ZAŠTITA - časopis za zaštitu i sigurnost osoba i imovine

"Vjerujemo da smo složili odličan program što se tiče domaćih tema, a sa zadovoljstvom najavljujemo i dolazak dvojice uglednih gostiju iz inozemstva, koji će biti predavači na ovogodišnjem okupljanju stručnjaka sigurnosti", najavio je Milijević okupljenim predstavnicima 'sedme sile'.

Jedan je od spomenutih 'inozemaca' Mark Burton-Page iz Europskog foruma za urbanu sigurnost (EFUS), organizacije koja unutar Europske unije okuplja gradove čiji predstavnici na konferencijama raspravljaju o sigurnosti gradova. Burtonovo predavanje nosi naziv "Uloga europskih gradova u prevenciji kriminaliteta".

"Naš je drugi govornik iz inozemstva Brett Lovegrove, bivši šef Protuterorističkog odreda policije grada Londona, osoba koja će svoja bogata iskustva prenijeti hrvatskim slušateljima. Iz prve ćemo ruke čuti s kakvim se problemima susreće London, grad koji je zasigurno jedan od najugroženijih kada su u pitanju terorističke prijetnje. Osim toga, kroz okrugli stol posvećenom mladima i urbanom nasilju koji organiziramo pred kraj Konferencije, nastojat ćemo obraditi još jednu aktualnu temu iz društva, jer nam je cilj potaknuti javnost na djelovanje, na korigiranje i preveniranje trenutačne situacije", poručio je Milijević.

Drugi SIGG najavio je i Krunoslav Borovec, načelnik Odjela za odnose s javnošću MUP-a RH. "Pitanje sigurnosti nije ekskluzivno pravo policije i agencija koje provode zakone, već se tom problematikom trebaju baviti svi oni koji žive ili rade u određenim sredinama kao što su to djelatnici jedinica područne samouprave, administracija općina, gradova i županija, pojedinih gospodarskih subjekata te službi koje su 'po slovu zakona' zadužene za stanje sigurnosti na lokalnoj razini. I stoga mi je osobito drago što ova Konferencija polako ulazi u tradiciju, što postaje mjestom susreta teoretičara i stručnjaka za razmjenu iskustava bitnih za sigurnost urbanih sredina", kazao je uz ostalo Borovec, ujedno i jedan od govornika na Konferenciji Sigurnost gradova u srijedu. MUP će, naglasio je Borovec, na Konferenciji kroz nekoliko prezentacija svojih stručnjaka 'progovoriti' o nekim bitnim aspektima sigurnosti, prije svega o nastavku projekta strategije djelovanja policije u zajednici.

Borovec: Dragocjena inozemna iskustva kolege iz Londona

"Govorit ćemo o vijećima za prevenciju kriminaliteta u gradovima i općinama. Bit će riječi o tome što ta vijeća znače, koja su od njih očekivanja i koje faze razvoja ona moraju proći kako bi u konačnici bila što učinkovitija. Projekt vijeća za prevenciju bazira se na svjetskim iskustvima, i - što je važno naglasiti - daje pozitivne učinke na sve aspekte sigurnosti, i to od objektivnih u smislu broja počinjenih kaznenih djela pa do segmenta općeg osjećaja sigurnosti građana. Ocjenjujem stoga da će ova Konferencija biti vrlo zanimljiva zbog unaprjeđivanja znanja i prakse o sigurnosti gradova", dodao je Borovec.

Donedavni glasnogovornik Ravnateljstva policije, a po novome glasnogovornik MUP-a ocjenjuje "vrlo dragocjenim" što će sudionici Konferencije moći poslušati inozemna iskustva.

"Dolazak gosta iz Londona, cijenjenog stručnjaka za protuterorizam, poklopit će se s aktualnim terorističkim činom u ruskoj prijestolnici Moskvi", dodao je Borovec referirajući se na najsvežije vijesti o dvostrukom bombaškom napadu u srcu Moskve. "Srećom, takvi događaji nisu hrvatska svakodnevica, no to ne znači da o pitanjima terorizma ne trebamo znati sve i biti spremni za slučaj da takva vrsta ugroze postane i naša realnost. U tom segmentu nikako ne smijemo zanemariti svjetska znanja i iskustva", poručio je Borovec.

