Platforma hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa, uoči službenog početka 16. Međunarodnog jesenskog stručnog skupa Hrvatske vatrogasne zajednice održala je na Vučevici stručni skup koji je, osim članova Platforme, okupio i žurne sluđžbe, institucije i lokalne i regionalne samouprave.
Pod pokroviteljstvom Projekta REALIST (adRiatic climatE coAstaL resIlience Strategic Taskforce), međunarodnog prekograničnog projekta u kojem sudjeluje i Platforma hrvatskih županija i gradova za smanjenje rizika od katastrofa, razgovaralo se o iskustvima iz velikih požara, nesreća i ostalih kriznih događaja. Poseban je fokus bio na iskustvima požara u Omišu. Požar kod Omiša planuo je u noći s 13. na 14. kolovoza u Lokvi Rogoznici, a zbog jake bure proširio se prema Pisku, Mimicama, Stanićima, Medićima i Nemirama. Zahvatio je područje dugo 23 kilometra, a izgorjelo je oko tisuću hektara borove šume, trave i makije. Smrtno je stradalo ukupno šest osoba, a u požaru je lakše i teže ozlijeđeno 40 osoba. Osim ljudskih žrtava, požar je prouzročio više stotina milijuna materijalne štete; izgorjele su brojne kuće, poslovni objekti, nasadi i vozila. Uzrok izbijanja požara još nije utvrđen, a očevidom na požarištu dosad nije razjašnjeno kako je vatra buknula.
Namjera organizatora stručnog skupa je bila razmjena iskustva različitih službi na primjeru požara u Omišu, ali i u drugim kriznim situacijama. Domaćin stručnog skupa, uz Platformu je bila i Splitsko-dalmatinska županija.
Brend sigurne destinacije
Predsjednik Platforme Damir Gabrić na samom je početku naglasio da Platforma gaji odlične odnose sa svim žurnim službama, dok je Neven Karas, v.d. ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite RH rekao je da je Ravnateljstvo usko povezano s Platformom, pogotovo kada su u pitanju projekti prevencije.
Damir Gabrić
Neven Karas
Dino Kozlevac, potpredsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice poručio je da se klima mijenja i da nas u budućnosti čeka još izazova. S druge strane, Hrvatska je sigurna zemlja, razvili smo brend sigurne destinacije i trebamo ga i dalje održavati. Župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban istaknuo je da je još uvijek pod dojmom požara u Omišu i da se teško odmaknuti od toga. „Kako se meteorološki uvjeti mijenjaju, žurne službe postaju glavni motor u sigurnosnom sektoru, pa ako hoćete i u samom gospodarskom sektoru“, naglasio je župan.
Dodao je da je sjevernim zemljama pojam šumskog požara još donedavno bio neshvatljiv a sada je realnost te zahvalio na zajedništvu svih interventnih službi u kriznim situacijama. Veliki požari i odgovornost sustava – iskustvo i naučene lekcije s požara na području Omiša bio je naziv predavanja Ivana Kovačevića, vatrogasnog zapovjednika Splitsko-dalmatinske županije.
Po dojavi o izbijanju požara u Lokvi Rogoznici, udarne snage su upućene na teren, u skladu s uobičajenim postupcima u požarnoj sezoni. Sve snage operativnih područja Omiš, Makarska i Split, koja su susjedna operativna područja, odmah su mobilizirane. U prvih 10 minuta započelo je i podizanje novih snaga, uključujući operativno područje Kaštela. Zapovjednici iz Omiša i glavni vatrogasni zapovjednik brzo su uspostavili komunikaciju, a snage su podignute s cijelog područja. „Već nekih 15-ak minuta nakon početka požara, glavni vatrogasni zapovjednik i ja uputili smo se na požarište. Sat vremena nakon dojave, situacija je već bila kritična. Na snimkama se jasno vidjela velika površina u plamenu, kao i jačina vjetra, što je utjecalo na širenje požara.Požar se nekontrolirano širio u svim smjerovima – sjever, zapad i jug. Prioritet je bio obrana što više objekata. Na terenu su bile otežane okolnosti to što se zbog noći nisu mogli dići kanaderi, većina gostiju je bila u apartmanima a vlažnost zraka je bila svega 10 posto“, pojasnio je. U koordinaciji su sudjelovali i Crveni križ, Centar 112 te Grad Omiš, koji je sportsku dvoranu pripremio za prihvat evakuiranih osoba. Već za sat i pol vremena od početka akcije, dvorana je bila spremna za prihvat ljudi. Lučka kapetanija, sa svojom ispostavom i plovilima, također je aktivno sudjelovala u evakuaciji.
