Luksuz zasebnog i samoinicijativnog djelovanja jednostavno si ne možemo dopustiti

Učinkovita privatna zaštita, osposobljena za preventivno i operativno djelovanje u svim uvjetima te njeno uključivanje u sustav domovinske sigurnosti RH, kao i uspostava sigurnosne kulture u društvu i svijesti o mogućim ugrozama u konačnici će dovesti do povećanja opće društvene sigurnosti građana

Hrvatska gospodarska komora (HGK) je sa svojom ljudskim resursima i organizacijom angažirana u različitim sektorima i gospodarsko-društvenim djelatnostima u RH. U sektoru sigurnosti i na području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), HGK izravno djeluje kroz Udruženje istražnih i zaštitnih djelatnosti i kroz Odjel za informacijsku sigurnost. Udruženje koje vode predsjednik Zdravko Prša i tajnik Dario Kovačević danas okuplja niz istaknutih pojedinaca i tvrtki iz security branše, a svoje aktivnosti koordiniraju i nadopunjuju s voditeljem Odjela za informacijsku sigurnost, dr. sc. Draženom Lučićem.

Kao jedan od govornika na nedavno održanom Nacionalnom savjetovanju Hrvatskog ceha zaštitara o novom Zakonu o privatnoj zaštiti istaknuli ste značaj privatne zaštite za hrvatskog gospodarstvo. Možete nam kratkim crtama istaknuti taj značaj?
Dražen Lučić: Novim “Zakonom o privatnoj zaštiti” djelatnost privatne zaštite je nedvojbeno određena kao sigurnosna djelatnost s jasnim gospodarskim obilježjima, koja se treba stalno razvijati i unaprjeđivati s ciljem osiguranja učinkovite zaštitne uloge u sustavu sigurnosti RH. Važeća Strategija nacionalne sigurnosti RH predviđa uključivanje pravnih subjekata iz sektora privatne zaštite u sustav domovinske sigurnosti. Sve su to razlozi da se privatna zaštita osuvremeni te da se podigne razina kvalitete obavljanja zaštitarske djelatnosti. Izravan značaj za hrvatsko gospodarstvo proizlazi ne samo iz izravnih ulaganja u sektoru privatne zaštite i ljudi koji u tom sektoru rade, nego i u koristi koje ima drugi sektori gospodarstva jer im učinkovita i kvalitetna privatna zaštita omogućuje nesmetan i siguran rad, bez ili s vrlo malim troškovima koji su posljedica određenih ugroza, kojima su gospodarski subjekti izloženi.

Iako privatna zaštita ima svojih problema, na Savjetovanju ste spomenuli mogućnosti rasta sektora. Što može pomoći rastu sektora i poboljšanju?
Dražen Lučić: Učinkovita privatna zaštita, osposobljena za preventivno i operativno djelovanje u svim uvjetima te njeno uključivanje u sustav domovinske sigurnosti RH, kao i uspostava sigurnosne kulture u društvu i svijesti o mogućim ugrozama u konačnici će dovesti do povećanja opće društvene sigurnosti građana. Taj postupak je usko povezan i s ulaganjima, izravnim i posrednim, u sektor privatne zaštite. Ulaganja u zaštitu kritične infrastrukture, privatna zaštita u okolnostima pandemije i prirodnih katastrofa, kao što je bila poplava u Slavoniji 2014. ili potres u Zagrebu, u ožujku ove godine, sigurnost u turizmu i ugostiteljstvu, sve su to nove okolnosti i nova područja u kojima je povećan zahtjev za privatnom zaštitu i/ili su povećana ulaganja u podizanje razine privatne zaštite. Pri tome ne treba gledati samo porast broja zaposlenih u sektoru, nego i ulaganja u izobrazbu te u tehničko-materijalna sredstva za privatnu zaštitu.

