznene politike sudova u slučajevima ponovljenog kršenja propisa iz zaštite zdravlja i sigurnosti na radu“ kazala je Kosor te pozvala da se podaci detaljno analiziraju i da se onda napravi Akcijski plan kako bi se donio daljnji smjer djelovanja.
Pritom je podsjetila da je Vlada RH u proteklom kraćem razdoblju osigurala normativne i financijske uvjete za znatno unaprjeđenje stanja na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, a Zakon o zaštiti na radu u potpunosti je usklađen s pravnom stečevinom EU-a. U cilju jačanja stručnih, materijalnih i ljudskih resursa u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu osnovan je Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, prihvaćen je i temeljni dokument „Nacionalni program zaštite zdravlja i sigurnosti na radu za razdoblje od 2009. do 2013.“, započelo je rješavanje odštetnih zahtjeva radnika oboljelih od profesionalnih bolesti uzrokovanih zbog izloženosti azbestu, a nastavljene su i aktivnosti na sanaciji nekih lokacija na kojima se odvijala proizvodnja vezana uz azbest. Izvršene su i nužne izmjene Zakona o prekršajima, kojima je cilj sprječavanje zastare u predmetima iz područja prekršaja u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.
Prema riječima predsjednika GSV-a Damira Jakuša, situacija je vjerojatno još i gora od ukupno 25.000 evidentiranih ozljeda na radu budući da, ustvrdio je, mnogi radnici nisu ni prijavili ozljede jer se ili boje ili ne znaju svoja prava. „Radnik kojem priznaju ozljedu te on zato postane invalid rada, više se ne može vratiti na posao“, upozorio je Jakuš i dodao kako bi onima s preostalom radnom sposobnošću trebalo pomoći kroz edukaciju i pronalaženje odgovarajućeg radnog mjesta. „Oni se moraju vratiti u svijet rada, a ne samo postati teret društvu“, poručio je Jakuš.
Osim toga, država za liječenje, bolovanje i odštetu nastradalima izdvaja 4 posto BDP-a. Po riječima Andrije Hebranga iz saborskog Odbora za zdravstvo, riječ je o 7 milijardi kuna godišnje! Predsjednica Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu Sonja Padovan Janković upozorila je pak da mjere prevencije provodi samo 32.000 od više od 360.000 poslodavaca. Zbog toga je Boris Kunst iz saborskog Odbora za rad zatražio drastične kazne za one koji krše zakon kao i objavu imena svih tvrtki koje nerade po propisima.
Dio problema, u konačnici, leži i u činjenici što Hrvatska ima nedostatan broj inspektora. Nenad Puljić, načelnik Odjela zaštite na radu u Državnom inspektoratu, objasnio je, naime, da je trenutačno zaposleno 270 inspektora, od čega njih samo 116 na području sigurnosti i zdravlja na radu, a trebalo bi ih biti više od 300. (A. K. Buterin)
.jpg){kind=logo}
