Industrija sigurnosti u velikoj je ekspanziji i u svijetu i kod nas, posebno kao posljedica sve veći prijetnji i ugroza, koje nisu samo fizičke prirode, nego su dominantno prisutne u kibernetičkom prostoru, što zahtjeva veliki zaokret u shvaćanju problematike sigurnosti i načinu djelovanja. Utjecaj EU fondova te pozitivna investicijska klima polučit će, po mojem mišljenju, nastavak pozitivnog trenda rasta tržišta tehničke zaštite, što je u konačnici jako bitno za industriju sigurnost
[ Dražen Najman ]
Kada su u pitanju nove tehnologije, projekti ili poslovna partnerstva u tvrtki KING ICT, koja je prošle jeseni obilježila 20 godina od osnutka, nema mirovanja. Naime, iz kompanije Ericsson Nikole Tesle priopćili su nedavno o provedbi projekta uspostave “Stacionarnog sustava za nadzor državne granice s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom” vrijednog više od 28 milijuna kuna. Ugovor o provedbi spomenutog projekta potpisala je zajednica ponuditelja koju čine tvrtke Securitas Hrvatska i Ericsson Nikola Tesla, s podizvoditeljem tvrtkom KING ICT, a radi se o sredstvima koja su sufinancirana iz Fonda za unutarnju sigurnost – komponenta granice (ISF Borders). O tome i o drugim pitanjima razgovarali smo s Matijom Mandićem, direktorom odjela Tehničke zaštite i pasivnih mrežnih rješenja u KING ICT-u.
Migrantska kriza i zaštita europskih granica aktualna su pitanja ne samo za Europsku Uniju, već za cijeli Stari kontinent prema kojem hrle izbjeglice s područja Bliskog Istoka i Afrike. Stoga je prvo pitanje posvećeno baš sigurnosti granica i projektu u kojem sudjelujete.
Radi se o projektu nadzora državne granice, koji spada u kategoriju projekata od posebnog značaja, budući da efikasan nadzor s jedne strane osigurava sigurnost stanovništva te teritorijalni integritet i suverenitet Republike Hrvatske, što predstavlja temeljne preduvjete opstojnosti države u svim njezinim funkcijama, kako je i opisano u Strategiji nacionalne sigurnosti RH, a s druge strane, ulaskom u Europsku uniju, RH je preuzela obvezu osiguravanja schengenskih uvjeta na svojoj vanjskoj granici. Naime schengenski režim osigurava jedan od bitnih načela EU, a to je sloboda kretanja. To znači da se ulaskom u schengenski prostor omogućuje lakši prolazak unutarnjih granica zemalja članica EU, budući da se ukida nadzor nad njima što stvara svojevrsni sigurnosni deficit, koji se nastoji kompenzirati većim ulaganjem u sustav nadzora vanjske granice te mjerama sigurnosne suradnje među zemljama članicama. Upravo projekt koji ste spomenuli ima za cilj osiguravanje najviših standarda detekcije i proaktivnog djelovanja u suzbijanju prekograničnog kriminala, ilegalnih migracija, krijumčarenja robom i ljudima, korištenjem visoko razvijenih tehnoloških rješenja temeljenih na termovizijskoj i radarskoj tehnologiji te kreiranju cjelovitog informacijskog sustava za nadzor i proaktivno alarmiranje te izvještavanje u europsku agenciju za granice- Frontex.
Mogu li se uopće i kako hrvatske i granice Europe zaštititi od ilegalnih migranata i migracija?
Najučinkovitiji način štićenja granice od ilegalnih migranata je permanentno ulaganje u podizanje tehničkih kapaciteta nadzora granice, jer se pravovremenom detekcijom ruta kretanja i pokušaja ilegalnog prelaska granice, korištenjem napredne fiksne i mobilne nadzorne opreme, mogu učinkovito spriječiti nezakoniti ulasci. Na žalost apsolutna zaštita nije moguća, jer Hrvatska ima preko 2300 km kopnene granice, stoga je važno detektirati kritične točke ulaska i prioritizirano pristupiti štićenjem i dodatnim tehničkim nadzorom istih. S obzirom na stratešku važnost zaštite državne granice te značajne troškove ulaganja u jačanje kapaciteta granične policije, vrlo je bitno učinkovito koristiti raspoloživa sredstva iz EU fondova, kao što je Fond za unutarnju sigurnost.
