Ministrica Blaženka Divjak se na početku skupa zahvalila istraživačkom timu i pokroviteljima projekta, te je naglasila kako je važno detektirati probleme pravovremeno da bi se učinkovito mogli i rješavati.
Projekt je provođen pod voditeljstvom Mirande Novak, a financiran je potporom Sveučilišta u Zagrebu i donacijom UNIQA osiguranja koje u sklopu svog društveno- odgovornog poslovanja podržava projekte za dobrobit djece i mladih.
Nakon istraživanja u Zagrebu gdje je 2017. godine prikupljen reprezentativni uzorak od 4.821 adolescenata , ista je metodologija primijenjena u još četiri regionalna središta kako bi se što pouzdanije moglo govoriti o snagama i kretanjima problema mladih u Hrvatskoj.
Cilj istraživanja je bio ispitati pokazatelje pozitivnog razvoja, rizičnih ponašanja te mentalnog zdravlja mladih. U istraživanje su uključeni srednjoškolci od prvog do četvrtog razreda srednje škole. Iz svih pet gradova u istraživanju je sudjelovalo 25 škola s područja Grada Zagreba te 52 škole iz ostalih hrvatskih škola, ukupno 77 škola.
Kada se govori o obiteljskom kontekstu u kojem mladi danas žive, njih gotovo 80 posto živi s roditeljima koji su u braku, a 13,5 posto roditelja je razvedeno. Roditelji, u najvećoj mjeri, imaju srednjoškolsko obrazovanje, dok njih preko 35 posto ima više ili visoko obrazovanje. U stalnom radnom odnosu je oko 76 posto majki i 81 posto očeva.
U obiteljskom okruženju istraživani su sljedeći čimbenici: vanjske prednosti - brižni odnosi, visoka očekivanja u obitelji i uključenost mladih u život obitelji te zadovoljstvo komunikacijom u obitelji i zadovoljstvo obiteljskim životom. Sve vanjske prednosti mladi procjenjuju relativno visokim u svojim obiteljima, no mladi procjenjuju da su slabije uključeni u život obitelji. Ovaj podatak nije zanemariv jer osjećaj mladih da mogu utjecati na okruženje u kojem žive i da mu mogu doprinijeti vodi pozitivnom razvoju, i razvoju mladih prema odgovornim i proaktivnim članovima društva.
Zadovoljstvo komunikacijom u obitelji i zadovoljstvo obiteljskim životom mladi su procijenili relativno visokim (73 posto mladih je zadovoljno komunikacijom u obitelji i njih 72 posto je zadovoljno obiteljskim životom). Zanimljivo je i da mladići izvještavaju o većem zadovoljstvu komunikacijom u obitelji od djevojaka.
U odnosu na rizične i zaštitne čimbenike u školskom okruženju, prosječan školski uspjeh mladih je vrlo dobar pri čemu su djevojke značajno uspješnije od mladića. Čak 73 posto planira ići na fakultet ili neku visoku školu no njih samo 39 posto voli ići u školu.
Istraživanje pokazuje da je 61 posto adolescenata zadovoljno svojim nastavnicima dok njih 76 posto navodi kako ostvaruje dobru komunikaciju s nastavnicima. Međutim, tek 52 posto učenika smatra da ih škola potiče na razmišljanje i stvaranje novih ideja dok ih samo 40 posto doživljava sadržaje predmeta zanimljivima.
U odnosu na rizična ponašanja mladih, rezultati upozoravaju na problem vršnjačkog nasilja. Čak 39 posto mladih navodi da je jednom ili češće u posljednjih mjesec dana vidjelo da netko od vršnjaka zlostavlja drugog učenika, dok 9 posto mladih da je tome svjedočilo jednom tjedno ili češće.
Vezano uz zastupljenost sredstava ovisnosti, mladi najčešće konzumiraju alkohol te njih 70,4 posto konzumiralo alkohol u zadnjih 30 dana. U zadnjih tjedan dana alkohol je konzumiralo 32,8 posto ispitanika. Provjerene rodne razlike pokazuju da mladići češće konzumiraju alkohol od djevojaka. Marihuana je drugu sredstvo ovisnosti koje mladi najčešće konzumiraju: čak njih 14,7 posto koristilo je marihuanu u zadnjih 30 dana, dok je 6,7 posto koristilo marihuanu jednom tjedno ili češće.
S dobi raste korištenje svih sredstva ovisnosti. U odnosu na kockanje, najčešće ponašanje je odlazak u sportske kladionice (20,5 posto mladih odlazilo je u sportske kladionice u zadnja tri mjeseca), te igranje lota ( 12,4 posto mladih je igralo loto u zadnja tri mjeseca).
Što se tiče romantičnih interesa i partnerskih odnosa mladih, 40,1 posto sudionika je u partnerskoj vezi. Od tih koji su u vezi, 11.6 posto navodi iskustvo fizičkog nasilja te su mladići ti koji češće prijavljuju nasilje od strane djevojaka. Što se tiče rizičnog seksualnog ponašanja, 23 posto mladih imalo je iskustvo oralnog spolnog odnosa (od te brojke 19,2 posto imalo je to iskustvo prije 14. godine života).
Kada se govori o mentalnom zdravlju adolescenata, vidljiva je visoka razina internaliziranih problema. Tužno i bezvoljno tijekom zadnja dva tjedna osjećalo se više od 27,7 posto mladih, njih 14,5 posto barem jednom u životu ozbiljno razmišljalo o počinjenju samoubojstva, 8,9 posto je razradilo plan samoubojstva te njih 4,4 posto izvještava da su pokušali učiniti samoubojstvo. Više od 32,1 posto ispitanih mladih izvještava o ozbiljnim simptomima anksioznosti i njih oko 20 posto izvještava da ima ozbiljne znakove depresivne simptomatologije i stresa.
Važnost školskog okruženja vidljiva je i u nalazu da veća privrženost školskom okruženju garantira manje emocionalnih problema - mladi koji su privrženiji školi iskazuju manje simptoma anksioznosti.
"Prikazani rezultati istraživanja, kao i daljnje analize, mogu biti temelj znanstveno-utemeljenom planiranju učinkovitih preventivnih intervencija,akcijskih planova te mjera za mlade u području prevencije problema u ponašanju mladih te promicanja mentalnog zdravlja, i od strane stručnjaka i od strane donositelja odluka", zaključila je Miranda Novak.
Nakon prikazanih rezultata, u panel raspravi sudjelovali su i učenici srednje škole, Jana Kic i Alex Rakoš. Učenici su se iznenadili rezultatima istraživanja kada govorimo o zadovoljstvu adolescenata s obiteljskim životom i komunikacijom u obitelji. "Svi težimo savršenom uspjehu, stavljeni smo svi u istu zgradu i svi smo jedni drugima konkurencija", rekla je Jana i smatra da to baš i nije savršeno zdravo okruženje.
Voditeljica projekta Miranda Novak na kraju skupa je izrazila želju i potrebu za još većom suradnjom, te se zahvalila svima prisutnima.