Autori velikog istraživanja stavova hrvatskih građana o privatnosti i nadzoru, uključujući i videonadzor u školama, bankama i na javnim površinama, samo za Zaštitu pišu što su sve otkrili - boje li se Hrvati videonadzora, kome više vjeruju privatnom ili državnom sektoru, što misle o sigurnosti privatnih podataka i zaštiti privatnosti, o utjecaju adzornih kamera na privatnost i o nužnosti širenja videonadzora po gradovima i na drugim javnim površinama... Neki su rezultati pritom očekivani, no dio rezultata mnoge će i iznenaditi... Osobito u svjetlu činjenice da je glavni grad Hrvatske upravo u procesu instaliranja velikog videonadzornog sustava s 225 kamera na 75 lokacija, o čemu smo lani pisali u broju 7.
Moderno "društvo pod nadzorom" (surveillance society) ovisi o prikupljanju, pohrani, analizi i primjeni individualnih informacija o svakodnevnom životu pojedinca – na poslu, putovanju, za službene baze podataka, za praćenje komunikacije, potrošačkih navika i slično. Nadzor se više ne promatra kao sredstvo političkog ili režimskog pritiska, već kao sastavni dio modernog života. Pitanje privatnosti pritom se aktualizira primjenom naprednih informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
U svijetu su brojna istraživanja mišljenja i obrazaca ponašanja ljudi u društvima pod nadzorom, što nas je ponukalo da osmislimo istraživanje i u Hrvatskoj. Tročlani istraživački tim Ekonomskog instituta iz Zagreba lani je proveo iscrpno istraživanje stavova hrvatskih građana o privatnosti i nadzoru. Rezultate istraživanja predstavili su na 2. godišnjoj konferenciji europske znanstveno-istraživačke mreže Living in Surveillance Societies (LiSS) u rumunjskom gradu Iasi, a sada ih ekskluzivno predstavljaju i u Zaštiti. Suvremena multidisciplinarna istraživanja u visokorazvijenim su zemljama usmjerena na nove pojavne oblike nadzora i njihove učinke.
Iako Hrvate ne smeta videonadzor u trgovinama, bankama i drugdje, istodobno misle da ne postoji kvalitetna kontrola pristupa i korištenja snimki nadzornih kamera pa su zabrinuti zbog razmjene i korištenja njihovih osobnih informacija u marketinške ili neke druge svrhe
U istraživanju "Public Attitudes Towards Surveillance and Privacy in Croatia", objavljenom u radnim materijalima Ekonomskog instituta (http://www.eizg.hr/hr-HR/Stavovi-javnosti-o-nadzoru-i-privatnosti-u-Hrvatskoj-698.aspx) analizira se praksa nadzora u Hrvatskoj te kako ona utječe na život i ponašanje pojedinaca, koje su percepcije i razina svijesti građana o izloženosti nadzoru te osjećaju li povredu privatnosti. Istraživanje je provedeno telefonskom anketom na nacionalno reprezentativnom uzorku od 506 građana u dobi od 18 do 70 godina. Upitnik se sastojao od 43 pitanja-tvrdnje koje su ispitanici ocjenjivali s 1 (uopće se ne slažem) do 5 (u potpunosti se slažem).
Pitali smo hrvatske građane koliko im je zaštita osobne privatnosti važna, u koga imaju povjerenje da pouzdano čuva njihove privatne podatke, kako čuvaju svoje osobne informacije te koliki je procijenjeni rizik od zlouporabe. Nadalje nas je zanimalo kolike bi ovlasti u raspolaganju privatnim informacijama građani dali policiji, poslodavcima i djelatnicima u školama u cilju učinkovitijeg sprječavanja kriminala. Niz pitanja odnosio se i na ocjenu primjerenosti zakonodavne regulative i razine educiranosti u području zaštite privatnosti i rizika od zlouporabe.
Rezultati istraživanja prikazani su u tablicama i grafikonima koje, baš kao i cijelu analizu, možete pogledati ovdje.
.jpg){kind=logo}
