Mnoga istraživanja pokazuju da zanimanja i radna mjesta koja omogućuju autonomiju i sudjelovanje u odlučivanju unaprjeđuju mentalno zdravlje, dok ga ona rutinirana i s manjkom autonomije, kontrole i sudjelovanja u odlučivanju znatno smanjuju. Isto tako, dugotrajna izloženost kontinuiranom stresu može rezultirati narušavanjem mentalnog zdravlja, a posljedično i smanjenjem produktivnosti te dobrobiti zaposlenika. Mentalno zdravlje i dobrobit zaposlenika na radnom mjestu naziv je konferencije koja je održana u HGK u organizaciji Međunarodne trgovačke komore – ICC-ja Hrvatska i HGK.
Skupom se obilježio 5. Europski tjedan mentalnog zdravlja, čije je obilježavanje pokrenula organizacija Mental Health Europe. Ovogodišnja tema „Bolje zajedno: Zajedničko stvaranje budućnosti mentalnog zdravlja“ stavlja naglasak na zajedničko djelovanje dionika kod razvoja i implementacije politika, usluga i programa koji njeguju mentalno zdravlje.
„Od iznimne je važnosti osigurati zdravu i poticajnu radnu sredinu i wellbeing, odnosno dobrobit zaposlenika kroz brigu o njihovom fizičkom zdravlju, balansiranje radnog i privatnog života, podršku mentalnom zdravlju te stvaranje osjećaja pripadnosti i zadovoljstva na radnom mjestu. Hrvatska gospodarska komora i ICC Hrvatska prepoznali su važnost brige za mentalno zdravlje i dobrobit svojih zaposlenika te sukladno svojim programskim i poslovnim određenjima osiguravaju sigurno i inkluzivno radno okruženje za sve zaposlenike, u prvom redu kroz orijentiranost na održivo poslovanje s naglaskom na društvenu komponentu“, poručila je glavna tajnica ICC-ja Hrvatska i glavna tajnica HGK Marina Rožić.
Prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić iz Škole narodnog zdravlja na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo govorila je o unaprjeđenju mentalnog zdravlja na radu u okviru Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja RH do 2030. „Mentalno zdravlje, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije jest stanje u kojem se čovjek može nositi sa svakodnevnim stresom, može ostvariti svoje potencijale te može aktivno pridonositi svojoj zajednici. Upravo se ostvarivanje osobnih potencijala te doprinos zajednici u najvećoj mjeri očituju kroz rad, odnosno posao koji čovjek obavlja. Radno mjesto je jedna od primarnih društvenih zajednica, u kojoj čovjek provodi najveći dio svoga života te time jedna od najvažnijih socijalnih odrednica zdravlja, kako tjelesnog tako i mentalnog“, rekla je Štimac Grbić.
„Globalno gledano, oko 15 posto odraslih u radnoj dobi suočava se s mentalnim poremećajima, pri čemu iskustva variraju i rezultiraju različitim izazovima. Međunarodna radna organizacija (ILO) postavlja temelje za zaštitu fizičkog i mentalnog zdravlja radnika kroz svoje konvencije, dok nacionalne vlade mogu donositi zakone, politike i smjernice kako bi promicale mentalno zdravlje na radnom mjestu. Poslodavci također imaju odgovornost osigurati zdravo radno okruženje i podržati mentalno zdravlje svojih zaposlenika internim aktima, a posebice danas kroz implementaciju ESG strategije“, pojasnila je moderatorica skupa, prof. dr. sc. Hana Horak s Katedre za poslovno pravo Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ujedno i predsjednica Komisije ICC-ja Hrvatska za DOP i borbu protiv korupcije.
„Poduzeća trebaju holistički pristup dobrobiti zaposlenika, sveobuhvatni pristup posvećenosti zdravlju i sigurnosti zaposlenika. Holistički pristup predstavlja evoluciju u korporativnoj kulturi i menadžmentu ljudskih resursa. Ključna je konstruktivna komunikacija s empatijom, s formaliziranim stavom o dobrobiti, koja šalje jasne poruke zaposlenicima da su njihova dobrobit na radnom mjestu i kvaliteta života važni. Zato je potrebno više ulagati u osnaživanje i obuku menadžera da uoče znakove psihosocijalnih rizika za mentalno zdravlje uz osiguranje resursa za mentalno zdravlje“, pojasnila je članica Komisije ICC-ja Hrvatska za DOP i borbu protiv korupcije Sanja Ožić.
Iz Službe za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo psihologinje Petra Bekavac i Helena Koren predstavile su projekt Mental Health Toolkit for Human Resources Managers in the Workforce, kojim se nastoji osnažiti ljudske resurse te druge dionike u zaštiti zdravlja na radnom mjestu da učinkovito upravljaju problemima mentalnog zdravlja zaposlenika. Kroz program im se pružaju adekvatna znanja, vještine i alati za razumijevanje problema mentalnog zdravlja te za promicanje dobrobiti zaposlenika na radnim mjestima. U sklopu projekta bit će napravljena digitalna platforma koja će sadržavati 60 sati besplatne edukacije za stručnjake iz područja ljudskih resursa te druge dionike u zaštiti zdravlja kako prepoznati uobičajene mentalne poremećaje u početnoj fazi, kao i psihosocijalne rizike radnog mjesta.
Iskustva i prakse poslodavaca
Na panel raspravi Stvaranje kulture wellbeinga u poduzećima – dobre prakse, tvrtke su predstavile svoja iskustva, kao i programe koje su pokrenule s ciljem brige o mentalnom zdravlju svojih djelatnika.
Lucia Ana Tomić, direktorica Sektora ljudskih potencijala i regulatornih poslova Wiener osiguranje Vienna Insurance Group te potpredsjednica Komisije ICC-ja Hrvatska za DOP i borbu protiv korupcije, smatra da u današnjem poslovnom okruženju briga o mentalnom zdravlju zaposlenika postaje imperativ, a ne luksuz.
„Investiranje u tu kategoriju zdravlja nije samo moralna obaveza, već i dio poslovne strategije. Zdravi i zadovoljni zaposlenici su produktivniji, kreativniji i u manjem riziku od burn outa. Uz to, briga poslodavca o wellbeingu zaposlenika rezultira manjim stopama fluktuacije te boljom reputacijom poslodavca na tržištu rada. Izazovi s kojima se suočavaju mladi u današnjem, pretežno digitalnom svijetu su mnogobrojni, stoga smo 2022. godine u Wiener osiguranju pokrenuli društveno odgovoran projekt Mentalna higijena s ciljem da im pružimo podršku i resurse kako bi se lakše nosili s izazovima mentalnog zdravlja“, rekla je Tomić.
„Inicijativa koja je započela pred nekoliko godina, pod nazivom “Zdrava glava“, svjedoči o tome da i Erste Grupa prepoznaje važnost mentalnog zdravlja zaposlenika. „U mapi „Zdrave glave“ koja je dostupna svim zaposlenicima Erste u Hrvatskoj uvijek se mogu pročitati zanimljivi članci o temama iz područja mentalnog i cjelokupnog zdravlja, popuniti različiti upitnici koji nam daju sliku o našem zdravlju i preporuke za dobre prakse, pogledati video materijali. Tu su i redoviti i webinari koje za nas vode stručnjaci iz područja mentalnog zdravlja, a o čijoj zanimljivosti svjedoči i broj prijavljenih zaposlenika koji se mjeri u stotinama“, rekla je Jelena Lučić-Nöthig iz Pravnih poslova, usklađenosti i ureda Uprave Erste & Steiermärkische S-Leasinga.