16.11.2026.

Antalija COP31: Neka zagađivači plate

Od emocionalnih apela za klimatsku pravdu do pregovora s visokim ulozima o milijardama dolara, financije su dominirale raspravama na COP31 prošlog tjedna. Glavni tajnik UN-a António Guterres upozorio je da bi čak i utrostručenje sredstava za prilagodbu ranjivim zemljama zadovoljilo manje od trećine njihovih potreba, jer raste pritisak na bogate nacije i velike zagađivače da plate svoj pravedni dio.

  • Financiranje klime: Guterres poziva na reforme međunarodnog financijskog sustava za koji kaže da ne uspijeva u ranjivim zemljama.
  • Nova ulaganja: Inicijativa od 10 milijardi dolara ima za cilj financiranje klimatskih projekata na tržištima u razvoju.
  • Na terenu: Stručnjaci UN-a ističu podršku zajednicama pogođenim katastrofama, poljoprivrednicima i inovativnim programima osiguranja.
  • Pregovori: Predsjedništvo COP31 distribuira prvi nacrt moguće političke deklaracije, a financiranje klime i fosilna goriva ostaju među ključnim neriješenim pitanjima.

Duž mjesta održavanja COP31 konferencije u Antaliji, prosvjednici iz cijelog svijeta okupili su se kako bi zahtijevali klimatsku pravdu. Neki su suzdržavali suze, dok su drugi otvoreno plakali, prepričavajući živote i egzistenciju već izgubljene zbog klimatskih promjena. Neki prosvjednici držali su transparente na kojima se tražilo da „zagađivači plate“. Drugi, odjeveni kao kuhari, ponudili su recept za djelovanje u području klime: otpis duga kao tajni sastojak.

Govoreći o jezeru Čad, gdje su suša i promjenjive razine vode uništile zajednice i raselile obitelji, nigerijski aktivist postavio je pitanje zašto se njegova zemlja, koja je malo doprinijela globalnim emisijama, suočava s daleko većim troškovima zaduživanja od bogatijih zemalja kako bi se nosila s klimatskim utjecajima.

Slične zabrinutosti odjekivale su i tijekom rasprava o financijama u petak, dok je glavni tajnik upozorio da klimatske katastrofe brišu desetljeća razvojnih dobitaka i guraju ranjive zemlje sve dublje u dug.

„Čak bi i utrostručenje financiranja prilagodbe pokrilo manje od 30 posto onoga što je potrebno“, rekao je novinarima na svojoj posljednjoj konferenciji za novinare COP-a kao glavni tajnik prije nego što je napustio dužnost krajem godine.

Posljedice, tvrdio je, protežu se daleko izvan okoliša.

Budućnost našeg planeta ne može se pregovarati pod uvjetima onih koji profitiraju od njegovog uništenja, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres

„Ne možete graditi mir na planetu koji gori“, rekao je. „Ne možete iskorijeniti siromaštvo kada klimatske katastrofe ljude stalno vraćaju u njega.“

Inzistirao je da klimatske akcije moraju ostati središnje mjesto u radu UN-a, zahtijevajući brži prijelaz s fosilnih goriva i izazov „moćnim interesima“ koji stoje na putu.

„Budućnost našeg planeta ne može se pregovarati pod uvjetima onih koji profitiraju od njegovog uništenja.“

Izbijanje dužničke zamke

Ali pronalaženje novca za zaštitu ranjivih zemalja je druga bitka. Šef UN-a otkrio je da se ranije u petak sastao s čelnicima međunarodnih klimatskih fondova, pozivajući ih da smanje birokraciju koja otežava pristup financijskoj pomoći, posebno za zemlje s ograničenim resursima.

Također je doveo u pitanje pravednost globalnog financijskog sustava osmišljenog nakon Drugog svjetskog rata, kada su mnoge zemlje u razvoju imale malo utjecaja na njegovo oblikovanje.

Promjena tog sustava, tvrdio je, također bi mogla pomoći u oslobađanju više sredstava. Dolar uložen u kapital razvojne banke, na primjer, mogao bi generirati osam do deset dolara financiranja, dok bi veće korištenje jamstava moglo privući privatna ulaganja.

Na ministarskom sastanku, šef UN-a za klimu Simon Stiell opisao je posljedice ostavljanja stvari kakvima jesu. „Mnoge zemlje u razvoju zarobljene su u silaznoj petlji duga, katastrofa i razornih kapitalnih troškova“, rekao je. „Financiranje klime mora pomoći zemljama da se oslobode.“

Prema postojećim sporazumima, očekuje se da će razvijene zemlje predvoditi napore za mobilizaciju najmanje 300 milijardi dolara godišnje za zemlje u razvoju do 2035. godine, kao dio šireg cilja od 1,3 bilijuna dolara.

No, procjena istaknuta na COP31 sugerira da bi, prema trenutnim trendovima, godišnje financiranje klimatskih promjena moglo biti 840 milijardi dolara manje od tog većeg cilja.

U petak su se pojavili novi napori za smanjenje jaza. Institucije za financiranje razvoja iz Velike Britanije, Norveške i Kanade najavile su planove za mobilizaciju 10 milijardi dolara za klimatske projekte na tržištima u razvoju do 2030. godine.

Zaštita sredstava za život prije i poslije katastrofe

Za milijune poljoprivrednika, financiranje klimatskih promjena može značiti razliku između prilagodbe na promjenjivu klimu i gubitka svega kada nastupi katastrofa. Kaveh Zahedi iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) izjavio je za UN News da se samo oko pet posto razvojnih sredstava povezanih s klimom usmjerava u poljoprivredu, a taj udio je u padu.

