Za K9 regulativu treba malo vremena i dobre volje

Datum objave: 14.8.2019., 12:39
Republika Hrvatska bi trebala slijediti primjer i implementirati nacionalnu zakonsku normu koja bi regulirala upotrebu potražnih i spasilačkih pasa na svim razinama.
Danica Đikov

Nacionalni sustav za odgovor na krizne situacije ima ključnu ulogu tijekom incidenata strukturalnog kolapsa. Krizne situacije uglavnom djelimo na:
•    Izvanredni događaj (događaj za čije saniranje je potrebno djelovanje žurnih službi te potencijalno uključivanje operativnih snaga sustava civilne zaštite)
•    Velika nesreća (događaj koji je prouzročen iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehničko-tehnoloških ili drugih čimbenika a koje za posljedice imaju ugrožavanje zdravlja i života građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na mjestu nastanka događaja ili širem području. To je događaj čije se posljedice ne mogu sanirati samo djelovanjem žurnih službi na području njezina nastanka)
•    Katastrofa (stanje izazvano prirodnim i/ili tehničko-tehnološkim događajem koje opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu i okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga nacionalnog  sustava)
Posljednje tri dekade svjedoci smo međunarodne ekspanzije i uporabe K9 timova u svim aspektima djelovanja, pogotovo kada je riječ o sustavima za odgovor na krizne situacije. Naime, prva međunarodna standardizacija i implementacija K9 timova, kada je riječ o službama spašavanja, nastala je osnivanjem Svjetske organizacije potražnih pasa-IRO (Internationale Rettungshunde Organisation).

Globalna krovna organizacija

Nakon potresa u Armeniji 1988. godine, međunarodni timovi za pomoć u slučaju katastrofa te K9 timovi za traganje i spašavanje suočili su se s problemima u međusobnoj koordinaciji i u suradnji s vlastima. To je dovelo do ideje osnivanja organizacije koja će biti međunarodno aktivna u području discipline pasa za traganje i spašavanje te definiranja standarda za raspoređivanje i obuku timova, što je rezultiralo osnivanjem IRO-a 1993. godine. Doktora Wolfganga Zörnera, zapovjednika u austrijskoj  brigadi K9 timova za traganje i spašavanje u to su vrijeme za predsjednika IRO-a izabrali osnivači iz Njemačke, Švedske, Češke, Novog  Zelanda, Austrije, SAD-a i Velike Britanije, a sjedište nove organizacije postavljeno je u Austriji.
IRO je od tada globalna krovna organizacija koja se bavi uporabom K9 timova na traženju i spašavanju, te danas broji i ujedinjuje oko 250 000 ljudi s oko 2000 testiranih pasa za traganje i spašavanje širom svijeta. Zajedno s drugim organizacijama članicama, uloga IRO-a je međunarodna suradnja i korištenje međunarodnih standarda pri obuci timova pasa za traganje i spašavanje, certificiranje timova prilikom misija, osiguravanje i provođenje koordinacije tijekom katastrofa te financiranje humanitarne pomoći.
Pored IRO-a, veliku ulogu ima INSARAG (International Search and Rescue Advisory Group), Međunarodna savjetodavna skupina za potraživanje i spašavanje. INSARAG je globalna mreža više od 90 zemalja i organizacija pod okriljem Ujedinjenih naroda. INSARAG se bavi pitanjima vezanim za urbano traganje i spašavanje (USAR-Urban Search And Rescue), s ciljem uspostave minimalnih međunarodnih standarda za USAR timove i metodologije za međunarodnu koordinaciju prilikom potresa na temelju smjernica INSARAG-a, odobrenih Rezolucijom 57/150 Generalne skupštine Ujedinjenih naroda iz 2002. godine ("Jačanje učinkovitosti i koordinacije međunarodne pomoći za urbano pretraživanje i spašavanje").
Danas, psi za traženje i spašavanje IRO-a smatraju se pouzdanim partnerima USAR timova. IRO je postao nezamjenjiv partner UN-a i cijenjen je kao kompetentno stručno tijelo za K9 timove traganja i spašavanja. Zahvaljujući tom položaju IRO daje značajan doprinos na međunarodnom nivou u disciplini potražnih i spasilačkih pasa, koja ne bi bila moguća za pojedince te lokalne udruge.
"IRO stalno raste od svog osnutka i sada ujedinjuje 122 nacionalne organizacije za pretraživanje i spašavanje sa psima u 42 zemlje širom svijeta. Raznolikost organizacija kreće se od malih udruga do profesionalnih stručnih organizacija koje financira država." (Izvor: https://www.iro-dogs.org, https://www.insarag.org)

