Prvi donosimo informaciju kako je danas iz tiska izašla knjiga pod nazivom „Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske u 21. stoljeću“. Radi se o drugoj knjizi istog naziva, prva knjiga je objavljena 2019. godine. Povodom objave nove knjige, o tome kako je nastala i što sadrži razgovaramo s Robertom Mikcem, urednikom serije i knjige.
Rober Mikac
Za uvod možete li nam reći nešto o seriji u kojoj je nastala ova knjiga?
Serija „Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske u 21. stoljeću“ nastala je kao ideja prije nekoliko godina putem koje pokušavamo okupiti autore različitih područja stručnosti i interesa koji svaki iz svog kuta opisuju ključne procese u području nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. Nacionalna sigurnost je izuzetno široko i dinamično područje koje se stalno mijenja po sadržaju i opsegu, uvjetovana je vanjskim i unutarnjim faktorima, promjenama u međunarodnom okruženju i sve brojnijim rizicima. Stoga ju je potrebno stalno istraživati, analizirati i opisivati ovisno o kontekstu, vrijednostima kojima težimo kao društvo te našim jačim i slabijim stranama.
Seriju su pokrenuli Institut za sigurnosne politike, nevladina udruga orijentirana na razvoj i promicanje sigurnosti, i ugledna izdavačka kuća Jesenski i Turk, koja je prepoznala važnost i potrebu ovakvih izdanja objedinjenih unutar jedne serije. Prva knjiga „Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske u 21. stoljeću“ izdana je 2019. godine unutar biblioteke Polemos koju je prije mnogo godina pokrenuo profesor Ozren Žunec. Knjiga koja je upravo izašla iz tiska „Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske u 21. stoljeću“ - knjiga 2. ima dodatnog suizdavača. Uz Institut za sigurnosne politike i izdavačku kuću Jesenski i Turk riječ je o Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Tako da je sada ova nova knjiga objavljena u dvije biblioteke: biblioteka Polemos pri Jesenskom i Turku i biblioteka Političke analize pri Fakultetu političkih znanosti.
Koje su teme bile obrađene u prvoj knjizi i od strane kojih autora, a koji autori su pisali o kojim temama u novoj knjizi?
U prvoj knjizi bilo je ukupno obrađeno sedam područja. Kronološki gledano od prvog do sedmog poglavlja obrađene su sljedeće teme: O sustavu domovinske sigurnosti pisao je Ivan Pokaz; Upravljanje granicama obradio je Filip Dragović; područje Aktivne obrane analizirao je Dragutin Repinc; Energetsku sigurnost istražio je Mišo Mudrić; Sustav civilne zaštite opisao sam osobno; o Nacionalnim politikama usmjerenim na prevenciju i suzbijanje terorizma pisao je Krešimir Mamić; Suzbijanje širenja ilegalnog naoružanja istražio je Mihael Šprajc. Recenzenti ove knjige su bili Marta Zorko i Vlatko Cvrtila.
Nova knjiga donosi deset poglavlja i veći broj autora. Teme i autori, odnosno koautori su: Međureligijski dijalog - Aziz Hasanović; Sustav nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske - Siniša Tatalović i Dario Malnar; Strategija/strategije nacionalne sigurnosti i izazovi geopolitičkog položaja Republike Hrvatske - Marta Zorko; Hibridne prijetnje (opasnosti) - Gordan Akrap, Duje Ančić i Marko Vrančić; Informacijska i kibernetička sigurnost u okviru nacionalne sigurnosti - Dražen Ljubić; Otporni gradovi - Ivana Keser; Ekstremizam i radikalizacija - Krešimir Mamić; Sigurnosne provjere pravosudnih dužnosnika kao pomoćno sredstvo za otklanjanje korupcijskih rizika u pravosuđu - Kristian Turkalj i Josip Turkalj; Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske u 21. stoljeću i fondovi Europske unije (2021.–2027.) - Tomislav Belovari; Hrvatski demografski i migracijski sigurnosni izazovi - Stjepan Šterc. Recenzenti knjige su Ozren Žunec i Vlatko Cvrtila.
Vidimo da se radi o poprilično drugačijim temama u odnosu na prvu knjigu, što je svakako pohvalno. Možete li nam malo približiti što je obrađeno unutar svake od tema u knjizi?
Hvala što ste navedeno primijetili. Cilj nam je sa svakom novom knjigom širiti broj tema i autora kako bismo obuhvatili što veći prostor i obradili što više tema. Nacionalna sigurnost je izuzetno interdisciplinarno područje s brojnim preklapajućim temama i aktivnostima, zbog toga je bitno stalno ih analizirati i pisati o njima. Vezano za pitanje, rečenicu do dvije o svakom poglavlju.
Prvo poglavlje, „Međureligijski dijalog”, donosi poglede i preporuke kako afirmativno, argumentirano i interdisciplinarno proučavati i primjenjivati međureligijski dijalog kao alat za ostvarenje zacrtanih ciljeva Republike Hrvatske. Kontinuirana izgradnja povjerenja i dijaloga na svim razinama hrvatskog društva nužna je za postizanje najvišeg stupnja sigurnosti i zaštite stanovništva.
U poglavlju „Sustav nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske” predstavljena je analiza politika i aktera sustava nacionalne sigurnosti. Prikazani su ključni procesi i mehanizmi na strateškoj razini, izdvojena su ključna područja u kojima se definiraju i provode politike nacionalne sigurnosti, te su navedeni pojedini ključni sigurnosni izazovi s kojima se Hrvatska susreće i prema kojima oblikuje svoje sigurnosne politike i mehanizme.
