Predstavnici javnog života na svim nivoima, kontinuirano šalju poruke solidarnost, te građani Srbije, kako pokazuje istraživanje, u najvećoj mjeri brinu za svoje bližnje. Čak 86 posto njih izjavilo je da u najvećoj mjeri brine za članove svoje obitelji, dok se na drugom mjestu nalazi briga za osobno zdravlje, sa čime se usuglasilo 46 posto ispitanika.
Interesantno je da je svega tri od 10 ispitanika, čak i prije službenog predstavljanja paketa mjera za pomoć ekonomiji i privredi od strane Kriznog stožera za otklanjanje nastalih i sprječavanje mogućih štetnih posljedica zarazne bolesti COVID-19 po gospodarstvo, pokazalo zabrinutost za ekonomske posljedice širenja epidemije koronavirusa. Njih 55 posto smatra da su ekonomske mjere koje su Vlada i Narodna banka objavila prije jučerašnjeg dana adekvatne.
Za ekonomske posljedice zabrinuto je 43 posto ispitanika u Bosni i Hercegovini, 46 posto u Sloveniji i 49 posto u Hrvatskoj, što u usporedbi sa 30 posto u Srbiji predstavlja najniži postotak zabrinutosti u regiji.
Što se zabrinutosti za radno mjesto tiče, postoci su najniži i iznose 11 posto u Srbiji, 12 posto u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a u Sloveniji 10 posto.
S druge strane, građani u Srbiji i regiji u velikoj mjeri očekuju pogoršanje u pogledu osobnih financija. Na pitanje: “Kakvo je Vaše opće financijsko stanje, u usporedbi sa periodom od prije pola godine”, 70 posto ispitanika iz Srbije odgovorilo je da ili očekuje pogoršanje ili je situacija u financijskom pogledu već lošija, u BiH je taj postotak 77 posto, u Hrvatskoj 72 posto dok je u Sloveniji najniži i iznosi 67 posto.
Svega 53 posto ispitanika u Srbiji i 56 posto u Sloveniji smatra da situacija u pogledu širenja koronavirusa ide ka boljem ili mnogo boljem, stupanj optimizma u Hrvatskoj najviši je u regiji i iznosi 67 posto, dok su ispitanici u BiH nešto pesimističniji u ovom pogledu te 56 posto smatra da situacija ide ka lošijem ili mnogo lošijem.
Sa podacima iznad korelira i odgovor na pitanje kako građani osobno doživljavaju i opisuju trenutnu situaciju u novonastalim okolnostima. Naime, najveći broj ispitanika u Srbiji (36 posto), pa i u regiji, izjasnio se da je u najmanju ruku doživljavaju kao neugodnu ili umarajuću. S druge strane čak 47 posto ispitanika u Srbiji percipira trenutnu situaciju kao podnošljivu ili normalnu s obzirom na okolnosti, pri čemu je i među građanima regije registriran sličan doživljaj trenutne situacije.
Čak 60 posto ispitanika u Srbiji izjavilo je da u ovom trenutku nije promijenilo potrošačke navike, a 28 posto njih smatra da ih neće ni promijeniti. S druge strane nalazi se 32 posto onih koje u nadolazećem periodu očekuje smanjenje osobne potrošnje. Drugih 39 posto ispitanika ipak ocjenjuje da je epidemija utjecala na količinu potrošnje, te 10 posto ispitanika troši više nego ranije, a 29 posto troši manje u odnosu na prijašnji period.
Rezultati istraživanja u regiji pesimističniji su u odnosu na podatke u Srbiji. Čak 77 posto ispitanika u Sloveniji, 79 posto u Hrvatskoj i 69 posto u BiH smatra da će trošiti manje ili već sada troši manje u odnosu na period prije pojave koronavirusa.
Ispitanici u regiji donekle su usaglašeni u pogledu predviđanja trajanja epidemije koronavirusa. Iako na ovo pitanje nitko nema odgovor, stanovnici Srbije procjenjuju da će mjere socijalne distance, zabrane kretanja, zatvorenih škola i dr. trajati oko 2,7 mjeseci, u Hrvatskoj 2,8 mjeseci, Bosni i Hercegovini 2,9 mjeseci dok ispitanici u Sloveniji ocjenjuju da će kraj epidemije biti proglašen u roku od 2 mjeseca.
»Izvor: Istraživanje javnog mnijenja Srbije i regije 24.-29. ožujka 2020. godine, Valicon.«