Iako su se zakoni mijenjali i kazne pooštravale, sudovi i dalje blago kažnjavaju počinitelje kaznenih djela, pa i onih najtežih. Na to upućuju nedavno objavljeni podaci Državnoga zavoda za statistiku o počiniteljima kaznenih djela, prema vrsti odluke koja je donesena u 2010. godini.
Čak u 71 posto slučajeva sud je počiniteljima kaznenih djela izrekao uvjetnu zatvorsku kaznu. Bezuvjetnim zatvorom kažnjeno je 20 posto osuđenika, novčanom kaznom šest posto, sudske opomene 'zaradio' je jedan posto osuđenika, dok su u ostalim slučajevima prijave odbačene.
Lani je kazneno prijavljena 69.601 osoba, što je nešto manje nego u 2009. kad su bile 70.002 prijave. Optuženo je manje od polovice prijavljenih, njih 32.859, a osuđenih na razne kazne bilo je 24.430.
Zatvorske kazne dobilo je 4810 osoba. U devet slučajeva izrečene su najviše zatvorske kazne, između 20 i 40 godina, isključivo za kaznena djela protiv života i tijela, odnosno ubojstva, teška ubojstva i slično.
No, za veliku većinu kaznenih djela najzastupljenije su kratke kazne, od tri do šest mjeseci, na koje je osuđeno 1416 osoba. Tek nešto više zatvorske kazne, one između šest mjeseci i godinu dana, dobilo je 1340 osuđenika, a između jedne i dvije godine njih 863. Među počiniteljima lani je, kao i prije, bilo malo žena, njih 5771. Najviše je osoba (36.511) prijavljeno zbog klasičnog kriminala, imovinskih kaznenih djela kao što su krađa, teška krađa, utaja, razbojništvo, iznuda i ucjena. No, čak u 25.206 slučajeva počinitelji su bili nepoznati, a poznatih počinitelja bilo je 11.305. Od tog broja, na bezuvjetni zatvor za imovinska kaznena djela kažnjeno je 2060 osoba, a uvjetna zatvorska kazna izrečena je za njih 1759. Najviše zatvorske kazne za ta kaznena djela iznose između pet i deset godina.
I tu je primjetna blaga sudska politika kažnjavanja jer je najviše počinitelja (683) djela krađe, teške krađe, razbojništva i ucjene kažnjeno zatvorskom kaznom od šest do 12 mjeseci. Budući da se pripremaju promjene u sustavu izdržavanja kazni i uvođenje probacijskog sustava, pretpostavka je da počinitelji lakših imovinskih kaznenih djela niti neće ići u zatvor, nego će biti na nadziranoj slobodi, ili raditi za opće dobro u socijalnim ustanovama i komunalnim tvrtkama.
Za djela protiv službene dužnosti, gdje su najčešća zloporaba položaja i ovlasti, mito, protuzakonito posredovanje i zloporaba obavljanja državne vlasti, lani je prijavljena 2221 osoba, među kojima čak 691 žena. Za ta kaznena djela bezuvjetni zatvor izrečen je za 131 osobu, najviša i jedina takva zatvorska kazna bila između 10 i 15 godina zatvora. Najčešća je bila kazna između šest mjeseci i godinu dana, na što su osuđene 42 osoba. Uvjetnom zatvorskom kaznom za zloporabe položaja, mito i ostala takva kaznena djela kažnjene su 394 osobe.
Za kaznena djela protiv života i tijela (ubojstva, teška ubojstva...) lani je osuđeno 1057 osoba, među kojima je njih 220 dobilo bezuvjetni zatvor. Najčešće su, u 59 slučajeva, bile izrečene zatvorske kazne između šest mjeseci i godinu dana, dok je zanemariv broj osuđenih na visoke zatvorske kazne od 15 godina - samo dvije osobe, te na 10 do 15 godina zatvora, što je izrečeno trima osobama, doznaje Vjesnik. (R. Z.)
.jpg){kind=logo}