Ispred Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba Kristina Martinović naglasila je da je Ured već drugu godinu pokrovitelj Konferencije SIGG jer oni smatraju bitnim govoriti o civilnom upravljanju gradovima u uvjetima krize.

"Gradske strukture Zagreba među prvima su u Republici Hrvatskoj prepoznale civilnu komponentu u upravljanju gradovima, što je prije dvije godine dovelo do osnivanja Ureda za upravljanje u hitnim situacijama. U te dvije godine rada Ureda napravljene su mnoge stvari, a o učinjenom i o tome što nas još očekuje prezentirat će se kroz predavanje tijekom trajanja Konferencije. Naglasak će pritom biti stavljen na smjernice za zaštitu i spašavanje u Zagrebu do 2012. godine, dakle na dokument koji je Gradska skupština usvojila krajem 2009. godine i za koji smatramo da predstavlja strategiju razvoja zaštite i spašavanja u hrvatskoj metropoli", rekla je Martinović i dodala da će Ured i dogodine biti pokrovitelj trećeg SIGG-a.

Ivan Glavina, predsjednik Uprave tvrtke Defimi, suorganizatora SIGG-a, skrenuo je predstavnicima medija pozornost na Okrugli stol konferencije na kojem će se ugledni sudionici baviti urbanim nasiljem, odnosno sigurnošću gradova s aspekta ugrožavanja sigurnosti, kriminalitetom, delikvencijom i drugim rizičnim oblicima ponašanja mladih.

Na Okruglom stolu sudjelovat će nekoliko eminentnih imena iz domaće znanstvene zajednice koji se organizirano bave istraživanjem iz tog područja, kao što su: pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić, Irma Kovčo Vukadin s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Renato Matić s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu; Davorka Martinjak iz Uprave kriminalističke policije, Ravnateljstvo policije MUP-a RH te Olga Plazibat iz Savjeta mladih Grada Zagreba. Na Okruglom stolu bit će ujedno prezentirani i najnoviji podaci o problematici nasilja među mladima.

Glavina je stoga predstavnike medija pozvao da s osobitom pozornošću poprate upravo - Okrugli stol SIGG-a u poslijepodnevnom dijelu skupa.

Na kraju novinske konferencije izvršni je urednik časopisa Zaštita Antun Krešimir Buterin okupljenim novinarima ukratko predstavio prve rezultate velikog istraživanja Zaštite o sigurnosti hrvatskih gradova čiji je inicijator i autor.

Najveći gradovi - Zagreb, Split, Rijeka i Split - iznenađujuće sigurni

"Analizom broja kaznenih djela u 28 najvećih hrvatskih gradova tijekom posljednjih pet godina, ali i samo u 2009. godini, utvrdili smo da su najnesigurniji gradovi Pula, Slavonski Brod i Vinkovci. Naime, u Puli je u 2009. godine na 1000 stanovnika zabilježeno najviše imovinskih kaznenih djela (razbojništva, razbojničke krađe, teške krađe, provalne krađe i krađe), u Slavonskom Brodu je na 1000 stanovnika bilo najviše nasilnih kaznenih djela (ubojstva, pokušaji ubojstva, silovanja i pokušaji silovanja, teške tjelesne ozljede i tjelesne ozljede), dok je u Vinkovcima u 2009. zabilježen najveći broj žrtava u prometu (poginuli i ozlijeđeni)", kazao je Buterin.

Istodobno, istraživanje Zaštite otkrilo je da su najsigurniji gradovi u 2009. bili Sinj, Zaprešić i Vukovar -  u Sinju je zabilježeno najmanje imovinskih kaznenih djela na 1000 stanovnika, u Zaprešiću najmanje nasilnih kaznenih djela, a u Vukovaru najmanje žrtava u prometu.

Buterin je, međutim, naglasio da se nijedan od spomenutih gradova ne može i ne smije proglasiti i ukupno najnesigurnijim tj. najsigurnijim u državi, jer na druge dvije ljestvice sastavljene za druge dvije vrste podataka, ti gradovi zauzimaju bitno drukčije pozicije.