Ipak, ulaganje u prilagodbu može pomoći poljoprivrednicima da obnove degradirano zemljište, učinkovitije koriste vodu i uzgajaju usjeve otpornije na suše i poplave, s obzirom na to da sve nepredvidljivije vremenske prilike i fenomen El Niño ugrožavaju proizvodnju hrane.

„Najveći rizik je neulaganje u poljoprivredu”, upozorio je. „Jer tada riskirate nesigurnost opskrbe hranom. Riskirate porast gladi.”

Inovativno osiguranje

No, čak i uz bolju pripremljenost, neke se katastrofe ne mogu izbjeći. A kada do njih dođe, brzina pristizanja financijskih sredstava može biti presudna. Zamislite poljoprivrednika na Fidžiju čija su polja upravo stradala u ciklonu. Usjeva više nema, a računi su i dalje tu. Do sljedeće žetve mogli bi proći mjeseci. Inovativni model osiguranja pomaže poljoprivrednicima u oporavku bez čekanja na dugotrajne procjene štete. Riječ je o takozvanom parametarskom osiguranju, koje omogućuje isplatu sredstava kada se ispune unaprijed definirani uvjeti, poput određene brzine vjetra ili količine oborina.

Sinja Buri s Instituta za okoliš i ljudsku sigurnost pri Sveučilištu Ujedinjenih naroda objasnila je zašto je brzina važna. „Što dulje poljoprivrednik čeka na pomoć, to će dulje trajati oporavak. A i troškovi će biti veći”, rekla je. Program se provodi u osam pacifičkih zemalja, a dosad je od njega koristi imalo na desetke tisuća ljudi.

Klimatsko djelovanje je dobra poslovna prilika

No, borba protiv klimatskih promjena ne svodi se samo na trošenje novca. „Klimatsko djelovanje je dobra investicija i isplativo je”, izjavila je za UN News Hunter Lovins, osnivačica nevladine organizacije Natural Capitalism Solutions. S obzirom na to da cijene goriva u Sjedinjenim Državama vrtoglavo rastu, gđa Lovins ukazala je na vlastiti električni automobil – koji kod kuće puni energijom iz solarnih panela – kao primjer kako obnovljivi izvori energije mogu smanjiti troškove i ovisnost o nestabilnim cijenama nafte.

Prednosti takvog sustava uočila je i tijekom jedne katastrofe. Kada su poplave odsjekle njezinu zajednicu u Coloradu, ostavivši susjede bez električne energije na više od tjedan dana, njezin je dom, napajan solarnom energijom, nastavio funkcionirati. Susjedi su čak donosili svoju zamrznutu hranu u njezin zamrzivač.

„To je prava sigurnost unutar zajednice”, rekla je.

Lovins danas pomaže u organizaciji klimatskih inicijativa koje pokreću same zajednice, okupljajući više od 1000 organizatora u 57 zemalja te potičući ljude na primjenu rješenja bez čekanja na poteze vlada. 

Emotivan oproštaj uz snažan poziv na djelovanje

Na drugom mjestu konferencije COP31, duh prosvjeda prenio se u plenarnu dvoranu, gdje su se okupili predstavnici civilnog društva kako bi se oprostili od g. Guterresa na njegovom posljednjem klimatskom samitu u ulozi glavnog tajnika UN-a.

Istaknuli su da je gotovo desetljeće bio njihov „zagovornik” i „najbolji glasnogovornik kojeg su mogli poželjeti”. Željeli su da on to zna.

Uručena mu je nagrada „Neka zagađivači plate” („Make Polluters Pay”), uslijedile su emotivne ovacije uz pljesak stojećih okupljenih, pa čak i poziv da se na nekoj budućoj konferenciji COP pojavi s akreditacijom nevladine organizacije – ovaj put kao jedan od njih.

Atmosfera na skupu ubrzo je poprimila obilježja klimatskih prosvjeda. Dvoranom su odjekivali uzvici: „Neka zagađivači plate!”, a pridružio im se i drugi poklič: „GT! GT! GT!” (skraćenica za glavnog tajnika).

Guterres, vidno dirnut takvim dočekom, vratio se temi koja je obilježila taj dan. Tvrdio je da bi tvrtke koje se bave fosilnim gorivima trebale biti oporezovane na svoju izvanrednu dobit kako bi se pomoglo onima koji pate od krize koju nisu puno uzrokovale.

„Suočavamo se s lobijima. Suočavamo se s moćnicima koji vrše pritisak na vlade“, upozorio je, pozivajući aktiviste da nastave s vlastitim pritiskom.

Dok se glavni tajnik UN-a pripremao za odlazak sa svog posljednjeg COP-a, poruka koja je odjekivala dvoranom bila je jasna. Bitka za klimatsku pravdu nastavit će se, a  Guterres „neće prestati s borbom“.

Unutar pregovora

  • Financiranje prilagodbe: Zemlje se ne slažu oko toga kako mjeriti napredak prema utrostručenju financiranja do 2035., uključujući i koju početnu vrijednost koristiti.
  • Tko plaća?: Zemlje u razvoju žele jače obveze bogatih zemalja, dok drugi preferiraju mobilizaciju privatnih ulaganja.
  • Gubitak i šteta: Pregovarači ostaju podijeljeni oko predvidljivog financiranja i pomoći ranjivim zajednicama.
  • Politički ishod: Predsjedništvo COP31 distribuiralo je prijedloge za mogući konačni sporazum, s financiranjem i fosilnim gorivima