Milan Pavlović, Microline Zelena energija
Potrebno je konstantno raditi na edukaciji i osvješćivanju sudionika procesa da imaju na umu i nude isključivo kvalitetnu opremu renomiranih proizvođača koji su dugo godina prisutni na svjetskom tržištu što svima pruža sigurnost, umjesto ponuda s najnižom cijenom rada i opreme
Projektiranje i ugradnja solarnih (fotonaponskih) panela i elektrana zadnjih godina u Hrvatskoj doživljava pravu ekspanziju. Paneli se ugrađuju na krovove obiteljskih kuća, stambenih zgrada, industrijskih postrojenja, proizvodnih hala, škola i institucija, a solarne elektrane pozicioniraju se diljem zemlje. Međutim, spomenutu ekspanziju ne prati regulativa, zbog čega na tržištu izostaju određena pravila i standardi kod ugradnji fotonaponskih sustava. S obzirom na to da ova problematika izaziva brojna pitanja struke, za pojašnjenje smo potražili mišljenje Milana Pavlovića iz tvrtke Microline, distributera solarnih panela i uređaja više proizvođača.
Kako komentirate ekspanziju u segmentu solarnih panela i možete li nam to potkrijepiti brojkama i statistikom?
Početkom energetske krize 2022. bilo je jasno da će se Europska unija, pa tako i Hrvatska, između ostalog okrenuti obnovljivim izvorima energije kako bi povećala svoju energetsku neovisnost i barem djelomično uklonila utjecaj smanjenog dotoka energenata zbog geopolitičkih utjecaja. Fotonaponske elektrane su se pokazale kao najbrže rješenje.
Prema podacima dostupnim do kraja 2024. godine, ukupno je na distribucijskoj mreži bilo više od 25.000 sunčanih elektrana. Samo u 2024. godini instalirano je 397,1 MW solarne energije, što predstavlja značajan porast u odnosu na 2023. godinu kada je instalirano 238,7 MW. Ovi podaci ukazuju na značajan rast instalirane snage i broja sunčanih elektrana u Hrvatskoj tijekom 2024. godine, što odražava sve veći interes građana i poduzetnika za korištenje obnovljivih izvora energije.
Koliko Hrvatska ‘kaska’ u odnosno na neke druge europske zemlje u pogledu korištenja fotonaponske tehnologije? Je li nas zahvatio zakašnjeli val solarizacije građevina i infrastrukture?
Usporedbe radi, prosječna instalirana snaga fotonaponskih sustava po glavi stanovnika u Europskoj uniji (EU) i dalje je znatno viša od one u Hrvatskoj. Hrvatska, unatoč povoljnim solarnim uvjetima, i dalje zaostaje za prosjekom EU, gdje prednjače zemlje poput Nizozemske, Njemačke i Danske. Prema podacima iz 2024. godine, Nizozemska ima 1.297,8 W po stanovniku, Njemačka 953,04 W, dok je prosjek EU oko 720 W po stanovniku. Hrvatska u 2024. godini ima 198,97 W po stanovniku, što je i dalje ispod europskog prosjeka.
Iako je zabilježen značajan rast u odnosu na prethodne godine, potrebno je dodatno ulaganje kako bi se dostigao europski prosjek i iskoristio puni potencijal solarne energije u Hrvatskoj.
Microline organizira i provodi stručno usavršavanje certificiranih instalatera fotonaponskih sustava. Kakvi su vam planovi ove godine glede stručnih događanja u tom području?
