Klimatske promjene rasprostranjene su, brze i intenziviraju se, a neki su trendovi sada nepovratni, barem u sadašnjem vremenskom okviru, prema najnovijem dugo očekivanom izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) objavljenom u ponedjeljak.
Klimatske promjene izazvane ljudima već utječu na mnoge vremenske i klimatske ekstreme u svim regijama svijeta. Znanstvenici također promatraju promjene u cijelom klimatskom sustavu Zemlje; u atmosferi, u oceanima, ledenim plohama i na kopnu.
Dokazi su nepobitni: emisije stakleničkih plinova guše našu planetu i dovode milijarde ljudi u opasnost. Globalno zagrijavanje utječe na sve regije na Zemlji, a mnoge promjene postaju nepovratne.
Mnoge od ovih promjena su bez presedana, a neke su promjene sada u tijeku, dok su neke - poput stalnog porasta razine mora - već "nepovratne" stoljećima do tisućljećima, upozorava izvješće.
No, ima još vremena za ograničenje klimatskih promjena, kažu stručnjaci IPCC -a. Snažno i trajno smanjenje emisija ugljičnog dioksida (CO2) i drugih stakleničkih plinova moglo bi brzo poboljšati kvalitetu zraka, a za 20 do 30 godina globalne temperature mogle bi se stabilizirati.
"Crveni kod za čovječanstvo"
Glavni tajnik UN-a António Guterres rekao je da izvješće Radne skupine nije ništa drugo do "crveni kod za čovječanstvo. Zvona za uzbunu se zaglušuju, a dokazi su nepobitni".
Napomenuo je da je međunarodno dogovoreni prag od 1,5 stupnjeva C iznad predindustrijskih razina globalnog grijanja opasno blizu. U neposrednoj smo opasnosti da u kratkom roku dosegnemo 1,5 stupnja. Jedini način da se spriječi prekoračenje ovog praga je hitno pojačati naše napore i krenuti najambicioznijim putem.
Šef UN -a u detaljnoj reakciji na izvješće rekao je da su rješenja jasna. "Inkluzivna i zelena gospodarstva, prosperitet, čistiji zrak i bolje zdravlje mogući su za sve, ako solidarno i hrabro odgovorimo na ovu krizu", rekao je.
Dodao je kako su se uoči ključne klimatske konferencije COP26 u Glasgowu u studenom sve nacije - posebno napredna gospodarstva G20 - trebale pridružiti koaliciji s nultom emisijom neto emisija i pojačati svoja obećanja o usporavanju i preokretanju globalnog grijanja, "vjerodostojnim, konkretnim i poboljšanim nacionalno određenim doprinosima (NDC)" koji iznose detaljne korake.
Ljudsko djelovanje
Izvješće, koje su pripremila 234 znanstvenika iz 66 zemalja, ističe da je ljudski utjecaj zagrijavao klimu brzinom koja je bez presedana u posljednjih 2000 godina.
U 2019. koncentracija CO2 u atmosferi bila je veća nego u bilo koje vrijeme u najmanje 2 milijuna godina, a koncentracije metana i dušikovog oksida bile su veće nego u bilo kojem trenutku u posljednjih 800.000 godina.
Globalna površinska temperatura porasla je brže od 1970. godine u bilo kojem drugom 50-godišnjem razdoblju u posljednjih najmanje 2000 godina. Primjerice, temperature tijekom posljednjeg desetljeća (2011. do 2020.) premašuju temperature posljednjeg višestoljetnog toplog razdoblja, prije oko 6500 godina, ukazuje izvješće.
U međuvremenu, globalna srednja razina mora porasla je brže od 1900. godine, nego u bilo kojem prethodnom stoljeću u najmanje posljednjih 3000 godina.
Dokument pokazuje da su emisije stakleničkih plinova iz ljudskih aktivnosti odgovorne za zagrijavanje od približno 1,1 ° C između 1850. i 1900., To pokazuje da će prosječno u sljedećih 20 godina globalna temperatura doseći ili preći 1,5° C.
Znanstvenici IPCC -a upozoravaju da će globalno zagrijavanje od 2° C biti premašeno tijekom 21. stoljeća. Osim ako se u narednim desetljećima ne dogodi brzo i duboko smanjenje emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova, postizanje ciljeva Pariškog sporazuma iz 2015. “bit će nedostižno”.
Procjena se temelji na poboljšanim podacima o povijesnom zagrijavanju, kao i napretku u znanstvenom razumijevanju odgovora klimatskog sustava na emisije uzrokovane ljudima.
"Desetljećima je bilo jasno da se klima na Zemlji mijenja i da je ljudski utjecaj na klimatski sustav neosporan", rekla je Valérie Masson-Delmotte, predsjedavajuća Radne skupine I IPCC-a. „Ipak, novo izvješće također odražava veliki napredak u znanosti o razumijevanju uloge klimatskih promjena u intenziviranju specifičnih vremenskih i klimatskih događaja“.
Ekstremne promjene
Stručnjaci otkrivaju da ljudske aktivnosti utječu na sve glavne komponente klimatskog sustava, pri čemu neke reagiraju desetljećima, a druge stoljećima. Znanstvenici također ističu taj dokaz opažanja jačale su promjene u ekstremima kao što su toplinski valovi, obilne oborine, suše i tropski cikloni te njihovo pripisivanje ljudskom utjecaju.
