Doprinos očuvanju okoliša može dati svaki pojedinac korištenjem javnog prijevoza, bicikla ili pješačenjem te racionalnim korištenjem energije
Na Svjetski dan zaštite okoliša 5. lipnja, Vlada je usvojila Uredbu o informacijskom sustavu zaštite okoliša (ISZO) koju je izradilo Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
ISZO je niz informacijski povezanih elektroničkih baza podataka i izvora podataka o stanju, opterećenjima pojedinih sastavnica okoliša, pritiscima na okoliš, prostornim obilježjima i drugim podacima i informacijama važnim za praćenje stanja okoliša na nacionalnoj razini.
Agencija za zaštitu okoliša zadužena je da u roku godinu dana od usvajanja Uredbe izradi Program vođenja Informacijskog sustava u suradnji sa središnjim državnim uredom za e-Hrvatsku te Nacionalnu listu pokazatelja. Nakon što uspostavi jedinstveni Informacijski sustav Agencija za zaštitu okoliša će biti zadužena i za njegovo vođenje, razvijanje, koordiniranje i održavanje.
Cilj Informacijskog sustava je povezivanje svih postojećih podataka i informacijskih tokova korištenjem modernih alata kao što su internet i satelitska tehnologija te osigurati da se izvješćivanja u papirnatom obliku zamijene sustavom gdje su podaci dostupni korisnicima pri samom izvoru podataka na otvoren i transparentan način.
“Odbacimo stare navike”
Inače, Svjetski dan zaštite okoliša ove je godine obilježen pod sloganom: “Odbacimo stare navike! Razvijajmo gospodarstvo s manje CO2”. Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine na obljetnicu održavanja Konferencije UN-a u Stockholmu (1972.) o okolišu, na kojoj je prihvaćen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). S obzirom da su klimatske promjene opća tema našeg doba, UNEP je ove godine pozvao sve države u svijetu da se snažno zauzmu za smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova i potiču gospodarski rast s manje ugljičnog dioksida ali i na učinkovitu uporabu energije i proizvoda neopasnih za okoliš.
Iz godine u godinu konzumiramo sve više energije, odnosno ugljičnog dioksida, pa se u samo posljednja četiri desetljeća emisija stakleničkih plinova uzrokovana ljudskim djelovanjem povećala za preko 70 posto! Prosječan Hrvat proizvodi oko 6,6 tona ugljičnog dioksda godišnje, a građani su kao pojedinci krivi za trećinu onečišćenja Hrvatske kao države.
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva pozvalo je stoga sve građane, tvrtke i velike sustave da daju doprinos u okviru svoje odgovornosti prema sebi i svojoj djeci. Ministrica zaštite okoliša Marina Matulović-Dropulić istaknula je kako se energija mora oprezno trošiti. Poručila je da će Hrvatska, koja je u prošlome Vladinu mandatu postala potpisnikom protokola iz Kyota, učiniti sve da se ispune njegovi ciljevi.
Mjere koje štede energiju i novac
“Uspostava ravnoteže između nužna i poželjna razvoja gospodarstva uz najveći mogući realan stupanj zaštite okoliša zadaća je za sljedeće razdoblje”, rekla je Matulović-Dropulić.
Poziv je upućen i iz saborskog Odbora za zaštitu okoliša. Predsjednica tog odbora Marijana Petir je pozvala građane da se odluče za promjenu barem jedne neodržive navike. “Oni koji dođu nakon nas bit će nam zahvalni. Samo zamjena klasične žarulje štednom nije dostatna, ali je barem početak”, poručila je. Doprinos se još može dati korištenjem javnog prijevoza, bicikla ili pješačenjem umjesto vožnje automobilom, te većom uporabom obnovljivih izvora energije (sunce, biomasa, bioplin, vjetar, geotermalna energija). Te mjere ne štede samo energiju nego smanjuju emisije ugljičnog dioksida, a zbog sve skuplje nafte, štede i novac, navodi Petir.
Ekolozi ističu da svaki pojedinac može dati svoj doprinos u očuvanju okoliša. Otvaranje prozora dok se prostorija grije, puštanje vode da nepotrebno teče dok primjerice peremo zube, ostavljanje upaljenih svjetlala, radija i TV-a dok smo negdje nakratko “skoknuli”, primjeri su koje valja izbjegavati. Također i gomilanje besplatnih plastičnih vrećica kakve dobivamo u trgovinama. Jer staklenički plinovi doprinijeli su globalnom povećanju srednje površinske temperature za 0.74°C u posljednjih 100 godina, a predviđeno povećanje temperature za Europu do kraja 21. stoljeća je 2.3 - 6 °C! Porast temperature od preko dva stupnja Celzija do kraja ovog stoljeća čovjek može zaustaviti, a nakon toga temperatura se može čak i umanjiti, tvrde ekolozi.