Foto: MUP RH
Izvor: HINA
Za sjedište Carinskog tijela Europske unije (EUCA) natječe se devet europskih zemalja: Belgija (Liège), Hrvatska (Zagreb), Francuska (Lille), Italija (Rim), Nizozemska (Haag), Poljska (Varšava), Portugal (Porto), Rumunjska (Bukurešt) i Španjolska (Malaga).
Svi kandidati su se u srijedu predstavili pred Odborom Europskog parlamenta za unutarnje tržište i odgovarali na pitanja zastupnika.
“Odabir Zagreba znači odabir europskog rješenja koje odgovora svima, idealnu zemljopisnu lokaciju u sigurnom okruženju”, rekao je potpredsjenik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavljajući kandidaturu Zagreba za sjedište EUCA-e, nove decentralizirane agencije EU-a, koja će biti središnja točka za podršku nacionalnim carinskim agencijama.
Hrvatska vlada predlaže da sjedište EUCA bude u poslovnoj zgradi izgrađenoj za potrebe Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe - SEECEL, u Ulici Radoslava Cimermana u Novom Zagrebu. To je zgrada u kojoj je privremeno Rektorat Sveučilišta u Zagrebu, čije se sjedište na Trgu Republike Hrvatske obnavlja nakon potresa.
Ministar Božinović je u svom istupu rekao da je Hrvatska među najsigurnijim zemljama u Europi, da Zagreb pruža sigurno i gostoljubivo okruženje u kojem osoblje carinske agencije i njihove obitelji mogu živjeti i raditi te da Hrvatska iz financijske perspektive nudi najisplativije rješenje za smještaj europske agencije unutar Europske unije.
“Za Uniju neće biti troškova najma ili operativnih troškova. Dugoročna proračunska predvidljivost i stabilnost također su osigurane, kao i visoki standardi i učinkovitost u smislu kvalitete života”, rekao je ministar Božinović.
Kao veliku prednost Zagreba u odnosu na ostale kandidate ministar Božinović navodi i to što je zgrada koja se predlaže za smještaj u potpunosti dovršena, u državnom je vlasništvu i funkcionalna.
Veliki adut je i Centar za naprednu obuku na Bregani, koji nudi svu potrebnu infrastrukturu, uključujući prostorne i didaktičke kapacitete za razvoj kompetencija u području sprječavanja krijumčarenja.
Centar omogućuje simulaciju postupaka prelaska granice u stvarnim životnim situacijama, s kompletnom infrastrukturom i opremom za detekciju.
Glavni ravnatelj Carinske uprave Mario Demirović rekao je da Hrvatska nudi zgradu koja je odmah useljiva, zgradu koja je posebno izgrađena za europske institucije prema svim traženim kriterijima poput opće sigurnosti i sigurnosti IT-a.
“Nema dodatnih troškova za ovu zgradu i to je najbolje rješenje za porezne obveznike u EU-u. Nema režijskih troškova, nema troškova održavanja, nema troškova proširenja niti troškova najma. Riječ je o najboljoj ponudi kada su u pitanju tehnička svojstva zgrade”, rekao je Demirović.
“Moj je subjektivni dojam da je prezentacija prošla vrlo dobro. Pokazali smo da su argumenti na našoj strani”, rekao je ministar Božinović novinarima nakon saslušanja na Odboru.
Ravnatelj Carinske uprave Demirović je kao jednu od jačih strana kandidature Zagreba izdvojio činjenicu da Hrvatska upravlja s najdužom vanjskom granicom u EU-u, koju učinkovito štiti granična policija. Preko hrvatskih granica prelazi najveća količina kopnenog tereta među svim državama članicama, a znatan dio ulazi preko morskih i zračnih luka.
Zagrebački pročelnik za promet Andro Pavuna istaknuo je gostoljubivost Zagreba u kojem bi zaposlenici agencije i njihove obitelji živjeli u sigurnom i ugodnom okruženju.
Prednost Zagreba bi mogla biti i to što Hrvatska, kao najmlađa članica EU-a, nema još ni jednu decentraliziranu agenciju na svom tlu.
Carinska agencija mogla bi zapošljavati minimalno 250 djelatnika, a vjerojatno i više. EUCA će između ostaloga nadzirati Centar za carinske podatke. Agencija se treba uspostaviti sljedeće godine, a prvi pristup podatkovnom centru planiran je do 2028. EUCA bi trebala pojednostavit carinske postupke, poboljšati sigurnost online kupnje za građane EU-a i nacionalnim vlastima pružiti jednostavnije i ujednačenije alate.
Odluka o izboru sjedišta očekuje se sljedeći mjesec, ali još nije usuglašen postupak između Vijeća i Parlamenta na koji će se način birati.
Tijekom rasprave, zastupnici nisu predstavnicima Hrvatske uputili nijedno "nezgodno" pitanje u vezi s kandidaturom Zagreba. Najkritičniji su bili prema Haagu i Lilleu.