Detalj koji je začudilo javnost bio je podatak da zaštitari koji čuvaju poslovnicu Zagrebačkog holidinga nisu naoružani te da prostor u Vukovarskoj ulici nema videonadzor, niti su instalirana dvostruka vrata koja se otvaraju s vremenskom zadrškom. Ovdje se radi o objektu u kojem građani plaćaju račune, pa je prva pomisao bila da bi se trebalo raditi o nekoj vrsti novčarske institucije i zato su svi ti dostupni podaci izazvali interes javnosti kod ovog slučaja. Naravno taj slučaj je izazvao i interes naših čitatelja pa smo kao stručno popularan i neovisan magazin koji pokriva područje zaštite i sigurnosti osoba i imovine kontaktirali aktere ove priče i MUP u želji da nam razjasne o čemu su radi.
Joško Morić, direktor Sektora informatike i sigurnosti u Zagrebačkom holdingu na upit može li za časopis Zaštitu prokomentirati slučaj razbojničkog prepada, izjavio je slijedeće: "Razumijem vaš profesionalni interes za detalje pljačke i za sustav korporativne sigurnosti naše kompanije. Znam da i vi razumijete naš profesionalni interes da radi sigurnosti zaposlenika i imovine, ali i trajanja istrage sada javno ne govorimo niti o jednoj od tema".
Baš zato što smo odgovoran časopis i što progovaramo o pitanjima sigurnosti i zaštite kao vjerojatno ključnim pitanjima 21. stoljeća u svom dopisu smo postavili i ove upite: "Ako nam ne možete komentirati ovaj slučaj razbojničkog prepada, možete li nam onda nešto više reći o ustrojstvu unutarnje čuvarske službe Zagrebačkog holdinga? Kako je ona ustrojena, što sve čuvaju i kakvo je sada njeno brojno stanje? Kakvi su vam planovi po pitanju unaprjeđenja sustava sigurnosti u Zagrebačkom holdingu za 2017. godinu? Koji su po vama najveći problemi po pitanju sigurnosti u Zagrebačkom holdingu te koji bi potezi ili mjere doprinijeli poboljšanju sigurnosti? Hoćete li jačati svoju unutarnju čuvarsku službu ili ćete više koristiti usluge privatnih zaštitarskih tvrtki?" Na sva ta pitanja Morić nam je odgovorio: "Ne znači da ništa ili nikada ne možemo govoriti o našoj korporativnoj sigurnosti. Predlažem da se krajem veljače slijedeće godine javite našoj Službi korporativnih komunikacija i dogovorite termin i teme razgovora." Držimo za riječ direktora Joška Morića i nadamo se da ćemo sredinom 2017. godine objaviti priču o unutarnjoj čuvarskoj službi Zagrebačkog holdinga.
Stručnjak za sigurnost i naš stalni suradnik Željko Cvrtila smatra da holdingov Centar za korisnike podliježe Zakonu o zaštiti novčarskih ustanova jer je po njemu članak 5. st. 1. toč. 14., posve jasan, a kaže da su obveznici zakona: "pravne osobe i obrti koje obavljaju novčarsko poslovanje putem uplatno-isplatnih transakcija gotovim novcem". Kada zakon objašnjava što su to uplatno isplatni poslovi, kaže "uplatno-isplatne transakcije – oblik poslovanja s gotovim novcem koji obuhvaća gotovinski platni promet uplatom gotovog novca na uplatno-isplatnim mjestima novčarskih institucija putem pologa ili plaćanja putem općih i posebnih uplatnica te isplate gotovog novca strankama putem čekova, štednih knjižica i drugih odgovarajućih uplatno-isplatnih dokumenata te kartica svih vrsta kojima se zamjenjuje gotovinsko poslovanje" .
Cvrtila drži da je posve jasno da Centar za korisnike obavlja upravo takve poslove i da tijekom dana građani uplaćuju milijunske iznose, a oni nemaju adekvatnu sigurnosnu zaštitu: "Na koji način je Centar dobio 'isključnicu' iz tog zakona od MUP-a, trebalo bi pitati te dvije institucije. Samo se nadam da neće neki mali obrtnik biti obveznik zakona koji ima uplatno isplatne poslove s jednom blagajnom i poslovanje na dnevnoj razini do nekoliko tisuća kuna, a da će Holding ostati izuzet. Evo što zakon kaže i za uplatno-isplatno mjesto: Svako radno mjesto u poslovnici ili ugovornom ili pokretnom uredu na kojem se obavlja poslovanje gotovim novcem i vrijednostima u radu sa strankama, odnosno obavljaju uplatno-isplatne transakcije. Centar takvih mjesta ima desetak i mislim da treba potpasti pod obveze koje proizlaze iz Zakona o zaštiti novčarskih ustanova".
Zanimalo nas je i kako one koji ignoriraju legislativu, dovesti pod okrilje Zakona o zaštiti novčarskih institucija. "Vrlo jednostavno, promjenom stava MUP-a i uključivanjem njihove inspekcije u kontroli takvih subjekata, odnosno upozoravanja da su se dužni uskladiti sa zakonskim obvezama. Tu treba reći da Zakon predviđa i niz izuzeća od mjera zaštite, odnosno alternativnih riješena, pa poštivanje zakona i ne mora biti veliki trošak", smatra Cvrtila.
