Improvizirane eksplozivne naprave (engl. IED - Improvised Explosive Devices) oružje su koje danas rabe teroristi diljem svijeta. Napad improviziranom eksplozivnom napravom najčešće se rabi jer ne zahtijeva posebna znanja izvršitelja. Uspješno izvedeni napadi posebno su medijski popraćeni, a financijska sredstva za planiranje i izvršenje relativno su mala.
Primjena improviziranih eksplozivnih naprava kao sredstva napada postiže mnogo veće medijsko zanimanje nego klasični napadi. To su spoznali ne samo teroristi, već i razni vojni ogranci političkih stranaka, pobunjeničke skupine, narkokarteli i druge kriminalne organizacije. Sredstva za izradu IED-a lako su dostupna za kupnju, a projekti i planovi za izradu mogu se naći na Internetu.
Nedavni napad autobombom u New Yorku, na Times Squaeru trebao je biti izveden tamnozelenim pick-upom „Nissan“ u kojem su bila tri kanistra plinskih boca, dva kanistra goriva, osam vreća gnojiva, tucet pirotehničkih sredstava, dva sata sa žicama i baterijama kao izvorom napajanja. Taj je događaj opet podsjetio svijet na opasnosti koje prijete od IED-a. Slika koji je taj dan obišla svijet jednaka je svakodnevici u Kandaharu, Kabulu ili na tržnicama Iraka.
Ako se osvrnemo na Afganistan, zemlju u kojoj hrvatske oružane snage participiraju u misiji ISAF i gdje su napadi IED-ima svakodnevica, možemo vidjeti da se broj napada rapidno povećava od 2005. Zna se da Afganistan u povijesti svoga ratovanja nije primjenjivao takve načine napada na protivnika. Prvi takav napad zabilježen je 9. rujna 2001. kad su dvojica protalibanskih bombaša samoubojica koje se veže uz Al-Qaidu izvela atentat na Ahmad Shah Massouda.
Broj napada improviziranim eksplozivnim napravama diljem svijeta se od 2005. do 2009. povećao čak 40 posto! Ne računajući Irak i Afganistan, samo u prva tri mjeseca 2010. godine u svijetu su aktivirane već 873 improvizirane eksplozivne naprave
Prema izvješću UNAMA-e za 2009. godinu, broj poginulih civila u napadima bombaša samoubojica i drugim IED-ima jest 1054, što je 44 posto svih civilnih žrtava u 2009. Nakon svega se nameće pitanje - kako se boriti protiv napada improviziranim eksplozivnim napravama. Ta je borba iznimno teška i nepredvidiva. Neprijatelj bira mjesto i vrijeme napada ne izlažući svoje snage neposrednoj opasnosti. Jedini način borbe jest prevencija obukom i planiranjem te predviđanje na temelju obavještajnih informacija.
Na temelju naučenih lekcija ustrojen je model borbe protiv improviziranih sredstava (C-IED). Zadaća Odjela C-IED jest da na temelju prikupljenih informacija na terenu od operativnih timova donosi zaključke o tehnikama, taktikama i postupcima neprijatelja. Temeljem informacija i zaključaka provode se preventivne mjere i prilagodba vlastitih taktika, tehnika i postupaka. Važno je razlikovati C-IED od poslova i zadaća timova EOD (Explosive Ordinace Disposal / uklanjanje eksplozivnih naprava) i IEDD (Improvised Explosive Device Disposal / uklanjanje improviziranih eksplozivnih naprava).
PD C-IED je borba ili suprotstavljanje, tj. ulaganje zajedničkih napora za svladavanje sustava koji rabi improvizirane eksplozivne naprave i kompleksne napade na naše borbene snage i neborbeno osoblje. Sustav IED kombinacija je ljudstva, procesa i tvari koja se sastoji od jednog ili više protivničkih entiteta s povezanom opremom, tehnologijom, vještinama, znanjem, osobljem te načinima dostave i postavljanja.
Često se zbog neinformiranosti C-IED miješa s poslovima inženjerijskih postrojbi, što nije ispravno. Timovi EOD imaju zadaću otkrivanja, identifikacije, procjena na mjestu, sprječavanje aktiviranja, izvlačenje te uklanjanje neeksplodiranih eksplozivnih sredstava, što uključuje i eksplozivna sredstva koja su postala opasna zbog oštećenja ili propadanja. Sličnu zadaću imaju i timovi IEDD, s naglaskom na improvizirane eksplozivne naprave.
Možemo zaključiti da se C-IED provodi u tri razine: 1. napad i prekidanje protivničke mreže; 2. onesposobljavanje eksplozivnih sredstava; 3. uvježbavanje vlastitih i prijateljskih snaga.