zaštitari
20.12.2021.

Očima zaštitara: Kako zaštititi dignitet zaštitara i spriječiti objave njihovih osobnih podataka na društvenim mrežama?

Eugen Antić

Nalazimo se u turbulentnim vremenima u kojima redari, čuvari, zaštitari, portiri, recepcioneri, kućepazitelji i drugi svakodnevno provjeravaju EU digitalne Covid putovnice i testove te upozoravaju na nošenje medicinskih maski i održavanje distance na ulazu u zatvorene prostore zbog čega dolazi do neželjenih scena pa i do samih napada na zaštitare, a ugroženi su i njihovi osobni podaci jer se snimaju s mobitelima, a taj se sadržaj objavljuje na društvenim mrežama. I na samom kraju u komentarima budu izloženi poruzi, ismijavanju i neprihvaćanju te raznim prijetnjama...

Tko su zaštitari? Pa oni su roditelji, susjedi, prijatelji, poznanici, ljudi s kojima u prolasku do svog radnog mjesta prokomentirate aktualne sportske i političke događaje, životne događaje kao što su rođenja, zaposlenje, roditeljstvo, polazak na studij, diplomiranje, umirovljenje... Oni su ljudi koji će vam prvi pomoći kad vam vozilo ostane zaključano ili kad vam ne upali, oni su jednostavno tu - kad ih trebate. Isto tako oni su tu i kad treba provoditi zakonske propise, pa i Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i zbog toga se na njih ne treba ljutiti i fizički  ih napadati.

Svi smo pozvani poštivati važeće zakonske i podzakonske propise i po njima živjeti; u protivnom ulazimo u kaos i bezvlađe i samovlast - odnosno pravo jačega što je norma koja nije prihvatljiva u demokratskim civiliziranim državama.

Proslijedili smo na uvid jedan videouradak Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP-u), koji je bio javno objavljen na društvenim mrežama da nam ga protumače. Navodno je bio snimljen na ulazu u jednu školu u blizini Pule. Na toj snimci se vidi zaštitar iz jedne domaće zaštitarske tvrtke, a snimala ga je profesorica te škole koja je željela na radno mjesto bez EU digitalne Covid putovnice. Vezano uz ovaj događaj i druge slične događaje koji nam se svakodnevno događaju imali smo par upita za Agenciju za zaštitu osobnih podataka. Naime, javno objavljeni osobni podaci neke osobe bez njene privole podliježu i kaznenim odredbama po Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka (General Data Protection Regulation) i Zakona o zaštiti osobnih podataka.

Postavili smo upit o tome mogu li se zaštitari fotografirati i snimati, odnosno može li se taj sadržaj bez njihove privole javno objavljivati na društvenim mrežama, ako da zašto da, a ako ne zašto ne i kako to prevenirati? A o tome nam u AZOP-u kažu: "Prvenstveno ističemo kako je za svako prikupljanje i obradu osobnih podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka potrebno postojanje pravnog temelja iz članka 6. Uredbe kojim je propisano da je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega:
(a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više posebnih svrha;
(b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora;
(c) obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade;
(d) obrada je nužna kako bi se zaštitili životno važni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe;
(e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade;
(f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka, osobito ako je ispitanik dijete.

Dakle, za objavu snimke zaštitara mora postojati jedna od pravnih osnova iz članka 6. Opće uredbe o zaštiti podataka kako bi objava bila zakonita. Ističemo kako sukladno uvodnoj izjavi 4 Opće uredbe o zaštiti podataka, zaštita osobnih podataka nije apsolutno pravo već ga se mora ga razmatrati u vezi s njegovom funkcijom u društvu te ga treba ujednačiti s drugim temeljnim pravima u skladu s načelom proporcionalnosti. Naime, Općom uredbom o zaštiti podataka poštuju se sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u Ugovorima, osobito poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i komuniciranja, zaštita osobnih podataka, sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi, sloboda izražavanja i informiranja, sloboda poduzetništva, pravo na učinkoviti pravni lijek i pošteno suđenje te pravo na kulturnu, vjersku i jezičnu raznolikost. Dakle, budući da se radi o dva temeljna prava, oba zaštićena Poveljom EU o temeljnim pravima, naglasili bismo kako bi u konkretnom slučaju bilo potrebno procijeniti koje pravo preteže - pravo na zaštitu osobnih podataka sudionika u spornom događaju ili pravo na slobodu izražavanja".