Može li novi Zakon o privatnoj zaštiti riješiti neke ključne probleme sektora, poput manjka radne snage te bolje edukacije i opremljenosti ljudi?
Dražen Lučić: Zakon, u kombinaciji s podzakonskim aktima/pravilnicima, može omogućiti bržu i kvalitetniju izobrazbu sadašnjih i budućih djelatnika tvrtki koje se bave zaštitarskim djelatnostima. Proširuje se krug ljudi koji se mogu baviti zaštitarskim djelatnostima, što bi uz bolju opremljenost suvremenim tehničkim rješenjima ovo zanimanje učinilo ljudima privlačnijim za odabir profesionalne karijere. Specijalizacija zaštitara, cjeloživotno obrazovanje svih profesionalaca sigurnosti i stvaranje “zaštitara budućnosti”, koji koristi suvremena rješenja informacijsko-komunikacijske tehnologije, ciljevi su kojima treba težiti nakon stupanja na snagu Zakona i podzakonskih akata/pravilnika.

Dario Kovačević: Donošenjem novog Zakona o privatnoj zaštiti, učinjeni su iskoraci koji pridonose lakšem poslovanju gospodarskih subjekata unutar cjelokupnog sustava sigurnosti. Zakon nije zadovoljio sva očekivanja ali svakako predstavlja podršku zakonodavne ali i izvršne vlasti sektoru sigurnosti te prepoznaje privatnu zaštitu kao partnera u sigurnosti. Sada su na redu pravilnici koji će predstavljati dodatni korak u podizanju razine suradnje državnih i privatnih čimbenika sigurnosti. Nastojanja Udruženja idu u smjeru dijaloga s gospodarskim subjektima i potom s nadležnim ministarstvom kako bi se ukazalo na glavne probleme sektora te predložila moguća rješenja. Manjak radne snage, nedovoljne edukacije i skromna opremljenost oduvijek su predstavljali izazov i nepovoljni trend. Kako bi se to promijenilo, potrebno je izmijeniti ukupnu percepciju javnosti o privatnoj zaštiti, dodatno razvijati sigurnosnu kulturu, prije svega kroz sustave tehničke zaštite, i ono ključno, povećati standard osoba koje obavljaju zaštitarsku djelatnost. Kroz protekle mjesece, imali smo priliku vidjeti kako je sektor privatne zaštite izrazito prilagodljiv, ali i neophodan za funkcioniranje društva. Udruženje upravo ta saznanja vidi kao polazni argument u komunikaciji sa svim akterima sigurnosnog sustava, i državnim i privatnim.

Kako HGK općenito može pomoći sektoru privatne zaštite i je li je vaša Digitalna komora jedan od ‘alata’ za bolje i poslovanje?
Dražen Lučić: HGK je tu da obradi i usmjeri zahtjeve tvrtki s hrvatskog tržišta prema Vladi RH i Zakonodavcu te ostalim relevantnim institucijama u RH. Sektor privatne zaštite, kao gospodarski rastući sektor i s mogućnošću još većeg rasta, svakako je jedno od područja gospodarstva koje je od primarnog značaja za HGK. “Digitalna komora” je već postala jedan od alata za bolje poslovanje i tvrtki koje se bave zaštitnim djelatnostima, a taj alat može postati još i bolji, ako primjerice omogućimo da se izobrazba djelatnika zaštitarskih tvrtki odvija “na daljinu”, kao e-učenje. To bi uštedjelo i novac i vrijeme koje sada tvrtke i djelatnici troše u postupku izobraze i pripreme djelatnika za rad kao zaštitara.

Dario Kovačević: Digitalna komora, kao informacijsko-komunikacijska platforma, jedan je od značajnih produkata digitalne transformacije HGK, čija je vrijednost prepoznata sufinanciranjem kroz Europski fond za regionalni razvoj. Radi se o zahtjevnom, trajnom i dinamičnom procesu informatizacije i digitalizacije ukupnog poslovanja HGK kao krovne ustanove hrvatskog gospodarstva. Udruženje istražnih i zaštitnih djelatnosti, koje djeluje pri HGK, kao glas i promicatelj sigurnosnog sektora, također je svoje mjesto pronašlo unutar platforme Digitalne komore. Osnovna strukturna i organizacijska zamisao leži u komunikacijsko-informacijskim kanalima virtualne suradnje s članicama Udruženja. Mogućnost brze razmjene važnih informacija, jedna je od ključnih komponenti i prednosti Digitalne komore. Konačno će gospodarski subjekt na jednom mjestu dobiti podatke i pravovremene informacije bitne za poslovanja, te će na krajnje jednostavan i transparentan način biti u mogućnosti interaktivno sudjelovati u komunikaciji s Udruženjem ali i ostalim gospodarskim subjektima. Pristup platformi za sve članice je besplatan i kroz mnoštvo korisnih informacija, razvrstanih u osam e usluga načinjen je iskorak ka modernizaciji cjelokupnog poslovanja HGK a samim time i uslugama koje HGK nudi svojim članicama.

