Nataša Gajski Kovačić
U Ljubljani je potkraj listopada održana prva radionica projekta CROSScade (Prekogranično upravljanje kaskadnim rizicima za kritičnu infrastrukturu na slivu rijeke Save), koja se bavila lekcijama naučenim iz nedavnih poplava koje su pogodile Sloveniju i Hrvatsku u proljeće i ljeto 2023. Projekt je sufinanciran od Europske Unije kroz njezin mehanizam civilne zaštite (UCPM), a koordiniran je od strane Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Koordinator je prof. Meho Saša Kovačević. Cilj radionice bio je okupiti društva civilne zaštite i upravitelje infrastrukture s obje strane granice kako bi se razvile koordinirane strategije za učinkovit odgovor na složene izvanredne situacije. Na taj način radionica ustvari pruža platformu za sudjelovanje u raspravama te za razmjenu praksi i iskustava. Na radionici je sudjelovalo gotovo 40 sudionika iz društava civilne zaštite, kriznih timova, upravitelja infrastrukturom, tijela koja donose odluke, znanstvenih institucija, industrije, praktičara u domeni rizika te predstavnika medija.
Izv. prof. dr. sc. Mario Bačić sa Zavoda za geotehniku Građevinskog fakulteta rekao je na početku radionice da se projekt CROSScade fokusira na analizu prekograničnih rizika između Slovenije i Hrvatske uzrokovanih potresima i poplavama, kao i njihov mogući kaskadni slijed događaja duž rijeke Save. Dvije susjedne zemlje u CROSScadeu posebno su osjetljive na potrese i riječne poplave zbog svog položaja u seizmički aktivnom području (spojište triju geotektonskih jedinica: Alpa na sjeveru i zapadu, Dinarida na jugu, jugozapadu i središnji dio, Panonski bazen na sjeveroistoku) i blizu kraja velikih europskih riječnih sustava. Nakon razornog potresa iz prosinca 2020. godine, u sisačko - moslavačkoj županiji je došlo do prekomjernih deformacija i sloma niza nasipa za obranu od poplava na čak 11 lokacija, kao i prometne infrastrukture. Stoga se CROSScade usredotočuje na ranjivost mostova i brana, hidroelektrana i prometne infrastrukture, vitalnih za CIM i CPA i za operacije pomoći u katastrofama.
Mario Bačić, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Procjena prekograničnog rizika
Bačić je spomenuo da je Građevinski fakultet počeo s projektom CROSScade nakon uspješno provedenog oVERFLOw. Znanstveno-istraživački projekt oVERFLOw (Vulnerability assessment of embankments and bridges exposed to flooding hazards) bavio se ocjenom ranjivosti nasipa i mostova izloženih poplavama.
„CROSScade će isporučiti metodologiju procjene prekograničnog rizika i akcijske planove koji će povećati strukturnu otpornost kritične infrastrukture i poboljšati prekograničnu komunikaciju između CIM-ova i CPA-ova. Metodologija će se demonstrirati u prekograničnom pilot području sliva rijeke Save te će se formulirati akcijski planovi za povećanje otpornosti u regiji. Projekt je započeo 1. ožujka 2022., a trajanje je 24 mjeseci. Trenutno smo u fazi razvoja akcijskih planova“, rekao je Bačić te dodao da su razvili inventar kritične infrastrukture, sustav za obranu od poplava, željezničku mrežu, zdravstvenu infrastrukturu, kulturnu baštinu, cestovnu infrastrukturu...
„Identificirali smo kaskadne događaje i koliko su ranjivi evakuacijski putevi, a ciljano područje je ono prekogranično - od Brežica do Zagreba“, rekao je Bačić.
Napravljeni su scenariji potencijalnog potresa kod Brežica i potencijalnog potresa kraj Zagreba te testirani različiti scenariji „U fazi smo ispitivanja nasipa. Napravili smo različite modele i razvili osjetljivost za nasipe - koliko su ranjivi na različite scenarije“, pojasnio je Bačić. Najavio je i završnu konferenciju projekta CROSScade potkraj veljače 2024. u Hrvatskoj.
