ZAŠTITA - časopis za zaštitu i sigurnost osoba i imovine

Prigodom predstavljanja projekta, glavni ravnatelj policije Vladimir Faber naglasio je da je riječ o prvom sustavnom ispitivanju subjektivnog osjećaja sigurnosti građana. "Ovakav znanstveno utemeljen i sustavan projekt još nikad nije proveden u Hrvatskoj, kao ni na prostorima bivše Jugoslavije, a niti u većini europskih policija. Svrha je istraživanja, među ostalim, utvrditi osjećaj sigurnosti građana i strah od kriminala te doznati što građani očekuju od policije i što treba mijenjati u njezinu radu kako bi ona postala 'javni servis građana', stekla njihovo veće povjerenje i bila učinkovitija u poboljšanju opće sigurnosti", objasnio je Faber.
Istaknuo je da je posrijedi nastavak najavljenih reformi rada policije najavljenih u studenome 2008. te da se ovaj projekt pripremao od veljače. "Tada smo ministar Karamarko i ja najavili poticanje i razvoj prevencije kriminaliteta, usmjerenu represiju prema nositeljima organiziranog kriminaliteta i transformaciju policije u javni servis građana, pri čemu policija svoje ciljeve prilagođava interesima i potrebama građana".
Prema Faberovim riječima, jedan je od ciljeva reforme policije i promjena kriterija za ocjenu njezine uspješnosti, pa tako kriterij više ne bi trebala biti puka policijska statistika, primjerice broj riješenih kaznenih djela, nego upravo subjektivan osjećaj sigurnosti građana i stupanj povjerenja kojeg oni imaju u policiju. Faber se na kraju zahvalio predstavniku UNDP-a u Hrvatskoj Yuriu Afanasievu na UNDP-ovu prepoznavanju važnosti ovoga projekta te dodao da će istraživanje točno pokazati prosječne ocjene rada policijskih uprava u RH, kao i određena odstupanja, koja će se moći popraviti.

Cijelo istraživanje predstavila je prof. dr. sc. Irena Cajner Mraović s Hrvatskih studija. Kazala je je da će ono obuhvatiti 4500 slučajno odabranih ispitanika, reprezentativnih po županijama RH, koji će na ukupno 43 pitanja odgovarati dobrovoljno i anonimno - u trajanju od oko 35 minuta. Istraživanje sadrži sedam glavnih cjelina: percepciju stanja sigurnosti, stupanj viktimizacije po kaznenim djelima (tj. spremnost prijavljivanja policiji i razloge neprijavljivanja), percepciju građana o izvorima problema i riziku viktimizacije, percepciju policije na području stanovanja, iskustvo građana s policijom te izvor informacija o policiji. Kao dio istraživanja prikupljat će se i sociodemografski podaci ispitanika, kao što su spol, dob, stupanj obrazovanja, procjena vlastitog fizičkog stanja, imovinsko stanje...
Što se načina provođenja istraživanja tiče, ono će se provoditi putem telefona za 2500 ispitanika, dok će ostalih 2000 biti ispitano terenskim radom anketara. Istraživanje će provoditi GFK i to od ponedjeljka do subote od 9 do 21 sat, iznimno nedjeljom. Zanimljivo, anketu će na internetskim stranicama MUP-a i UNPD-a moći ispuniti svi zainteresirani, ali valja ipak reći da će se na taj način dobiveni podaci obraditi kao zaseban uzorak, a ne kao reprezentativni uzorak.

Inače, posljednje veliko istraživanje sigurnosti u Hrvatskoj proveo je časopis "Zaštita". No, mi se pritom nismo orijentirali na subjektivan osjećaj sigurnosti, nego smo u obzir uzeli isključivo realne statističke podatke o broju kaznenih djela i prometnih žrtava u 28 najvećih hrvatskih gradova u posljednjih 11 godina. Podsjetimo, naše istraživanje što smo ga proveli u suradnji s Institutom Ivo Pilar pokazalo je da Pula i Zagreb u ovih 11 godina (od 1998. do 2008.) bilježe najveći broj imovinskih kaznenih djela, Slavonski Brod i Virovitica imali su najveći broj nasilnih kaznenih djela, dok su najviše prometnih žrtava imali gradovi Kaštela i Dubrovnik.

Cjelovito istraživanje možete pogledati ovdje