"Situacija je vrlo zanimljiva kad se rezultati istraživanja promotre kroz cijelo petogodišnje razdoblje (od 2005. do 2009.) jer tada se praktički kod svih 28 gradova uočava zanimljiv trend – rasta odnosno pada stope analiziranih kaznenih djela tj. žrtava u prometu. Ovo istraživanje može stoga biti od velike koristi vlastima svih 28 analiziranih gradova, ali i policijskim upravama koje pokrivaju te gradove", poručio je autor istraživanja.
Pri izračunavanju stope kriminaliteta u svakom pojedinom gradu vodilo se računa o razlici između imovinskih kaznenih djela, nasilnih kaznenih djela i žrtava u prometu. U imovinska kaznena djela ubrojena su kaznena djela razbojništva, razbojničke krađe, teške krađe, provalne krađe i krađe, a u nasilna kaznena djela ubojstva i pokušaje ubojstva, silovanja i pokušaje silovanja, teške tjelesne ozljede i ozljede. Kod žrtava u prometu stvari su jasne – uzeti su u obzir broj poginulih i ozlijeđenih u pojedinom gradu.

Iako se statistički pokazatelji obično označavaju brojem „nečega“ na 100.000 stanovnika, u ovom je istraživanju stopa kaznenih djela legitimno prikazana na 1000 stanovnika budući da Hrvatska ima samo četiri grada s više od 100.000 stanovnika.

"Unatoč nekim prigovorima koji su lani, nakon objave rezultata našeg prvog istraživanja kojim smo obuhvatili podatke za svih 11 poslijeratnih godina od 1998. do 2008., uslijedili na naš račun, podaci za 2009. potvrdili su da smo ipak bili na pravom tragu. Naime, i u 2009. godini prema broju imovinskih kaznenih djela sve ostale analizirane gradove daleko nadmašuje – grad Pula (9. hrvatski grad po broju stanovnika). Sa stopom od 23,22 imovinska kaznena djela na 1000 stanovnika ispred je Zagreba (19,08) i Čakovca (16,81). Osim toga, Pula je i u 2008. i u 2005. također bila prva, a samo je u 2006. i 2007 bila druga, iza Zagreba".

Istodobno, imovina je u 2009. najsigurnija bila u Sinju (2,68), pa zatim u Požegi (3,33), Križevcima (3,76), Virovitici, Kutini i Samoboru.

Što se nasilja tiče, i tu su podaci za 2009. potvrdili 11-godišnji prosjek kada se pokazalo da je najviše nasilnih kaznenih djela u tih 11 godina na 1000 stanovnika zabilježeno u Slavonskom Brodu, Virovitici, Karlovcu, Čakovcu i Puli.

Prema ovom istraživanju, u 2009. godini najviše nasilnih kaznenih djela na 1000 stanovnika opet je imao Slavonski Brod (0,93) kao naš 6. grad po veličini, a slijede ga Karlovac (0,88), Šibenik (0,87) i opet maleni Čakovec (tek 20. po veličini tj. po broju stanovnika).
Zanimljivo, u zadnjih pet godina jednom je najviše nasilnih kaznenih djela zabilježeno u još manjoj Petrinji (2005.), dva puta u Čakovcu (2007. i 2008.) te još jednom u Sl. Brodu (2006.). Podaci su, poručuju iz časopisa Zaštita, znakoviti i daju mnogo podloge za širu analizu o tome - kako i zašto.

Istodobno, u 2009. najmanje je nasilnih kaznenih djela bilo, vjerovali ili ne – u okolici Zagreba. Riječ je o gradovima Zaprešiću (svega 0,13) i Samoboru (0,14). Iza njih slijede Sinj, Požega i Sisak. Lani je pak 11-godišnja analiza Zaštite pokazala da su najmanje nasilja doživjeli Križevci, Zaprešić, Požega, Samobor, Koprivnica i Sisak. Neka se imena očito ponavljaju – na oba kraja ljestvice.

Što se pak prometa tiče, lanjska analiza 11 godina bila je znakovita jer je pokazala da su najviše poginulih i ranjenih na 1000 stanovnika imali gradovi na obali Kaštela i Dubrovnik, treća je bila Kutina, a onda opet obalni gradovi Zadar i Pula.