Na radionici su predstavljena iskustva Slovenije s poplavama rijekom ovog ljeta. Damjan Požun iz HESS-a (Hidroelektrarne na spodnji Savi) i Stanislav Lotrič zamjenik direktora Uprave za zaščito in reševanje Republike Slovenije prezentirali su koje su akcije provedene, kako je teklo informiranje i suradnja s dionicima u skladu s regionalnim planom obrane od poplava te kako je pokrenut Sustav za uzbunjivanje. Odluka o aktiviranju Državnog plana zaštite i spašavanja od poplava donesena je 4. kolovoza 2023. u 6:25 sati zbog nastupanja elementarne nepogode izazvane višednevnim obilnim kišama na širem području Slovenije i obilnim pljuskovima u noći s 3. na 4. kolovoza koji su uzrokovali katastrofalne poplave.
Međunarodna pomoć
Osim poplava, obilne kiše uzrokovale su i odrone i druge posljedice koje visoke vode sa sobom nose, poput urušavanja i oštećenja brojnih kuća, gospodarskih objekata, prometnica, mostova, te štete na ostaloj infrastrukturi, okolišu i kulturnoj baštini. Zapovijedi zapovjednika Civilne obrane Republike Slovenije za provedbu operativnih zadaća zaštite, spašavanja i pomoći odnosile su se na interventne mjere na vodnoj infrastrukturi, postavljanje montažnih mostova na državnim i lokalnim cestama, odvoz nerazvrstanog i opasnog otpada, logističku potporu međunarodnim postrojbama koje pružaju pomoć, provedbu psihosocijalne pomoći stanovnicima na terenu te praćenje i uređivanje podataka u aplikaciji "Poplave 2023", koja je bila ključna za učinkovitu organizaciju pomoći.
Zbog golemih šteta uzrokovanih poplavama, Slovenija je 6. kolovoza 2023. zatražila pomoć od EU i NATO-a. Oba su se mehanizma odmah aktivirala. Osim pomoći kroz oba mehanizma, Sloveniji je pružena i bilateralnu pomoć.
Svu međunarodnu pomoć koordinirala je Uprava za zaštitu i spašavanje Republike Slovenije, koja je bila u stalnom kontaktu s dva centra za koordinaciju pomoći u Bruxellesu. Slovenskim ekipama pomoć su pružila 134 pripadnika međunarodnih postrojbi iz šest zemalja s 46 strojeva, uključujući deset bagera, koji su uglavnom sanirali ruševine u Savinjskoj dolini. Za otklanjanje posljedica poplava zemlje su također osigurale šest helikoptera s posadama i isporučile dva pokretna mosta.
U pomoć su prve priskočile Hrvatska i Mađarska koje su pomogle ojačati nasipe uz rijeku Muru kako ne bi došlo do veće katastrofe. Nakon aktiviranja EU i NATO NATO mehanizama pomoć je stigla i iz Njemačke, Austrije, Francuske i Španjolske. Pomoć su ponudile i Ukrajina, Češka, Italija, Slovačka, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Solidarnost i potpora međunarodne zajednice nastavljena je ili je u punoj mjeri pokrenuta odmah nakon završetka vremenskih nepogoda, a zbog izuzetnog odaziva već nakon nekoliko dana uspjeli su zatvoriti zahtjev za pomoć helikopterom, a nakon desetak dana uspjeli su zatvoriti zahtjev za pomoć u građevinskim strojevima. Pomoć helikopterima pružile su Mađarska (1), Hrvatska (1), Njemačka (2), Srbija (2), Španjolska (1) i Austrija (2). Ovih devet helikoptera od 7. do 16. kolovoza ostvarilo je 195 sati leta, prevezli su 305 tona tereta i 675 ljudi.
Pet zemalja ponudilo je Sloveniji jedanaest montažnih mostova kojima su ponovno spajali uglavnom općinske ceste. Dva njemačka mosta na Prevaljama, tri talijanska mosta na području Škofje Loke, tri češka, dva poljska i jedan hrvatski most u Gornjoj Savinjskoj dolini.
