Uoči klimatske konferencije COP31 u Antaliji, u drugom izdanju Allianzova izvješća Green Transition Tracker utvrđeno je da svijet u cjelini napreduje prema nultoj neto stopi emisija, ali presporim tempom da bi se ispunili globalni klimatski ciljevi. Izvješće pod naslovom „Prekretnica čistih tehnologija i zašto bi ih emisije uskoro mogle pratiti” pokazuje da čiste tehnologije savladavaju političke prepreke, ali ne uspijevaju dovoljno brzo istisnuti fosilna goriva kako bi ograničile globalne emisije na vrijeme za ostvarenje ciljeva nulte neto stope emisija.
Gotovo svi pokazuju napredak, ali ne dovoljno brzo
U izvješću se ocjenjuje gospodarstvo 65 zemalja, koje su odgovorne za 81 % globalnih emisija stakleničkih plinova, prema pet pokazatelja: intenzitet ugljika i energije, emisije po glavi stanovnika temeljene na potrošnji i teritoriju te udio niskougljične energije u strukturi električne energije. Rezultat napretka mjeri koliko je svaka zemlja od 2015. godine napredovala prema svom cilju nulte neto stope emisija do 2050. Ove je godine 56 zemalja u prosjeku poboljšalo svoj rezultat za 2 boda. Ali samo je trećina zemalja uspjela pratiti svoje putove k smanjenju u skladu s Pariškim sporazumom. Luksemburg, Danska i Estonija u samom su vrh poretka prema rezultatu napretka, a svih deset vodećih zemalja nalaze se u Europi. Kolumbija je zabilježila najveći napredak (+16,5 bodova) zahvaljujući skoku u hidroenergiji i novim solarnim kapacitetima, dok naftni proizvođači iz Zaljeva ostaju na dnu.
„Gotovo svaka zemlja kreće se u pravom smjeru. Problem je kojom brzinom. S obzirom na trenutačni napredak, nulta neto stopa emisija bit će postignuta tek 2064. godine – 14 godina nakon što je predviđeno”, rekao je Patrick Hoffmann, ekonomist za ESG u Allianz Researchu. „I jaz u klimatskoj politici se produbljuje, pri čemu vodeće zemlje sve više odmiču, dok one na začelju jedva uspijevaju držati korak.”
Prijelaz u dvije brzine
Zemlje u gornjoj polovici ljestvice ostvarile su prosječan rast od 2,6 bodova, dvostruko više nego one u donjoj polovici (1,3). EU i dalje vodi (+2,2 boda), ali su emisije u 2025. pale za samo 0,2 %, nakon što su prethodno u prosjeku smanjivane za 4 % godišnje. Ovim tempom svoje bi ciljeve postigao tek 2057. SAD je ostvario samo 1,2 boda i pao na 41. mjesto u poretku rezultata napretka jer su emisije porasle drugu godinu zaredom, a proizvodnja električne energije iz ugljena skočila je za 13 %. Kina (+2,3 boda, 43. mjesto) i Indija (+4,5 bodova, skok od pet mjesta na 45. mjesto) pokazuju znakove promjene: rast emisija u Kini usporio je gotovo na nulu dok se udio električnih vozila na baterije približio polovici prodaje novih automobila, a Indija je zabilježila svoj prvi pad emisija koji nije uzrokovan usporavanjem gospodarstva u posljednjih 25 godina.
Energetski sektor postao je zelen – a čiste tehnologije postaju sve jeftinije
U 2025. godini, s udjelom od 33,5 %, obnovljivi izvori energije prvi put u više od stoljeća nadmašili su ugljen (33,2 %) kao najveći svjetski izvor električne energije i osigurali 99 % nove proizvodnje, usporivši rast globalnih emisija na 0,7 % s 1,5 % u svakoj od prethodne dvije godine. Pad troškova dodatno potiče promjene: godišnji porast kapaciteta za pohranu energije u baterijama naglo je porastao s oko 2 GWh u 2015. na 307 GWh u 2025. godini, uz pad troškova ugradnje od 91 %, dok se razlika u cijeni između električnih vozila na baterije i automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2019. godine smanjila s 49 % na 20 %. Sljedeću fazu odredit će jednako mreže i pohrana koliko i novi kapaciteti: ulaganja u čistu energiju trebala bi porasti za 6,5 % na 2,2 bilijuna USD do 2026. godine, pri čemu će se izdaci za mrežu povećati za 21 %, a za pohranu za 36 %, iako ulaganja u proizvodnju iz obnovljivih izvora padaju.