U suradnji s Tehničkom školom “Ruđer Bošković” već nekoliko godina organiziramo stručno usavršavanje i dodatne edukacije za certificirane instalatere obnovljivih izvora. Već tradicionalno se održava u studenom i pokazalo se vrlo posjećenim tako da planiramo nastaviti i u budućnosti. U suradnji s Hrvatskom komorom inženjera elektrotehnike redovito organiziramo detaljne edukacije i seminare vezane za novosti u FN svijetu, te stručna usavršavanja za članove komore te sudjelujemo na njihovim konferencijama. Na stručnim usavršavanjima prezentiramo nov tehnologije kao i dobre primjere uspješno realiziranih projekata i načina rada koje bi dionici procesa solarizacije mogli primijeniti i u svom poslovanju. Također, blisko surađujemo i s Hrvatskom udrugom za zaštitu od požara koja organizira edukacije različitim strukama, od sigurnosnog sektora (vatrogasci, policija, vojska, zaštitarske službe i tehničkog nadzora) do građevinskog sektora. Budući da je izgradnja FN elektrana izraženo multidisciplinarna, bitno je da su svi sektori na vrijeme obučeni te svjesni i svih rizika koje ugradnja i eksploatacija FN elektrana donosi. Kako je u pitanju relativno nova tehnologija i djelatnost, uvidjeli smo kako je sustavno educiranje svih sudionika, od investitora, projektanata, izvođača do instalatera jedini način da se smanje rizici koji postoje i kojih dobar dio sudionika još nije u potpunosti svjestan. Upravo zato koristim priliku i pozivam sve zainteresirane, u svojstvu bilo koje zainteresirane strane da nam se slobodno obrate na e-mail: zelenaenergija@microline.hr, a naši stručnjaci će im na osnovu iskustva pokušati dati objektivan savjet.
Ugradnja fotonaponskih panela donosi određene rizike i izazove, a prije svega rizike od požara. S obzirom na to da je zadnjih godina zabilježeno nekoliko požara zbog fotonaponskih panela, kako komentirate razinu sigurnosti opreme i ugradnje (iz pozicije distributera)?
Nažalost sve veći broj instalacija fotonaponskih elektrana eksponencijalno povećava rizike od požara na FN elektranama zbog loše opreme, loše izvedenih instalacija ili kombinacije obaju navedenih uzroka te je o toj činjenici nužno osvijestiti sve sudionike u procesu izgradnje fotonaponske elektrane; od investitora, preko projektanta do izvođača.
Na koji način prevenirati rizike od požara, odnosno jačati stupanj sigurnost izvedbe i ugradnje FN panela? Je li za to potrebna kvalitetnija oprema ili kvalitetniji odnos prema poslu, ili oboje?
Prevencija požara najbolje se može osigurati u prvom koraku, a to je nabavom kvalitetne opreme, odnosno opreme koja posjeduje dodatnu zaštitu koja garantira sigurnost. Primjerice korištenjem tehnologije invertera (izmjenjivača) u kombinaciji s optimizatorima kao sastavnim dijelovima elektrane koji se instaliraju na svaki panel. Osim što time osigurava veću proizvodnju u slučaju bilo kakvog rizika (povećanje temperature panela, kratki spoj ili slično), optimizator isključuje panel iz funkcije, smanjuje napon na panelu te tako onemogućava da uopće dođe do rizične situacije. Cijena tehnologije s optimizatorima je nešto skuplja, ta razlika u cijeni se kompenzira većom proizvodnjom same elektrane i otplati u prve dvije godine rada elektrane. Ako ubrojimo da time čuvamo živote i imovinu, onda je razlika u cijeni u trenutku investiranja posve irelevantna. Smatramo kako bi izvođač morao detaljno informirati svakog investitora koji tada, vjerujemo, neće gledati samo ponudu s najnižom cijenomkao sada, što je, nažalost, čest slučaj zbog nedovoljne educiranosti. Kvalitetan odnos prema poslu i podrška investitorima nakon toga bi trebala biti profesionalna obaveza svakog izvođača.
Gašenje požara fotonaponskih panela zahtjevan je operativni postupak za vatrogasce. Koja izazove i opasnosti nosi postupak gaženja požara panela na krovovima?
Gašenje FN elektrane zahtijeva odgovarajuće vještine i znanja koje, srećom, naše profesionalne vatrogasne postrojbe posjeduju i konstantno se educiraju o tome. Najveći problem FN elektrane je u tome što je elektrana na DC strani uvijek pod naponom sve dok su paneli obasjani suncem. Ako na FN elektrani ne postoji sustav preventive (paneli s optimizatorima) za gašenje je potrebno koristiti isprekidani mlaz šmrka kako ne bi došlo do stvaranja kontakta i voda postala vodič energije. Opcija su i specijalni zatamnjeni polimeri kojima se pokrivaju paneli kako bi se onemogućila proizvodnja energije. Manjkavost te opcije je ekološka prihvatljivost i cijena.