Ekstremno sušna i kišna razdoblja
Nakon slovenskih iskustva, čuli smo i iskustva iz Hrvatske. Tomislav Novosel iz Hrvatskih voda održao je predavanje "Nedavne poplave u prekograničnom području: hrvatska perspektiva". Rekao je da su klimatske promjene sve izraženije. „Od kako sam se zaposlio u Hrvatskim vodama prije 15 godina, redoviti obaramo sve rekorde. No, do kuda ih je još moguće obarati? Učestalo se izmjenjuju ekstremno sušna i kišna razdoblja. Više nemamo poplavnu sezonu, mi smo sada cijelu godinu u protupoplavnoj sezoni. Sve je manje prosječnih godina a sve više vodnih valova i sve su veće štete“, pojasnio je Novosel. Osvrnuo se na bujične poplave koje karakterizira vrlo brz porast vodostaja i brzo izlijevanje rijeke iz korita. Sve se više šire urbane zone, dolazi do brze betonizacije i sve je manje vodopropusnih površina, a kanali nisu u stanju popiti svu vodu. Sjećamo se zorno poplave trgovačkog centra u Zadru 2017. U rujnu prošle godine kada je poplavljena Rijeka, čak 270 litara kiše je palo po metru četvornom u jednom danu“, rekao je Novosel. Ove godine, 3. kolovoza DHMZ je izdao izvanredno priopćenje o intenzivnim oborinama slijedeća tri dana. Široka rasprostranjenost oborina koja je pala na slivu Save, Drave i Mure dovela je do visokih vodostaja i vodnih valova. „U Hrvatskoj je ipak palo upola manje kiše no u Sloveniji što znači da nije bilo većih problema na manjim bujičnim vodotocima koji su napravili veliku štetu u Sloveniji i Austriji. Stoga smo se mi mogli fokusirati na Savu, Muru i Dravu“, rekao je Novosel.
Kod Save su prvo bili na udaru najniži dijelovi kod Brdovca pri čemu su najviše stradale poljoprivredne i šumske. Izuzetno veliki dotoci svih triju rijeka iz Slovenije, osim što su neobični za ljetno razdoblje, zbog produžene dugotrajnosti doveli su do rekordnih visina vodostaja na Savi - Dubrovčak je zabilježio 878 cm što je za 6 cm više nego 2010.; Muri 543 cm, što je za 15 cm više nego 2014.; i Dravi 616 cm što je za 38 cm više nego 2014. U jednom trenutku su vodostaji na sve tri rijeke dosegli razine za proglašenje izvanrednog stanja.
Sudionici radionice CROSScade u Ljubljani
„Ipak, u svakom trenutku imali smo dovoljno materijala i opreme na terenu te su svim jedinicama lokalne samouprave na vrijeme dostavljene sve potrebne količine vreća. Na provedbi mjera od poplave sudjelovalo je oko 5300 ljudi: Hrvatska vojska, policija, vatrogasci, HGSS, CZ, HCK i lokalno stanovništvo te Hrvatske vode i licencirane tvrtke za radove u vodnom gospodarstvu. Iz Ravnateljstva CZ za robne zalihe ustupljeno je 413 000 vreća koje su značajno pomogle u obrani od poplava. Štete u Hrvatskoj bile su relativno male u odnosu na Sloveniju i Austriju“, rekao je Novosel te zaključio da je potrebno povećati dio vodopropusnih površina. Nažalost bujične urbane poplave na dobrom su putu da postanu naša svakodnevica.
SMS-ovi upozorenja
O protokolima civilne zaštite od poplava u Hrvatskoj, s naglaskom na poplave 2023. govorio je Tomislav Marević iz Ravnateljstva civilne zaštite RH. Rekao je da je situacija na terenu bila dobra zbog toga što su stožeri CZ bili pripravni. Na nekim su područjima evakuirani ljudi, a lokalna razina je dobro odrađivala posao.