Poglavlje pod nazivom „Strategija/strategije nacionalne sigurnosti i izazovi geopolitičkog položaja Republike Hrvatske” predstavlja dubinsku analizu nacionalne sigurnosti putem geopolitičkog okvira u kojem su uzete geografske i vremenske specifičnosti Hrvatske, kao i promjene sigurnosnih izazova. Središnja os istraživanja su strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske i analiza kako Hrvatska vidi sebe u promatranom geopolitičkom okviru.
Poglavlje „Hibridne prijetnje (opasnosti)” donosi definicije fenomena koji se vežu uz hibridne aktivnosti te objašnjava karakteristike procesa koji se povezuju s hibridnim prijetnjama, alat kojim se koordinirano napada određena meta, iskorištavaju njezine slabosti i stvaraju nove ranjivosti. Prijetnje su interdisciplinarne i transnacionalne i teško im se suprotstaviti samo na nacionalnoj razini. Stoga se u poglavlju analiziraju pristupi NATO-a i EU-a, kao i aktivnosti na razini Hrvatske.
U poglavlju „Informacijska i kibernetička sigurnost u okviru nacionalne sigurnosti” analiziraju se stanje i procesi u području informacijske i kibernetičke sigurnosti Hrvatske. Nakon pregleda formalnih početaka uspostave sustava informacijske sigurnosti, iz kojega je proizašao i sustav kibernetičke sigurnosti, napravljen je presjek ključnih strateških dokumenata, uspostave i rada nacionalnih institucija. Posebna pozornost je posvećena zakonodavstvu EU-a i njegovoj transpoziciji u nacionalno zakonodavstvo. I ovo poglavlje donosi preporuke za unapređenje sustava i aktivnosti.
„Otporni gradovi” naziv je šestog poglavlja. Gradovi su pokretači društvenog, kulturnog, političkog i gospodarskog razvoja. Više od polovice svjetskog stanovništva živi u gradovima. Gradovi su izloženi velikim pritiscima i zato je potreban holistički pristup urbanom planiranju, upravljanju i razvoju. Poglavlje donosi analize i preporuke u kojim smjerovima razvijati gradove kako bi bili otporni na brojne izazove kojima su izloženi. Koncept otpornosti doživljava brze i dinamične modifikacije pa je potrebno na istovjetan način mijenjati i pristupe izgradnji i ojačavanju otpornosti gradova.
Poglavlje „Ekstremizam i radikalizacija” približava i tumači ekstremizam i radikalizaciju kao sigurnosne pojave i procese koji su predmet interesa međunarodne znanstvene i stručne javnosti već niz godina, osobito kada se njihove radikalne ideološke odrednice manifestiraju kroz nasilne aktivnosti, što posljedično stvara interes za ove fenomene i u široj javnosti. Ekstremizam i radikalizacija povezani su i objašnjeni u njihovoj nedjeljivosti od terorizma. Sva tri sigurnosna izazova vrlo su složeni i multidisciplinarni fenomeni, samo tako ih se može opisati i pokušati im se suprotstaviti.
Poglavlje „Sigurnosne provjere pravosudnih dužnosnika kao pomoćno sredstvo za otklanjanje korupcijskih rizika u pravosuđu” problematizira i tumači bitnu i nedovoljno istraženu temu, narušeno povjerenje hrvatskog društva u pravosudni sustav zbog stava građana o korupciji u pravosuđu. Posebna pozornost posvećena je sigurnosnim provjerama pravosudnih dužnosnika kao pomoćnom sredstvu za otklanjanje korupcije. Analizira se postojeće stanje, navode se pojedini specifični izazovi te se nude rješenja za unapređenje.
Poglavlje „Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske u 21. stoljeću i fondovi Europske unije (2021.–2027.)” donosi pregled informacija o fondovima Europske unije koji stoje na raspolaganju Hrvatskoj u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. - 2027. Korištenje fondova EU-a može bitno pomoći ostvarenju strateških ciljeva nacionalne sigurnosti definiranih u strateškim dokumentima.
Posljednje poglavlje, „Hrvatski demografski i migracijski sigurnosni izazovi”, analizira i prikazuje demografsku i migracijsku realnost i izuzetno velike izazove dugoročne opstojnosti hrvatskog naroda. Hrvatski narod nalazi se pred demografskim slomom, projekcije prikazuju vrlo negativne trendove, a autor predlaže nužne mjere za zaustavljanje demografske destrukcije. Demografski izazovi izravno su povezani i nedjeljivi od sigurnosnih izazova te se oni ne mogu odvojeno promatrati.
Na kraju recite nam kome je namijenjena ova knjiga?
Ova knjiga je namijenjena svima zainteresiranima za područje sigurnosti, formiranje sustava, upravljanje, koordinaciju i suradnju brojnih aktera na različitim razinama nacionalne sigurnosti. Knjiga je od velikog značaja i za širu zainteresiranu javnost te akademsku i stručnu zajednicu u Hrvatskoj i regiji, s različitim predznanjima o nacionalnoj sigurnosti o kojoj je generalno nužno podići svijest za stvaranje sigurnosno otpornije zajednice na svim razinama. Njezin značaj je i u opisu trenutka u kojem se nalazimo, što će imati ulogu i u budućnosti kao uvid u stanje, razmišljanja i smjer djelovanja u Hrvatskoj na početku trećeg desetljeća 21. stoljeća.