Reguliranje učinkovitost pasa u potrazi za ljudima

Prema podacima sa službene web stranice članice IRO-a iz Republike Hrvatske su HUOPP (Hrvatska Udruga za obuku potražnih pasa ), KOSSP "Zagreb" (Klub za obuku službenih i sportskih pasa) i HGSS (Hrvatska gorska služba spašavanja ), te samim tim Hrvatska bi trebala slijediti primjer i implementirati nacionalnu zakonsku normu koja bi regulirala upotrebu potražnih i spasilačkih pasa na svim razinama.
Mišljenja sam da bi rad ovih timova trebao biti reguliran od strane Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ravnateljstva civilne zaštite. Poželjno je regulirati uredbe o nizu uvjeta i zahtjeva za akreditaciju K9 timova koji interveniraju u operacijama potraživanja ljudi, u urušenim strukturama i na velikim područjima, a kojim se odobrava realizacija akreditacija. Cilj bi trebao biti reguliranje testova i zahtjeva potrebnih za dobivanje službene akreditacije, kao i međusobna suradnja i usuglašavanje standarda na nacionalnom nivou.
Osnovne odredbe, odnosno zakonski minimum u državama koje imaju uređene zakonske norme podrazumijevaju niz uvjeta koji moraju biti ispunjeni prilikom stupanja u K9 timove potražnih i spasilačkih jedinica, njihova obuka, testiranje te u konačnici licenciranje, a najvećim dijelom se koriste propisani standardi IRO-a s manjim ili većim izmjenama i dopunama, shodno potrebama i prijašnjem iskustvu s terena.
U cilju objedinjavanja kriterija i predlaganja propisa, ova zakonska regulativa trebala bi obuhvatiti i rad civilnih K9 timova, odnosno neprofitnih organizacija i udruga te volontera jednako kao i rad državnih i službi javnih ovlasti, odnosno profesionalnih K9 timova unutar policije, vojske, vatrogasnih postrojbi, civilne zaštite i gorskih službi spašavanja, a sve u svrhu unapređenja sustava i povećanja stupnja profesionalnosti i obučenosti pripadnika organizacija za potragu i spašavanje unutar Hrvatske.
Koordinacija timova i ispravan način međusobne komunikacije ključan je za izvršenje zadaća, kako bi se operacije završile uspješno na brz i siguran način.
S obzirom da sam upoznata s radom većine službi u Hrvatskoj, a koje koriste spasilačke pse, smatram da bi izrada zakonske regulacije zahtijevala jako malo vremena i dobre volje jer svi već imaju interne standarde za obuku, testiranje i licenciranje svojih timova u skladu s internacionalnim standardima. Okrugli stol na kojem bi prezentirali svoje ideje s ciljem standardizacije na nacionalnom nivou, te razmjena  iskustva u radu sa psima definitivno bi podigli razinu kvalitete i učinkovitosti u spašavanju života, što je u stvari krajnji cilj svake od ovih službi.

Protokoli HGSS-a u uporabi spasilačkih K9 timova

Hrvatska gorska služba spašavanja dosta je daleko otišla u procesu standardizacije svojih spasilačkih K9 timove. Naime, internim protokolima HGSS-a za pristup, testiranje i licenciranje spasilačkih K9 timova nalazi se niz pravila koja propisuju uporabu K9 timova. Među protokolima nalazi se "Pravilnik o licenciranju potražnih timova HGSS-a" u kojem je navedeno i opisano niz vježbi, i to označavanje markiranata, vodljivost-usmjeravanje, absajl, nošenje brnjice, traženje po putu, traženje po otvorenom terenu, traženje po nepristupačnom terenu, ustrajnost, kondicija te samostalnost u radu.
Osim spomenutog Pravilnika, među protokolima Komisije za potrage i lavine HGSS-a nalazi se i "Pravilnik za polaganje mantrailing ispita" koji se sastoji od osnovnog, glavnog i naprednog ispita. Među protokolima su i dokument o licenciranju potražnog tima HGSS-a (airscent ocjenska lista) s podacima o potražnom timu i redoslijedom vježbi, kao i evidencija rada potražnih timova HGSS-a pute. Evidencija rada može se pratiti preko mobitela i putem tablica i web aplikacije.

Tekst je objavljen u tiskanog izdanju časopisa Zaštita





PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2019.
XV. godina, broj IX. 2019.