Kako je KING ICT uopće krenuo u smjeru tehničke zaštite, kad znamo da je od samog osnutka tvrtka bila pretežno orijentirana na projekte iz područja ICT infrastrukture?
Tehnička zaštita u KING-u egzistira već više od 11 godina i samo uvođenje portfelja sigurnosti u strukturu tvrtke nije bilo jednostavno, budući da je zahtijevalo kompletnu prilagodbu te formalno pravno usklađenje s zakonskom regulativom Zakona o privatnoj zaštiti. S druge strane se radilo o prirodnoj nadogradnji, budući da su već tada tehnološki trendovi sugerirali da se tehnička zaštita dominantno razvija u smjeru korištenja mrežne komunikacijske infrastrukture kao primarnog komunikacijskog kanala, koja za sobom povlači čitav niz infrastrukturnih izazova u segmentu mrežne sigurnosti, procesiranja podataka, sustava pohrane, logičke sigurnosti, podatkovnih centara, koji se svakodnevno rješavaju u specijaliziranim ICT tvrtkama. Upravo takav spoj znanja i iskustva u segmentu tehničke zaštite, nadograđen ekspertnim znanjem u segmentu ICT infrastrukture, omogućio nam je sveobuhvatno sagledavanje najsloženijih projekta iz područja tehničke zaštite i uspješno nadmetanje s velikim tržišnim igračima te uspješnu realizaciju mnogobrojnih zahtjevnih projekata iz gotovo svih industrijskih vertikala.
Nazivate se regionalnim sistem integratorom koji ima svoje tvrtke i susjedstvu, no prije svega ste hrvatska tvrtka. Što je aktualno i u fazi izvođenja od projekata iz područja tehničke zaštite u Hrvatskoj, a što u zemljama regije (osim gore spomenutog projekta nadzora granice)?
Mi smo u pravom smislu regionalni sistem integrator budući da uspješno djelujemo i razvijamo projekte i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji te na Kosovu. Što se tiče ostalih većih aktualnih projekata, htio bih naglasiti da smo trenutno, na Zračnoj luci Split, u fazi završetka implementacije jednog od najmodernijih sustava za sigurnosni pregled predane prtljage, koji obuhvaća najnoviju generaciju EDS (Explosive Detection Systems) Standard 3 uređaja s pripadajućom IT i komunikacijskom infrastrukturom. Riječ je o projektu koji predstavlja kontinuitet uspješnih implementacija različitih kritičnih aerodromskih sustava za zračne luke u Zagrebu, Dubrovniku i Prištini, kroz koje je prošlo više milijuna putnika. Također smo bili dio velikog projekta inteligentnog sustava za videonadzor i rano otkrivanje šumskih požara u Dalmaciji, čiji je nositelj bila tvrtka Odašiljači i veze te smo u fazi završetka implementacije sustava za nadzor i rano otkrivanje šumskih požara u Hercegovini u sklopu projekta HOLISTIC (Holistički model integralne zaštite od šumskih požara).
U kojoj je fazi sustav videonadzora grada Zagreba, projekt u kojem King sudjeluje od samog početka? Koliko je gradskih kamera postavljeno u metropoli i kako je danas integriran cijeli sustav nadzora?
