Prije 130 godina, u točno 7 sati, 3 minute i 3 sekunde, grad Zagreb je 1880. godine pogodio tzv. Veliki potres. Potres je bio jačine 8 stupnjeva Mercallijeve ljestvice, odnosno 6,3 stupnja po Richteru, s epicentrom na području Medvednice.
Osim što je razorio brojne zagrebačke zgrade, u potresu je jedna osoba poginula, a 29 ih je teško ozlijeđeno.
Dio stanovništva nakon potresa je pobjegao ili se iselio u obližnje gradove kao što su Beč, Graz, Maribor, Celje, Ljubljana i Trst, a samo u prva 24 sata nakon potresa na zagrebačkom je Glavnom kolodvoru izdano čak 3800 putničkih karata.
Nakon najvećeg i najsnažnijeg udara, uslijedilo je nekoliko potresa slabijeg intenziteta. Kako bi se mogao nositi s posljedicama potresa, grad je ustanovio posebno povjerenstvo.
Poruka Zagrebu iz L'Aquile: "Morate djelovati odmah, sada, prije ikakve naznake potresa! Trebate početi učvršćivati sve svoje starije zgrade! Trebate napraviti detaljan plan intervencija, kao i plan masovne evakuacije u slučaju potresa. Morate osobito dobro učvrstiti i zaštititi svoje bolnice, škole, javne zgrade... Svjestan sam da su u pitanju goleme financijske žrtve i troškovi, no to je jedini mogući način efikasne borbe protiv potresa!"
Ono je u svome izvješću zapisalo sljedeće retke: „Ne računajući crkve, kapele i velike državne zgrade nastradalo je od potresa 485 kuća u tolikoj mjeri, da će troškovi popravka daleko premašiti godišnji dohodak ovih kuća. Daljnje 462 kuće oštećene su toliko, da će se za njihov popravak potrošiti preko 40 postotaka bruto dohotka tih kuća. Manje pako štete pretrpjela je 451 kuća. U svemu oštećeno u Zagrebu 1758 kuća, ne računajući ovamo kuće, koje nisu povjerenstvu prijavljene. Za popravak oštećenih kuća morat će se izdati najmanje dva milijuna forinti.“
Materijalna šteta procijenjena je na tadašnjih 50 milijuna kruna, što je bila polovica tadašnjeg godišnjeg državnog proračuna. Car i kralj Franjo Josip tom je prilikom donirao 20.000 forinti, no to je bilo dovoljno tek za obnovu nekoliko kuća.
Stara zagrebačka katedrala u potresu je pretrpjela tolike štete da joj je bila potrebna temeljita obnova. Potres je srušio svodove, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik. Uz stručno vodstvo graditelja Hermanna Bolléa iz Kölna, obnova katedrale potrajala je sve do 1906. godine.
Ipak, potres je potaknuo i veliku obnovu grada. Uz obnovu katedrale, Zagreb je dobio brojne nove palače, parkove i fontane. Kao jedna od pozitivnih posljedica Velikog potresa ističe se buđenje zanimanja Đure Pilara za seizmologiju, što je u konačnici dovelo do njegovoga djela o tekućoj Zemljinoj unutrašnjosti i tankoj čvrstoj kori. (R. Z.)
.jpg){kind=logo}