U 2009. godini situacija se donekle izmijenila. "Naše istraživanje u području prometa bilježi najveće promjene. Naime, grad Vinkovci koji su u tih 11 godina bili tek na 6. mjestu po broju prometnih žrtava, u 2009. su zasjeli na prvo mjesto (stopa od 8,63). Štoviše, Vinkovci imaju najveću stopu prometnih žrtava i u prethodne dvije godine – u 2008. i 2007. Od Vinkovaca je i u 2006. i u 2005. bilo gore čak 17 gradova, pa bi trebalo provjeriti što se to zbiva u gradu na Bosutu i oko njega", smatra Buterin.

Uzgred rečeno, u 2006. najveću stopu žrtava imala je Kutina, a u 2005. Dubrovnik. Gradovi Kaštela i Dubrovnik – s najvećom stopom žrtava u prometu u 11-godišnjoj analizi, u 2009. su zauzeli 5. odnosno 7. mjesto, s tendencijom daljnjeg pada. U međuvremenu ih je u 2009. preskočio grad Zadar koji je zauzeo drugo mjesto na razini cijele Hrvatske, a slijede ga Slavonski Brod i Zaprešić.

Prometno najsigurniji gradovi u 11 godina (od 1998. do 2008.) bili su gradovi Vukovar, Varaždin, Rijeka, Velika Gorica i Split. Slika u 2009. ponešto je drukčija -  Vukovar je, doduše, i dalje najsigurniji, no sad ga slijede Samobor, Pula, Đakovo i veliki Split (drugi hrvatski grad po veličini) s jednim od najgušćih gradskih prometa u državi. Zagreb je odmah iza Splita – na 23. mjestu, što je također prilično iznenađenje.

Na kraju izlaganja preliminarnih rezultata novog istraživanja, Buterin je istaknuo i neobično povoljnu sigurnosnu situaciju u najveća četiri hrvatska grada.

"Unatoč raširenom mišljenju da je – ako ništa a ono zbog najvećeg broja stanovnika sigurnosna situacija u tim gradovima najnepovoljnija, naši podaci otkrivaju da je vjerojatno riječ o subjektivnom osjećaju sigurnosti građana koji nema realnog uporišta u stvarnim podacima. Zagreb je, naime, tek 12. po stopi nasilnih kaznenih djela i tek 23. po stopi žrtava u prometu, a prosjek mu kvari vrlo visoko drugo mjesto po stopi imovinskih kaznenih djela. Split je drugi po veličini, ali je po stopi nasilnih kaznenih djela tek 17., po stopi prometnih žrtava tek 24, dok najlošije stoji s imovinskim kaznenim djelima – u 2009.  zauzima 11 mjesto. Sigurnosno solidno stoji i Rijeka – 18. po stopi nasilnih kaznenih djela, 13. po stopi imovinskih k. djela i 21. po stopi žrtava u prometu. Četvrti naš grad – Osijek – 7. je po stopi i nasilnih i imovinskih kaznenih djela te 11. po stopi žrtava u prometu", rečeno je.

Redakcija časopisa Zaštita smatra da predočeni rezultati mogu biti od velike koristi svim gradskim vlastima u 28 gradova, ali i policijskim upravama pod koje ti gradovi spadaju. Trendovi su vidljivi, i kada bi se doveli u realnu vezu s poduzetim preventivnim ili represivnim akcijama, ali i s nizom demografskih i socijalnih gibanja, vrlo bi vjerojatno umnogome olakšali i tijek daljnjih planiranja te intenzitet novih akcija na terenu.

Na kraju novinske konferencije predstavnici časopisa Zaštita, jedinog hrvatskog časopisa za zaštitu i sigurnost osoba i imovine, naglasili su da će cjelovito istraživanje sa svim podacima po svim gradovima i u svih pet analiziranih godina biti objavljeno u srijedu na web portalu časopisa www.zastita.info, ali i u novom broju časopisa ZAŠTITA koji će u srijedu, 31. ožujka, biti podijeljen svim sudionicima Konferencije SIGURNOST GRADOVA 2010 te akreditiranim novinarima. (R. Z.)