Projekt videonadzora Grada je polučio izuzetno pozitivne efekte, kako u dijelu podizanja same kulture prometovanja kroz sankcioniranje vozača nepropisno parkiranih vozila, tako i u dijelu povećanja sigurnosti nadziranih područja, kroz podizanje opće sigurnosti i prevenciju kriminaliteta, što je vrlo važno za stvaranje pozitivne slike o Zagrebu, kao sigurnom gradu. Trenutno je u Gradu postavljeno nešto više od 500 kamera, koje su putem odgovarajuće žične i bežične mrežne infrastrukture integriranje u centralni sustav pohrane i procesiranja zaprimljenih informacija. Vrlo važna odlika sustava je visoka razina automatizacije procesa izdavanja prekršajnih naloga, od samog izuzimanja slike vozila u prekršaju do prijenosa i procesiranja informacija na centralnoj lokaciji i izdavanja prekršajnog naloga. Dodatnu vrijednost sustavu daje potpuna integracija sa sustavom naplate parkinga i pauk službom, čiji djelatnici, u fazi postupanja, imaju mogućnost evidentiranja nepropisno parkiranih vozila, koja nisu u njihovoj nadležnosti postupanja i slanja svih potrebnih informacija prometnom redaru u centru, koji potvrdom istih pokreće prekršajni postupak. Posebno je interesantna sinergija prometnog i sigurnosnog aspekta projekta u kojoj pojedine video analitičke kamere imaju mogućnost analize strukture prometnog toka, gustoće prometa na promatranom presjeku s mogućnošću upravljanja prometnom potražnjom. Primjena takvih tehnologija omogućuje utvrđivanje svih parametara prometnog toka na makrorazini, odgovarajući na pitanja DTA (engl. Dynamic Traffic Assignment) metodologije o broju i strukturi vozila te prosječnog i ukupnog vremena putovanja. Takvim sustavom je moguće uspostaviti stvaranje izvorišno-ciljnih matrica putovanja u realnom vremenu, odnosno dinamičko praćenje prometnih tokova.
Kao sistem integrator zadnjih ste godina stekli iskustva na projektima kritične infrastrukture poput zračnih luka, sustava prometa i veza... Koja su vaša iskustva vezano za problematiku kritične infrastrukture?
Sagledavanje problematike kritičnih infrastruktura je izuzetno važno u industriji sigurnosti. Kritična infrastruktura se mora promatrati sveobuhvatno jer predstavlja sustave, mreže i objekte od posebnog značaja, kao što su aerodromi, vodocrpilišta, energetski sustavi, sustavi prometa i veza, komunikacijski sustavi, bolnice, javne ustanove i slično. Njihov prekid djelovanja ili prekid isporuke roba ili usluga može imati ozbiljne posljedice za nacionalnu sigurnost. Naš sistem integratorski pristup omogućuje integralno sagledavanje šire problematike potencijalnih ugroza i to ne samo u fizičkoj domeni, nego i u domeni informacijske sigurnosti, koja u današnje vrijeme predstavlja sve veći sigurnosni izazov. Kao primjer integralnog projekta kritične infrastrukture, posebno smo ponosni na projekt Zračne luke Zagreb u kojem smo realizirali kompletni elektro-energetski sustav, sustav grijanja/hlađenja, kao i kompletnu sigurnosnu i ICT infrastrukturu te centralni nadzorni sustav.
Kakvi su prihodi tvrtke u ovog godini u segmentu tehničke zaštite i mrežnih rješenja, u odnosu na 2017., te kakva su očekivanja od 2019.?
Rezultati poslovanja u tekućoj godini su jako dobri, kako u regiji tako i u Hrvatskoj. Važno je naglasiti da je industrija sigurnosti u velikoj ekspanziji i u svijetu i kod nas, posebno kao posljedica sve veći prijetnji i ugroza, koje nisu samo fizičke prirode, nego su dominantno prisutne u kibernetičkom prostoru, što zahtjeva veliki zaokret u shvaćanju problematike sigurnosti i načinu djelovanja. Utjecaj EU fondova te pozitivna investicijska klima polučit će, po mojem mišljenju, nastavak pozitivnog trenda rasta tržišta tehničke zaštite, što je u konačnici jako bitno za industriju sigurnosti.
Kakvi nas trendovi očekuju u industriji tehničke zaštite idućih godina i u kojem smjeru će se industrija razvijati?
Sve veći razvoj umjetne inteligencije i sve bržih procesorskih tehnologija omogućiti će stvaranje sve naprednijih analitičkih algoritama posebice u području videonadzora. Već danas imamo napredne video analitičke kamere s podrškom za procesiranje algoritama dubokog učenja (engl. deep learning), koje omogućuju procesiranje lica, spola, godina, emocija, registarske oznaka i kategorije vozila, kao i boje i marke vozila u realnom vremenu, a kompletno procesiranje se odvija u samoj kameri. Budućnost nam definitivno donosi primjenu prediktivnih analitičkih sustava koji će npr. moći, kroz kombinaciju umjetne inteligencije i statističke analize, procijeniti vjerojatnost da će netko počiniti kazneno djelo ili će biti žrtva nekog kaznenog djela.