Pokušavajući deaktivirati jednu zrakoplovnu bombu iz Drugog svjetskog rata, u njemačkom su Göttingenu prije nekoliko dana poginule tri osobe. Dvojica pirotehničara i njihovog asistenta ubila je bomba, stara više od šest desetljeća, koja je iznenada detonirala. Posao pirotehničara iznimno je opasan, čega smo vrlo dobro svjesni i mi u Hrvatskoj, no to je i jedan od poslova koji u Njemačkoj, piše Detsche Welle, važe kao sigurni.
Razlog je činjenica da je na tlu SR Njemačke tijekom Drugog svjetskog rata "posijano" više milijuna avio-bombi, od kojih, prema nekim procjenama, još njih oko 100.000 predstavlja potencijalnu opasnost.
Deutsche Welle objavio je ovih dana priču o savezničkim borbenim zrakoplovima koji su u Drugom svjetskom ratu bombardirali ciljeve po Njemačkoj, pri čemu su slijedili sasvim novu vojnu strategiju po imenu "napad tisuću bombardera". Deseci i stotine ratnih letjelica satima su tada bombardirali njemačke gradove, izbacujući na njih tone i tone raznoraznih bombi.
Saveznički zapovjednici primijetili su, naime, da su gradska središta njemačkih gradova vrlo gusto naseljena te da kuće gradovima stoje jedna uz drugu. Osim toga, bilo je poznato da su onodobne građevine uglavnom bile pravljene od drvenog materijala, pa bi se nakon bombardiranja brzo zapalile, a vatra bi se učas proširila na susjedne kuće.
Jedan od gradova koji su najviše stradali u takvim bombardiranjima bio je Dresden. "Grad je pretvoren u vatreno more, asfalt se topio, a vatrena stihija širila se gradom", govori jedan od preživjelih očevidaca.
Procjenjuje se da su saveznici tijekom Drugog svjetskog rata na Njemačku bacili najmanje - dva milijuna bombi! U prvom valu bombardiranja bacane su bombe čiji je zadatak bio uništavanje krovova, a u drugom valu na građevine su bacane posebne bombe koje su trebale zapaliti drvene elemente. Učinak je bio katastrofalan. U napadima su izgorjele cijele ulice, pola je milijuna ljudi poginulo.
"Cijelim se gradom širio miris leševa. Tlo je bilo prekriveno mrtvim tijelima", kaže jedna Nijemica.
Savezničke bombe i dan-danas su, šest desetljeća nakon kraja rata, sastavni dio njemačke svakodnevice. Stručnjaci procjenjuju da se u tlu i dalje nalazi oko 100.000 neeksplodiranih bombi. Česte su vijesti o evakuaciji građana nakon otkrivanja eksplozivnih naprava. Kako bi zaštitili građane od tih naprava, svaka od 16 njemačkih saveznih pokrajina financira rad posebne službe za uklanjanje borbenih sredstava.
Demineri, piše Deutsche Welle, nisu zaduženi samo za deaktiviranje bombi iz Drugog svjetskog rata, već provjeravaju i svaki teren na kojemu se planira novogradnja. U Njemačkoj se u prosjeku svaki dan otkrije jedna nova-stara bomba, dijelom slučajno, tijekom građevinskih radova ili pak prilikom usporedbe povijesnih snimaka britanskog i američkog ratnog zrakoplovstva s aktualnim topografskim saznanjima. Takve slike, međutim, ne dospijevaju u javnost, zbog straha od moguće panike među stanovništvom.
.jpg)
Prošlotjedna tragedija u Göttingenu nije i jedini takav događaj. U Berlinu je u sličnoj akciji u rujnu 1994. poginulo također troje ljudi.
Nakon najnovije nesreće javnost se pita kako je moguće da na desetke tisuća bombi nije eksplodiralo? Razlog je većinom tehničke prirode: nefunkcioniranje upaljača ili krivo rukovanje bombama prilikom njihova ubacivanja u bombardere. Mnoge od bombi nisu eksplodirale nakon pada na mekano tlo, na podlogu koja nije pružala dovoljno otpora da bi se upaljač aktivirao.
Od kraja Drugog svjetskog rata u Njemačkoj je ukupno zabilježeno više od 50 "samostalnih" eksplozija. Da do toga više ne bi dolazilo, brinu se posebne službe njemačkih deminera koji godišnje diljem Njemačke deaktiviraju oko 5500 bombi.
Njemački stručnjaci tvrde da su takve bombe i danas izrazito opasne. Zbog korozije osjetljivih dijelova mnoge od njih mogu eksplodirati i bez vanjskog utjecaja. (R. Z.)
.jpg){kind=logo}