Nakon ugradnje solarne elektrane i paneli zahtijevaju održavanje, preglede ili izmjene dotrajale opreme? Na koji način tome ispravno pristupiti?
Nažalost još uvijek kod nas u većini slučajeva nije običaj u trenutku izgradnje planirati održavanje elektrane. FN elektrane zahtijevaju redovan pregled i nadzor, a ozbiljni izvođači će to svojim strankama (investitorima) ponuditi kao svoju standardnu uslugu. Predviđeno je da FN elektrana radi i proizvodi energiju 25 do 30 godina te je u tom razdoblju svakako potrebno provoditi redovne preventivne preglede, kontrolirati konstrukciju (koja je izložena vremenskim uvjetima i degradaciji) i aktivne dijelove elektrane (optimizatori, inverteri, ostale elektro komponente) te posebno kontrola panela, spojnih kablova i konektora. S pomoću termovizije je na panelima moguće ustanoviti tzv. vruće točke koje mogu biti potencijalan izvor zapaljenja. Vruće točke mogu nastati uslijed mikrooštećenja panela. Oštećenja kablova i konektora mogu nastati uslijed vremenskih utjecaja, visoke i niske temperature, vlage i slično. Sve dijelove sustava FN elektrane treba redovno provjeravati kako bi se osigurala sigurnost i nesmetan rad. Svakako preporučujemo investitorima da u prvom koraku (istraživanja izvođača i prikupljanja ponuda) traže i održavanje elektrane u njezinom eksploatacijskom razdoblju. Investitorima to može biti orijentir kako prepoznati ozbiljnog izvođača koji će se smatrati odgovornim za elektranu tijekom cijelog perioda eksploatacije, a ne samo u zakonski definiranim jamstvenim uvjetima.
Pohrana i recikliranje solarnih panela i komponenti predstavlja u Hrvatskoj dosta veliki problem zbog nereguliranih propisa i uvjeta. Zašto je tome tako? Kako riješiti taj problem?
Trenutačno taj problem nije toliko izražen jer su paneli i oprema u funkciji, no problem postoji i postat će izazov u naredne 3-4 godine, a alarmantan nakon procesa eksploatacije FN elektrane. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zadužen je naplaćivati trošak zbrinjavanja EE otpada pri samom uvozu (van EU) ili unosu (unutar EU) FN proizvoda na području RH, nažalost brojni uvoznici i unosnici trenutačno tu naknadu izbjegavaju unatoč tome što je to zakonom i pravilnikom regulirano). Tim sredstvima oprema se treba sigurno zbrinuti nakon eksploatacije elektrane u postupku sličnom zbrinjavanju ostalog elektroničkog otpada (bijela tehnika i slično). Kako je zbrinjavanje FN panela i komponenti koje su relativno novi proizvod s dugogodišnjom eksploatacijom, očekujemo da će se uskoro donijeti i novi pravilnici o postupanju koji kvalitetnije reguliraju zbrinjavanje navedene opreme. Fond je također unaprijedio postupak prijave uvoznika/unosnika, a očekujemo da će biti i sklopljeni ugovori o zbrinjavanju ovog tipa otpada s tvrtkama koje se bave zbrinjavanjem otpada i time bi sustav bio funkcionalan. Nažalost, u ovom trenutku, situacija još nije riješena, iako je u postupku rješavanja, no imamo dovoljno vremena da to posložimo kako treba.
Kakve su procedure pohrane i recikliranja solarnih panela u nekim drugim državama?