Što se tiče informacijskih i komunikacijskih tehnologija, na kojoj je trenutno razini hrvatsko gospodarstvo i društvo u odnosu na razvijenije zemlje? Što nas čeka po tom pitanju?
Dražen Lučić: Hrvatsko gospodarstvo i društvo sigurno spada u gornji svjetski dom po pitanju “digitalnih vještina”, obrazovanja i korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT). Ono u čemu bismo mogli biti znatno bolji je šira primjena tih tehnologija u određenim područjima gospodarstva i društvenih djelatnosti, pa bi upravo u sektoru privatne zaštite primjena suvremenih IKT rješenja trebala biti znatno veća, posebno kada govorimo o urbanoj sigurnosti ili o zaštiti kritične infrastrukture. Dodatni problem u RH je tzv. “digitalni jaz”, neujednačenost u razvijenosti IKT infrastrukture i primjeni IKT rješenja između Zagreba i velikih gradova u odnosu na ruralna područja Lijepe naše.

Koje su trenutne aktivnosti Udruženja i što planirate do kraja godine od aktivnosti?
Dario Kovačević: Planove Udruženja morali smo izmijeniti i prilagoditi novonastalim gospodarskim (ne)prilikama. Trenutne aktivnosti usmjerene su na promicanje i sadržajno obogaćivanje platforme Digitalne komore. Ovisno o raspletu epidemiološke situacije planiramo organizaciju nekoliko stručnih radionica, seminara i okruglih stolova kroz uvijek zanimljive teme iz sektora sigurnosti. Svjesni smo da najbolje ideje kao i osvrti na probleme sektora dolazi upravo od samih poduzetnika, te neprekidno nastojimo osvijestit gospodarske subjekte da je HGK njima na raspolaganju i da koristeći strukturu, stručnost i utjecaj komore mogu najlakše ostvarit ideje, ciljeve i zamisli. Nadalje, aktivnosti tekuće godine velikim će dijelom biti usmjerene na donošenje najavljenih Pravilnika Zakona o privatnoj zaštiti, kao i predstojeću provedbu samog Zakona. Uvjereni smo da će novi Zakon unijeti dobrodošle promjene i olakšati poslovanje sektora, te još jednom pozivamo gospodarske subjekta da zajedničkim naporom osiguramo optimalne uvjete rada i razvoja sektora kroz donošenje Pravilnika. Svijet se u svega nekoliko mjeseci preusmjerio s globalne prijetnje terorizmom na globalnu prijetnju virusom. Jedina konstanta ostala je potreba za sigurnošću. Potreba koja neće iščeznuti, i gdje hrvatski radnik, poslodavac i proizvod mogu pronaći prilike i uspjeh. HGK može i mora svojom funkcijom doprinijeti ostvarenju tih ciljeva.

Na koji način Udruženje surađuje i koordinira s drugim faktorima u sektoru privatne zaštite: MUP-om, Hrvatskim cehom zaštitara, Udrugom zaštitarske djelatnosti HUP-a i tvrtkama?
Dario Kovačević: Suradnja svih oblika udruženja i organizacija iz sektora sigurnosti, u okolnostima pandemije, veličine i jakosti domaćeg tržišta, ističe se kao conditio sine qua non. Luksuz zasebnog i samoinicijativnog djelovanja jednostavno si ne možemo dopustiti. Udruženje razvija i promiče iznimno dobru suradnju s CEH-om, te smo često suorganizator i/ili pokrovitelj raznih seminara i kongresa. HGK jedan je od inicijatora i suosnivača Hrvatske kuće sigurnosti. Radi se o platformi koja u suradnji s Hrvatskom udrugom menadžera sigurnosti i Hrvatskom udrugom poslodavaca, ima za cilj promicanje uloge i značaja sigurnosti, kao i svijesti o važnosti korporativne, informacijske i kibernetičke sigurnosti za razvoj i konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Dražen Najman