© Adobe Stock/Supamotion Novinarke su izložene raširenom rodno uvjetovanom nasilju, uznemiravanju i zastrašivanju, kako na internetu tako i na terenu.
Izvor: United Nations
Globalna nekažnjivost ubojstava novinara porasla je prvi put u više od desetljeća, dok sve učestalija uporaba bespilotnih letjelica (dronova) predstavlja novu prijetnju za izvjestitelje u zonama sukoba, stoji u najnovijem izvješću UNESCO-a, UN-ove organizacije za kulturu.
„Novinari sve češće plaćaju životom za izvještavanje s ratnih linija bojišnice, a odgovorni za njihova ubojstva prečesto ne odgovaraju za svoja djela”, izjavio je glavni ravnatelj Khaled El-Enany.
UNESCO je 2012. godine počeo pratiti udio ubojstava novinara koja ostaju nekažnjena. U razdoblju 2024.–2025. taj je udio dosegnuo 86 posto, što je porast od jedan posto u odnosu na prethodno dvogodišnje razdoblje.
U razdoblju 2024.–2025. život je izgubilo ukupno 189 novinara i drugih medijskih djelatnika – što je 20 posto više nego u prethodnom dvogodišnjem razdoblju i najveći broj zabilježen još od razdoblja 2014.–2015.
Više od dvije trećine njih, njih 127, ubijeno je u zonama sukoba, što čini 67 posto ukupnog broja smrtno stradalih.
Plaćanje najviše cijene
Ovi su podaci izneseni u Izvješću glavnog ravnatelja o sigurnosti novinara i opasnosti od nekažnjivosti, koje se objavljuje svake dvije godine povodom Međunarodnog dana okončanja nekažnjivosti zločina nad novinarima, koji se obilježava 2. studenoga.
„Tijekom protekle godine najmanje 34 novinara platila su najvišu cijenu. Šest od svakih sedam takvih ubojstava ostaje nekažnjeno. U zonama sukoba stopa nekažnjivosti blizu je 100 posto”, poručio je glavni tajnik UN-a António Guterres u svojoj poruci povodom tog dana. „Ovo je gnjusna uvreda žrtvama i njihovim bližnjima, kao i svima nama koji ovisimo o novinarima kako bismo ostali informirani i uključeni.”
„Globalna pošast”
U izvještaju se navodi da su tijekom dvogodišnjeg razdoblja 2024. – 2025. u svim dijelovima svijeta zabilježena ubojstva, što predstavlja „globalnu pošast”.
Najveći broj potvrđenih slučajeva zabilježen je u arapskim državama (97), a slijede Latinska Amerika i Karibi (37), azijsko-pacifička regija (34), srednja i istočna Europa (14), Afrika (6) te zapadna Europa i Sjeverna Amerika (1).
Država Palestina imala je najveći broj ubijenih u obje godine – 30, odnosno 32.
Nove tehnologije, sve veći rizici
Izvještaj također ukazuje na ono što UNESCO naziva „zabrinjavajućom novom prijetnjom” – sve češću uporabu bespilotnih letjelica (dronova) za ubijanje novinara. Tijekom 2024. i 2025. godine u napadima dronovima ubijeno je 50 novinara, što čini 40 posto svih novinara ubijenih u zonama sukoba.
Dokumentirano je sedam incidenata u kojima je u jednom napadu meta bilo više novinara koji su pritom smrtno stradali, uključujući napade na medijske redakcije i privremene centre za izvještavanje. Prema izvještajima, petnaest novinara ubijeno je dok su nosili novinarske prsluke ili se nalazili u vozilima jasno označenim natpisom „Press”.
„Ponovno pozivam na poštivanje Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 2222, jednoglasno usvojene 2015. godine, koja se odnosi na zaštitu novinara, medijskih djelatnika i pratećeg osoblja kao civila u situacijama sukoba – status koji je ponovno potvrđen u Paktu za budućnost”, izjavio je g. El-Enany.
Napredak je moguć
U izvještaju se ističe i napredak, budući da je stopa nekažnjivosti u zemljama koje nisu zahvaćene sukobima nastavila padati. Ta je stopa pala s 94 posto u 2012. godini na 77 posto u 2026. godini, što iznosi jedan postotni bod godišnje.
Broj ubijenih novinara u zonama bez sukoba, koji iznosi 85, također je najniži u posljednjih 18 godina.
„To pokazuje da je napredak moguć kada vlade ulažu u istrage, kazneni progon i zaštitu novinara”, poručuju iz UNESCO-a. Novinarke na meti
Agencija je, međutim, istaknula da se novinarke i dalje suočavaju s posebnim rizicima, kako u ratnim zonama, tako i u internetskom prostoru. Trinaest od 14 žena ubijenih u razdoblju od 2024. do 2035. godine nalazilo se u zemljama zahvaćenim oružanim sukobom.
Nadalje, studija organizacije UN Women i Međunarodnog centra za novinare iz 2025. godine pokazala je da je 75 posto novinarki doživjelo zlostavljanje i uznemiravanje – bilo na internetu ili izvan njega. Više od 40 posto ispitanica prijavilo je nasilje u stvarnom svijetu povezano s napadima na internetu, što je porast u odnosu na 20 posto zabilježenih u UNESCO-ovom istraživanju iz 2020. godine.
„Diljem svijeta novinari i dalje plaćaju previsoku cijenu zato što govore istinu”, izjavio je glavni tajnik UN-a.
„Na ovaj Međunarodni dan okončanja nekažnjivosti zločina nad novinarima, tražimo pravdu. Kada novinari postanu mete, a njihovo izvještavanje bude ugušeno, svi mi postajemo žrtve.”