Zagrebački holding i Grad Zagreb imaju unutarnju čuvarsku službu koja broji oko 400 ljudi, a uz te svoje resurse potpomažu i privatnim zaštitarskim tvrtkama. Stoga nas je zanimalo što bi bila bolja opcija, unutarnja čuvarska služba ovakva kakva je sada ili da se svi ti poslovi sigurnosti u cijelosti prepuste privatnim zaštitarskim tvrtkama.
"Uvijek se kao konzultant zalažem za to da privatna tvrtka ili institucija ima svoju zaštitarsku tvrtku, gdje god je to moguće. Tako je sigurnost tvrtke ili institucije potpuno u rukama vlasnika, odnosno upravitelja. Većim sustavima je to lakše ostvarivo nego malima kojima se naprosto ne isplati ulagati u otvaranje vlastite unutarnje zaštitarske tvrtke. No, ako se i sigurnost povjeri vanjskoj zaštitarskoj tvrtki, tada bi se trebala uspostaviti vlastita poslovna sigurnost i nadzor nad kompletnim poslovima sigurnosti, što u nekom smanjenom obliku i Holding i Grad Zagreb imaju. Druga je stvar što savjete eminentnih sigurnosnih stručnjaka unutar Holdinga i Grada Zagreba, niti gradonačelnik, niti uprava Holdinga očito nisu doživljavali ozbiljno. No, to uglavnom tako biva sa sigurnosnim poslovima, svima su teret i trošak, dok se ne dogodi sigurnosni događaj, onda odjednom sva ulaganja u sigurnost, ne samo da prolaze, nego postaju i prioritet jer bez sigurnog okružja nema gospodarstva, razvoja...", mišljenja je Cvrtila.
Upitali smo Cvrtilu i koliko je dobro da na sigurnosti za istoga klijenta rade bolje plaćeni zaštitari unutarnje čuvarske službe i slabije plaćeni zaštitari privatnih zaštitarskih tvrtki? Može li doći do animoziteta između tih dviju skupina, ako se susreću na štićenim objektima. "Takva riješena su gora od rješenja ili samo vanjska ili samo unutarnja zaštitarska služba jer se nailazi na poteškoće u koordinaciji, nadležnosti, mišljenja to će oni drugi... Svakako dolazi do animoziteta jer su plaće drastično različite za isti posao, pa su i zbog toga moguće opstrukcije od slabije plaćenih zaštitara", pojasnio je Cvrtila.
Kontaktirali smo i Ministarstvo untarnjih poslova kako bi od njih saznali je li poslovnica Zagrebačkog holdinga obveznik Zakona o zaštiti novčarskih institucija, a MUP nam je potvrdio da nije. "Odredbom članka 5. Zakona o zaštiti novčarskih institucija (NN, 56/15) u obveznike njegove primjene uvrštene su pravne osobe i obrti koji obavljaju novčarsko poslovanje putem uplatno – isplatnih transakcija, kako je opisano člankom 3. Zakona."Uplatno-isplatne transakcije predstavljaju oblik poslovanja s gotovim novcem koji obuhvaća gotovinski platni promet uplatom gotovog novca na uplatno-isplatnim mjestima novčarskih institucija putem pologa ili plaćanja putem općih i posebnih uplatnica te isplate gotovog novca strankama putem čekova, štednih knjižica i drugih odgovarajućih uplatno-isplatnih dokumenata te kartica svih vrsta kojima se zamjenjuje gotovinsko poslovanje. Odredbama članaka 3. st. 1. t. 13. i čl. 5. st. 1. t. 14. Zakona je predviđeno da se u obvezu njegove provedbe uvrste one pravne osobe koje uz osnovnu (najčešće trgovačku) djelatnost pružaju usluge plaćanja računa komunalnih i drugih usluga (benzinske postaje, kiosci, trgovine i sl.) te obavljaju isplate gotovine strankama čime dodatno povećavaju rizik od počinjenja kaznenih djela u navedenim objektima. U navedenu odredbu nisu uključene pravne osobe koje obavljaju naplatu vlastitih usluga na uplatnim mjestima u svojim objektima (npr. HEP, plinara, ZG holding, Hrvatske vode i druge komunalne službe), jer bi na taj način Zakon obuhvatio nadzor platnog prometa gotovim novcem i vrijednostima pri apsolutno svakoj gospodarskoj aktivnosti u RH. Stoga u obveznike Zakona ne spadaju niti sve npr. trgovine, benzinske postaje, naplate cestarine, osiguravajuća društva i sl., već samo one koje imaju uslugu platnog prometa, mjenjačkih poslova i drugih novčarskih transakcija kako je prethodno opisano u korist i za račun drugih pravnih osoba kao što su komunalna poduzeća, banke i dr.", pojašnjavaju u MUP-u. (Eugen Antić)