„Inače u kolovozu imamo šumske požare, a ne poplave. Pitanje je da se dogodio istovremeno i potres i poplava, bi li zagrebački nasip izdržao. To je scenarij kojeg bi trebalo izvježbati kako bismo vidjeli što bi se potencijalno moglo dogoditi. U konačnici nismo mislili niti da će nam se istovremeno dogoditi lockdown radi pandemije koronavirusa i potres“, rekao je Marević. Za odgovor na poplave u kolovozu smatra da je bio proaktivan unatoč svim izazovima. Spomenuo je i slanje SMS poruka upozorenja. SMS poruke drži odličnim alatom. Prvi SMS-ovi upozorenja iz sustava SRUUK-a poslani su stanovnicima Brdovca kod Zagreba: „Zbog mogućnosti rekordnog protoka tijekom noći postoji mogućnost poplavljivanja nižih područja općine Brdovec uz Savu”.
Sustav uzbunjivanja našao se na meti kritika nakon snažnog nevremena koje je u srpnju poharalo Zagreb i druge županije na sjeveru i istoku zemlje, a tada su postavljena pitanja zašto sustav nije obavijestio građane o opasnosti i tako možda pomogao spriječiti nekoliko smrtnih slučajeva koji su se nažalost desili. Rekao je da je doista teško slati SMS-ove za potencijalno nevrijeme kao što je bilo ono u srpnju jer je teško predvidjeti hoće li to biti tek prolazna nepogoda ili nevrijeme kakvo se dogodilo, a za čije razmjere nije bilo naznaka.
Mirza Sarač iz International Sava River Basin Commission govorio je o benefitima prekogranične suradnje u okviru rada Savske komisije te o benefitima koji CROSScade projekt donosi u sustavu upravljanja rizicima od poplava. Naime, Savska komisija i CROSScade su od početka projekta uspostavili vrlo uspješnu suradnju i razmjenu podataka. Sliv rijeke Save jedan je od najznačajnijih slivova Jugoistočne Europe i predstavlja dom za 8,1 milijuna ljudi te pokriva približno 97 200 km2, protežući se na teritorij šest zemalja: Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i malog dijela sjeverne Albanije. Vodni resursi sliva rijeke Save su vitalni izvor vode za opskrbu stanovništva i privrede, osnova za rast i razvoj mnogih ekosustava te sastavni dio i preduvjet održivog socijalno-ekonomskog razvoja svih zemalja sliva i cijele regije. Četiri zemlje sliva rijeke Save - Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska i Slovenija su u cilju suradnje u pravcu održivog upravljanja vodama, ušle u proces poznat kao Savska inicijativa i potpisale "Pismo namjere" o pokretanju zajedničkih aktivnosti vezanih za rijeku Savu i njezine pritoke.
Osnovna ideja Savske inicijative sadržana u "Pismu namjere" bila je uspostaviti odgovarajući institucionalni okvir za prekograničnu suradnju koji će osigurati održivu upotrebu, zaštitu i upravljanje vodnim resursima u slivu rijeke Save te time omogućiti "bolje uvjete života i podizanje standarda u regiji". Svjesne velikih političkih, ekonomskih i društvenih promjena koje su se dogodile u regiji, države iz sliva rijeke Save prihvatile su ideju o suradnji ka održivom razvoju, korištenju, zaštiti i upravljanju vodnim resursima u slivu rijeke Save te zaključile Okvirni sporazum o slivu rijeke Save (FASRB), jedinstveni međunarodni sporazum, koji u sebi integrira sve aspekte upravljanja vodama te osnovale zajedničku Međunarodnu komisiju za sliv rijeke Save (Savsku komisiju) radi implementacije FASRB-a. Tri glavna cilja suradnje su uspostavljanje međunarodnog režima plovidbe na rijeci Savi i njezinim plovnim pritokama, uspostavljanje održivog upravljanja vodama te poduzimanje mjera za sprečavanje ili ograničavanje opasnosti, te za smanjenje i uklanjanje negativnih posljedica, uključujući i posljedice poplava, leda, suša i slučajeva ispuštanja tvari štetnih za vodu.
Fotogalerija s CROSScade radionice