Geopolitika određuje cijene, a ne klimatska politika
Geopolitika trenutačno jače utječe na cijene od klimatske politike, što podiže cijene dizela i potražnju za električnim vozilima. Allianz Research izračunao je da bi bila potrebna cijena CO2 viša od 200 eura po toni kako bi se isključivo određivanjem cijene ugljika nadoknadio porast cijena dizela povezan sa sukobom u Iranu. U Europskoj su uniji električni automobili s baterijom u rujnu činili 30 % novih registracija, što je za 11 postotnih bodova više nego prije godinu dana. Međutim, novi krug subvencija za fosilna goriva, koje su i dalje oko 70 % veće nego prije energetske krize 2022., predstavlja rizik za napredak Europe.
Izgledi: vrhunac emisija nadohvat je ruke, no trajno smanjenje još nije zajamčeno
Allianz Research očekuje pad emisija CO2 iz fosilnih goriva ove godine unatoč snažnom rastu svjetskog gospodarstva. Jeftinije čiste tehnologije i visoke cijene fosilnih goriva glavni su vjetar u leđa. Ipak, rastuća potražnja za električnom energijom i nedostatci u mreži najveći su kratkoročni rizici: samo umjetna inteligencija i podatkovni centri mogli bi do 2030. povećati globalne emisije za oko 0,6 %. Visoki troškovi financiranja, trgovinske zapreke i politička nesigurnost mogli bi usporiti primjenu zelenih tehnologija i dovesti u pitanje postizanje vrhunca emisija.
„Emisije CO2 iz fosilnih goriva mogle bi ove godine pasti prvi put izvan recesije, uz smanjenje od oko 0,5 %, no to je više posljedica jeftinih čistih tehnologija i skupe nafte nego snažnije klimatske politike”, izjavio je Ludovic Subran, glavni ekonomist i glavni direktor za ulaganja u Allianzu. „Cjenovni šok nije strategija. Vlade bi se trebale suzdržati od ublažavanja šokova novim subvencijama za fosilna goriva i umjesto toga učvrstiti promjenu predvidljivim cijenama ugljika i bržim ulaganjima u mreže i pohranu.”
Hrvatska proizvodi čišću energiju, ali prijevozni sektor zaostaje
Hrvatska je pala za četiri mjesta na 36. mjesto poretka rezultata napretka s rezultatom 22,9 – napredak od 0,8 bodova, što je sporije od globalnog (2,0) i EU (2,2) prosjeka. Rezultat ukazuje na to da je prešla manje od četvrtine puta do svojih ciljeva nulte neto stope emisija i nalazi se ispred Brazila (37.), Japana (38.) i SAD a (41.), ali iza Slovenije (24.), Mađarske (25.) i Slovačke (33.). Hrvatska „čisti” svoju električnu energiju: udio niskougljične energije porastao je s 73,4 % na 76,3 %, pri čemu je proizvodnja iz solarnih izvora u 2025. porasla za 60,2 %, a iz vjetra za 16,9 %. Učinkovitost i prijevozni sektor zaostaju: učinkovitost je izgubila 4,4 boda, emisije su porasle za 4,1 %, a prodaja novih električnih vozila ostaje na razini od 5 %, isto kao i prethodne godine.
„Hrvatska ostvaruje ohrabrujući napredak u prelasku na ekološkiju proizvodnju električne energije, pri čemu se povećava udio energije dobivene od sunca i vjetra. Ali tranzicija je i dalje neuravnotežena, a energetska učinkovitost i prijevozni sektor zaostaju. Veća primjena čiste energije u zgradama, industriji i mobilnosti bit će ključna za ubrzanje smanjenja emisija i stabilniji smjer Hrvatske prema nultoj neto stopi emisija”, izjavila je Katharina Utermoehl, voditeljica tematskih istraživanja i istraživanja politika u Allianz Researchu.
Photo by Markus Spiske on Unsplash