O hrvatskom članstvu u NATO-u naš ugledni sugovornik Vlatko Cvrtila govori s četiri aspekta - sigurnosnog, političkog, gospodarskog i geopolitičkoga, ističući da Hrvatska sada po prvi put više ne brine samo o vlastitoj nacionalnoj sigurnosti, već i o svim aktualnim sigurnosnim pitanjima u svijetu
U prvim danima travnja Hrvatska je ostvarila jedan od svoja dva ključna vanjskopolitička cilja. Primanje u punopravno članstvo u NATO-u, najjačem vojnom savezu na svijetu, dogodilo se samo 11 godina nakon mirne reintegracije istočne Slavonije, čime je Hrvatska napokon ostvarila puninu svoje teritorijalne cjelovitosti te time zapravo zaključila burno poglavlje Domovinskog rata i obranu od zločinačke ekspanzionističke politike susjeda iz Srbije. O tom velikim diplomatskom uspjehu, ali i o drugim aspektima unutarnje i vanjske sigurnosti, za „Zaštitu“ govori prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, dekan Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, neko vrijeme i savjetnik Predsjednika Republike za obranu.
Hrvatska je od travnja članica NATO-a. Neki kažu „napokon“, a neki „zar već“, jer smo još prije samo 14 godina bili žrtve brutalne srpske agresije, a država je bila presječena na pola. U koju skupinu vi spadate?
Ja bih rekao „napokon“. Naime, RH je relativno rano, već nakon objavljivanja Studije o proširenju i programa Partnerstva za mir, izrazila želju za sudjelovanjem u tim programima i za pristupanjem tim sustavima kolektivne obrane i zajedničke sigurnosti. S obzirom da neko vrijeme međunarodni položaj RH nije bio na razini dovoljnoj da nas se pozove u te programe, to je odgođeno. S te smo strane možda kasnili u odnosu na neke zemlje koje su u NATO ušle prije nas. Ali nakon što smo pristupili Partnerstvu za mir, proces transformacije tekao je dobro pa smo, zajedno s Albanijom, napokon uspjeli. Odradili smo, dakle, možda koju godinu više od drugih, ali zbog toga uopće ne trebamo žaliti. Štoviše, uvjeren sam da je to zapravo bilo dobro jer su neki koji su u NATO ušli „naglavačke“ prije nas, kasnije imali dosta problema kod prilagodbe i ispunjavanja preuzetih obveza. Mi smo sve to odradili temeljito pa su ključni dijelovi našeg sustava koji bi sad trebali djelovati u NATO-u, možda i najpripremljeniji. To su Oružane snage, odnosno naš cjelokupni sigurnosni sektor.
Cijeli intervju s prof. dr. sc. Vlatkom Cvrtilom možete pročitati
ovdje
.jpg){kind=logo}