Zaštitari moraju nositi iskaznicu istaknutu na vidljivu mjestu

Zaštitari jedini imaju zakonsku odredbu da moraju imati vidljivo istaknutu zaštitarsku iskaznicu, dok ostale službe to ne moraju kao što su vatrogasci, policajci, pravosudni policajci, carinici, vojnici... Treba istaknuti i podatak da članak 97. Zakona o privatnoj zaštiti propisuje novčanu kaznu u iznosu od 1000,00 do 5000,00 kuna ako čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist koji pri obavljanju poslova privatne zaštite ne istakne na vidljivo mjesto iskaznicu ili je ne nosi okrenutu tako da se vidi fotografija osobe (članak 86. stavak 1.).

Zanimalo nas je zašto je tome tako i je li ta odredba u skladu sa zakonskim odredbama o Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka (General Data Protection Regulation) i Zakona o zaštiti osobnih podataka. Isto tako, zanimalo nas je mogu li građani fotografirati i snimati njihove iskaznice?

"Vezano uz fotografiranje službene iskaznice zaštitara navodimo Zakon o privatnoj zaštiti (NN 16/2020) koji propisuje da pri obavljanju poslova privatne zaštite čuvar, zaštitar i zaštitar specijalist moraju nositi iskaznicu istaknutu na vidljivu mjestu i okrenutu tako da se vidi fotografija osobe te na radnome mjestu imati valjani radni nalog koji im je dužan izdati poslodavac. Ako rade u građanskoj odjeći, čuvari, zaštitari i zaštitari specijalisti dužni su prije korištenja ovlasti iz članka 45. stavka 1. ovoga Zakona pokazati iskaznicu osobi nad kojom se primjenjuje ovlast. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, čuvari, zaštitari i zaštitari specijalisti ne moraju pokazivati iskaznicu ako okolnosti upućuju na to da bi takav postupak spriječio i umanjio svrhu zaštite (članak 86. i 87.). Navedene odredbe donesene su kako bi se u duhu načela transparentnosti i javnosti omogućila kontrola građana u situacijama kada zaštitari potencijalno prekoračuju svoje ovlasti te kada općenito postupaju na neprimjereni način prema građanima, a sve kako bi se u navedenim situacijama lakše omogućilo identificiranje odgovornog zaštitara te kako bi se po potrebi protiv njega proveo odgovarajući postupak", pojašnjavaju nam u AZOP-u situaciju oko vidljivo istaknutih zaštitarskih iskaznica.

Kao što je iz tih samih snimki i vidljivo zaštitari nisu dovoljno dobro ni educirani ni opremljeni za obavljanje tih poslova pa se postavlja pitanje kako zaštititi dignitet zaštitara u ovim turbulentnim vremenima i tko to treba napraviti?

"Napominjemo kako je u svakom pojedinačnom slučaju, pa tako i za slučaj koji navodite u upitu, potrebno ispitati činjenično stanje kako bi se utvrdilo je li došlo do nezakonite obrade osobnih podataka. Isto tako, svatko tko smatra da mu je obradom osobnih podataka povrijeđeno njegovo pravo na zaštitu osobnih podataka, može podnijeti Agenciji za zaštitu osobnih podataka zahtjev za zaštitu prava sukladno članku 34. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/2018)", kažu nam u Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP).

Poruka Agencije za zaštitu osobnih podataka svim zaštitarima je više nego jasna i ona glasi da će se za svoj dignitet na kraju morati pobrinuti sami i to na način da sami moraju prijaviti da im je povrijeđeno njihovo pravo na zaštitu osobnih podataka, a na kraju će se odlučiti koje pravo preteže - pravo na zaštitu osobnih podataka sudionika u spornom događaju ili pravo na slobodu izražavanja.