ABKO, NBKO, ABC, NBC, HAZMAT... tek su neke od kratica kojih se mnogi sjećaju ponajviše iz vremena "hladnoga rata". Iako do "sukoba svjetova" u obliku nuklearnog rata SAD-a i SSSR-a nikad, srećom, nije došlo, prijetnje čovječanstvu danas su jednako velike, ako ne i veće, uozbiljene kroz brojne terorističke organizacije diljem svijeta
Danas su sve te kratice obuhvaćene jedinstvenom kraticom novog sadržaja, a osuvremenjeni pojam glasi CBRN defence, ili pak CBRNe defence ako se cijelom problemu doda i problem modernih visoko brizantnih eksploziva.
U povodu tzv. nuklearnog summita održanog u Washingtonu u organizaciji predsjednika SAD-a Baracka Obame, o suvremenim metodama obrane od kemijskog, biološkog, radiološkog i nuklearnog oružja razgovarali smo s dr. sc. Zvonkom Orehovcem, umirovljenim brigadirom Hrvatske vojske, no kroz razgovor smo se dotaknuli i položaja zaštitara u cjelokupnom domaćem sustavu sigurnosti.
Kako biste, kao vojni stručnjak, ocijenili aktualnu poziciju privatnih zaštitara u RH?
Primjeri država koje razmišljaju malo dalje od svoga nosa, potvrđuju da se sigurnost danas u svijetu bazira na četiri stupa – unutarnja sigurnost, oružana sigurnost, zaštita i spašavanje te obavještajno-sigurnosni sektor. Tome bi se mogla dodati i diplomacija kao peti element. Sva četiri stupa moraju dijeliti istu doktrinu i strategiju sigurnosti, istu doktrinu školovanja kadra, istu doktrinu nabave materijalno-tehničkih sredstava koja moraju biti kompatibilna i interoperabilna, a sve to slijede i zajedničke procedure i postupci.
Zaštitari su prava mala vojska, dnevno pod oružjem u državi imamo više od 18.000 ljudi. Nažalost, dosad im još nitko u policiji, vojsci, obavještajno-sigurnosnom sektoru, pa ni Vladi i Uredu predsjednika koji brinu za nacionalnu sigurnost, nije našao pravo mjesto. Mislim da je nedopustivo ignorirati vojsku od 18.000 naoružanih ljudi. Oni su vjerojatno nešto manje obučeni od vojnika i policajaca, iako većina dolazi iz njihovih redova. U slučaju bilo kakve ugroze, prirodne ili antropogene, bila bi prava šteta ne koristiti ljude koji su već u sustavu sigurnosti.
Zato se apsolutno slažem s vašim nedavnim sugovornikom Matom Laušićem koji tvrdi da su zaštitari „drugi ešalon policije“. U slučaju krize zaštitari bi kod nas mogli preuzeti ulogu kakvu u SAD-u ima Nacionalna garda. Zašto policiju vezati za policiji sporedne zadaće, kad jednako dobro to mogu obaviti zaštitari!? S druge strane, zaštitari i u mirno doba, bez krize, mogu imati važnu ulogu u sustavu nacionalne sigurnosti.
Naime, uz malo dodatne obuke, znali bi prepoznavati elemente suvremenog oblika ugrožavanja, pa ih čak i prevenirati. Jasno, prethodno bi trebalo mijenjati zakonsku regulativu, možda čak i ustroj tih privatnih tvrtki koje bi morale dobiti neke obveze, ali i prava koje bi ih povezale s ukupnim sustavom nacionalne sigurnosti...
Nastavak intervjua možete pročitati ovdje
.jpg){kind=logo}
.jpg)