Dodaju da mnoge promjene u klimatskom sustavu postaju sve veće u izravnoj vezi s povećanjem globalnog zatopljenja.
To uključuje povećanje učestalosti i intenziteta toplinskih ekstrema, morskih toplinskih valova i obilnih oborina; poljoprivredne i ekološke suše u nekim regijama; udio intenzivnih tropskih ciklona; kao i smanjenje arktičkog morskog leda, snježnog pokrivača i vječnog leda.
Izvješće jasno daje do znanja da će, iako će prirodni pokretači modulirati promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem, osobito na regionalnoj razini i u bliskoj budućnosti, oni imati mali učinak na dugoročno globalno zatopljenje.
Stručnjaci IPCC -a predviđaju da će se u sljedećim desetljećima klimatske promjene povećati u svim regijama. Uz 1,5° C globalnog zatopljenja bit će sve veći toplinski valovi, dulje tople sezone i kraće hladne sezone.
Uz 2° C globalnog zatopljenja, ekstremni toplinski uvjeti vjerojatnije će doseći kritične pragove tolerancije za poljoprivredu i zdravlje.
Ali neće se raditi samo o temperaturi. Na primjer, klimatske promjene pojačavaju prirodnu proizvodnju vode - vodeni ciklus. To donosi intenzivnije oborine i s njima povezane poplave, kao i intenzivniju sušu u mnogim regijama, što također utječe na obrasce padalina. Na visokim geografskim širinama oborine će se vjerojatno povećati, dok se predviđa da će se smanjiti na velikim dijelovima suptropa. Očekuju se promjene u obrascima monsunskih kiša, koje će se razlikovati od regije do zemlje, upozorava izvješće.
Štoviše, u obalnim će područjima tijekom 21. stoljeća doći do stalnog porasta razine mora, što će pridonijeti češćim i ozbiljnijim obalnim poplavama u nizinskim područjima i obalnoj eroziji.
Ekstremni događaji na razini mora koji su se ranije događali jednom u 100 godina mogli bi se događati svake godine do kraja ovog stoljeća. Izvješće također ukazuje da će daljnje zagrijavanje pojačati odmrzavanje vječnog leda, te gubitak sezonskog snježnog pokrivača, otapanje ledenjaka i ledenih ploča i gubitak ljetnog arktičkog morskog leda.
Promjene na oceanu, uključujući zagrijavanje, češće morske vrućine, zakiseljavanje oceana i smanjenu razinu kisika, utječu i na oceanske ekosustave i na ljude koji se na njih oslanjaju, a nastavit će se barem tijekom ostatka ovog stoljeća.
Problemi u gradovima
Stručnjaci upozoravaju da se za gradove neki aspekti klimatskih promjena mogu povećati, uključujući toplinu, poplave zbog obilnih oborina i porast razine mora u obalnim gradovima. Nadalje, znanstvenici IPCC-a upozoravaju da se ne mogu isključiti ishodi male vjerojatnosti, poput kolapsa ledene ploče ili nagle promjene cirkulacije oceana.
„Stabilizacija klime zahtijevat će snažno, brzo i trajno smanjenje emisije stakleničkih plinova te postizanje neto nulte emisije CO2. Ograničavanje drugih stakleničkih plinova i zagađivača zraka, osobito metana, moglo bi imati koristi i za zdravlje i za klimu ”, ističe Panmao Zhai, dopredsjedatelj Radne skupine I IPCC-a.
Izvješće objašnjava da s gledišta fizikalne znanosti ograničavanje globalnog zatopljenja uzrokovanog čovjekom na određenu razinu zahtijeva ograničavanje kumulativnih emisija ugljičnog dioksida, dostizanje najmanje neto emisije CO2, zajedno sa snažnim smanjenjem drugih emisija stakleničkih plinova.
"Snažna, brza i trajna smanjenja emisije metana također bi ograničila učinak zagrijavanja koji je rezultat smanjenja onečišćenja aerosola", naglašavaju znanstvenici IPCC -a.
Međuvladino povjerenstvo o klimatskim promjenama (IPCC) tijelo je UN -a za procjenu znanosti povezane s klimatskim promjenama. Osnovali su ga Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) 1988. godine kako bi političkim čelnicima pružili povremene znanstvene procjene u vezi s klimatskim promjenama, njezinim implikacijama i rizicima, kao i iznijeli strategije prilagodbe i ublažavanja posljedica. Iste godine Generalna skupština UN -a odobrila je radnju WMO -a i UNEP -a u zajedničkom uspostavljanju IPCC -a. Ima 195 država članica.
Tisuće ljudi iz cijelog svijeta doprinose radu IPCC -a. Za izvješća o procjeni, znanstvenici IPCC -a odvajaju svoje vrijeme za procjenu tisuća znanstvenih radova objavljenih svake godine kako bi pružili opsežan sažetak onoga što je poznato o pokretačima klimatskih promjena, njezinim utjecajima i budućim rizicima te kako prilagodba i ublažavanje mogu smanjiti te rizici. Poruka izvješća IPCC -a kristalno je jasna: moramo biti ambiciozniji u podizanju razine ublažavanja klimatskih promjena. (N.G.K.)