Ivan Kovačević
Neizbježna improvizacija
Tijekom požara u Omišu evakuirana je 1964 osoba, a broj osoba koje su prošle kroz tri uspostavljena prihvatna centra bio je veći od 2500. „U kriznim situacijama trebamo biti s ostalim službama u sustavu na ti, a ne pisati dopise“, mišljenja je Kovačević. Dodao je i da ima puno pojedinaca koji bi htjeli pomoći no ustvari odmažu ako ne postoji dobra koordinacija. „Na primjeru požara u Omišu vidi se koliko je važno odraditi sve predradnje i upoznati se sa što više čimbenika koji mogu utjecati na kvalitetu rada u slučaju potrebe. Dobro odrađene radnje u stanju mirovanja preduvjet su za stvaranje međusobnog povjerenja, a to je jedan od ključnih faktora za funkcioniranje sustava. Učinkovitost intervencije također uvelike ovisi o mogućnosti prilagođavanja situaciji i zbog toga sustav treba prilagoditi da bide sposoban djelovati na taj način uz neizbježnu improvizaciju na svim razinama. Završetkom intervencije u smislu zaustavljanja ugroze nije gotov posao jer podjednaki posao treba odraditi i za uspostavljanje normalnog života te se obraniti od raznih napada koji mogu biti potaknuti različitim interesima“, zaključio je.
Paško Ugrina iz PU Splitsko-dalmatinske govorio je o tome kako policija provodi mjere u sustavu civilne zaštite kako bi omogućili sigurnosne uvjete da druge službe mogu raditi svoj posao, a odnose se na stabilizaciju šireg područja. Taj operativni segment u kojem se prikupljaju informacije o događaju i potencijalnim stradalima vrlo je važan kao i informacije koje moraju ići u medije.
„Svi koji radimo u žurnim službama znamo da je vrijeme jako bitan faktor. Kriza traži krizno komuniciranje, dobru koordinaciju i usklađivanje djelovanja svih“, kaže Ugrina. Tijekom stručnog skupa moglo se čuti i kakve aktivnosti na terenu provodi Zavod za hitnu medicinu, poput formiranja zone medicinske skrbi, trijaže i slično. Od predstavnika HGSS-a Branimira Jukića moglo se saznati da je za složene krizne situacije presudna suradnja stručnih službi.
„Dobro funkcioniramo jer imamo puno iskustva s terena. Iako je Splitsko-dalmatinska županija najveća županija s puno akcija, primjerice Stanica Split daleko ima najviše akcija u Republici Hrvatskoj, dobro smo pokrili teritorij, imamo ljude i izgradili smo povjerenje koje smo stekli na terenu tijekom brojnih potražnih akcija“, rekao je.
Branimir Jukić
Rad na terenu i dalje nije gotov
Predavanje je održao i Ivan Kosalec, predstavnik Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo - interventna služba koji se osvrnuo i na iskustva stečena tijekom potresa u Petrinji gdje su imali direktan kontakt s ljudima koji su preživjeli traumu. Inženjeri HCPI-a su jako dobri povezali s ekipom iz civilne zaštite, naglašeno je. Skrenuta je pažnja, međutim, da Hrvatska ima funkcionalna skloništa za manje od 10 posto stanovništva što je veliki problem u ovim nestabilnim geopolitičkim uvjetima, no radi se na tome da se sva skloništa pregledaju.
Joško Metličić iz Hrvatskog crvenog križa je upoznao prisutne s tim da postoji 13 gradskih društava u Splitsko-dalmatinskoj županiji te da u slučaju krize, Gradsko društvo izlazi na teren, osigurava smještaj u kriznim situacijama onim osobama koje su zbog krize ostala bez doma kao i osnovni servis u takvom smještaju. Posebno pažnja se poklanja djeci bez roditeljske pratnje, samohranim roditeljima, osobama s invaliditetom i onima koji boluju od zaraznih bolesti.
Zamjenik gradonačelnika Omiša, Ivan Pivčević izvijestio je nazočne da rad na terenu i dalje nije gotov ni dva mjeseca nakon požara s obzirom na to da se radi dubinska analiza. Omiš je, naime, pogođen već drugu godinu zaredom. Trenutačno se radi na planu sanacije cijelog područja posebice sanaciji odrona koji se stalno događaju nakon požara.
O sustavu 112 i koordinaciji žurnih službi govorio je Srđan Kuščević, pročelnik Područnog ureda civilne zaštite Split, koje je prisutne upoznao s ulogom centra 112 u velikim nesrećama. Također je govorio o CoordCom platformi i računalnom sustavu koji se u centrima 112 koristi za zaprimanje hitnih poziva, upravljanje incidentima i koordinaciju žurnih službi. (N.G.K.)