Procedure unutar Europske unije slične su, Hrvatska pokušava preslikavati europska dobra rješenja i vjerujemo kako će do toga uskoro i doći. Što se samog recikliranja tiče, solarni paneli su nešto kompleksniji zbog toga što nema puno tvornica unutar EU koje su osposobljene za njihovo recikliranje, a trošak reciklaže trenutačno nadmašuje korist tako da će zbrinjavanje panela postati problem nakon 20-30 godina, no to ostavlja dovoljno vremena razvoju novih tehnologija reciklaže što Europska komisija detaljno prati. Za ostale komponente, kao što su potkonstrukcija i druge komponente, recikliranje ne bi trebalo predstavljati problem. Izvan Europske unije, pohrana i recikliranje mogao bi postati dosta veliki problem ne prepozna li regulator problem na vrijeme i ne pripremi rješenje slično zemljama unutar EU.
Prošle godine predstavili ste prijevod slovenskog dokumenta “Smernica SZPV 512” na hrvatski jezik, što je bio volonterski doprinos Microline Zelene energije radi unaprjeđenja protupožarne sigurnosti na području fotonapona u RH. U kojoj je fazi izrada nacionalne regulative (propisa)?
Surađujemo s Hrvatskom udrugom za zaštitu od požara (HUZOP) kao i s Hrvatskom komorom inženjera elektrotehnike (HKE) koji rade na prijedlogu hrvatskih smjernica koje bi predstavile regulatoru (nadležnom ministarstvu) kao put kojim bi se odredio smjer za budućnost. Nadamo se kako će ta inicijativa doći na plodno tlo i ubrzo biti prihvaćena Time će se maksimalno zaštititi svi dionici u procesu izgradnje elektrane.
Bez obzira na navedeno, potrebno je konstantno raditi na edukaciji i osvješćivanju sudionika procesa da imaju na umu i nude isključivo kvalitetnu opremu renomiranih proizvođača koji su dugo godina prisutni na svjetskom tržištu što svima pruža sigurnost, umjesto ponuda s najnižom cijenom rada i opreme. Ovdje bitnu ulogu imaju strukovne udruge i organizacije koje također moraju brinuti da su izvođači i projektanti dobro educirani i upoznati s najnovijim trendovima te da sve važne informacije znaju prenijeti investitorima na temelju kojih bi oni mogli donijeti odluku.
Microline je zastupnik nekoliko proizvođača. U kojem smjeru idu razvoj, noviteti proizvodnja solarnih sustava u svijetu? Kakvi su trendovi po tom pitanju?
Microline je ovlašteni distributer prvoklasnih brendova u fotonaponskoj industriji, kao što su SolarEdge (izmjenjivači, optimizatori, EV punjači, baterijski sustavi i dodatna oprema), Renusol (potkonstrukcija) i Trina Solar (fotonaponski paneli). Kod panela postoje trendovi permanentnog povećanja snage po jedinici površine panela, povećanje efikasnosti kao i tehnologije smanjivanja degradacije efikasnosti u što dužem vremenskom periodu, trend kod novih FN elektrana je postići tzv. samoodrživost i neovisnost odnosno pokriti proizvodnju energije za vlastite potrebe i time umanjiti kako potrošnju iz mreže, tako i predaju proizvedene energije u mrežu. To se može postići hibridnim rješenjima koji uključuju i baterijske sustave spremanja energije što će sve više biti uvjet zbog promjene zakonskih okvira koje će penalizirati neiskorištenu proizvedenu energiju, što očekujemo početkom sljedeće godine.
Što se tiče proizvođača panela, invertera, punjača i druge opreme, kakvi su odnosi i pozicije na globalnom tržištu? Tko prednjači od proizvođača?
Kako sam naveo u prethodnom odgovoru, Microline je kao renomirani distributer, prisutan na domaćem tržištu više od 35 godina. Izuzetno puno pažnje posvećujemo osiguranju kvalitete podrške projektantima i instalaterima te kao odgovoran distributer pazimo kakvu opremu stavlja na tržište. Upravo spomenuti brendovi SolarEdge, Renusol i TrinaSolar, s kojima Microline surađuje i ima ugovore o distribuciji, spadaju u sam vrh kvalitetne opreme. Premium proizvodi nikada nisu tržišni “mainstream” no smatramo da našim strateškim opredjeljenjem da odgovornim djelovanjem razvijamo FN distribuciju istovremeno štiteći i educirajući sve sudionike u procesu izgradnje.
Dražen Najman