U ozračju tema ratnih kriza, klimatskih ekstrema i drugih izazova suvremenog doba u Velikoj Gorici održana je međunarodna konferencija "Dani kriznog upravljanja", u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica, koja je tijekom posljednjih 19 godina izrasla u jedno od najvažnijih regionalnih mjesta susreta stručnjaka za sigurnost, civilnu zaštitu, tehnologiju, znanost i javne politike.
Konferenciju je u punoj Dvorani Gorica otvorio 2. lipnja saborski zastupnik i gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar, koji je u svom obraćanju naglasio važnost stručnog i znanstvenog doprinosa Veleučilišta stvaranju sigurnijeg društvenog okruženja.
„Ova konferencija okuplja stručnjake, znanstvenike, studente i predstavnike institucija koji svojim znanjem i iskustvom doprinose sigurnijem i otpornijem društvu. Živimo u vremenima brojnih izazova – od prirodnih nepogoda i klimatskih promjena do novih sigurnosnih prijetnji. Upravo je zato krizno upravljanje jedno od najvažnijih područja suvremenog društva. Ono nas uči kako predvidjeti rizike, pripremiti se za izazove i zajednički odgovoriti na situacije koje ne možemo uvijek spriječiti“, istaknuo je Ačkar.
Sudionicima konferencije obratila se i voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević, naglasivši kako sigurnost danas predstavlja jednu od glavnih preokupacija europskih građana.
„Svjedočimo ratovima na istoku i jugu Europe, a Europska unija želi odgovoriti na zabrinutosti građana jačanjem spremnosti i pripravnosti za različite vrste kriza – od prirodnih nepogoda do potencijalnih sigurnosnih ugroza. Jačamo solidarnost, koordinaciju i gradimo ono što volimo nazvati Unijom spremnom za pripravnost. Ulažemo u kapacitete vatrogastva, zdravstvene sustave te spremnost za kemijske, biološke i druge izazove za koje se nadamo da se neće dogoditi“, poručila je Ujević. Naime, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj treću je godinu zaredom partner ove konferencije.
Vršitelj dužnosti ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite Neven Karas istaknuo je kako danas više nije pitanje hoće li se kriza dogoditi, nego kada.
„Suočeni smo s klimatskim promjenama, tehničko-tehnološkim nesrećama, ratovima i kibernetičkim napadima gotovo svakodnevno. Upravo zato važni su studiji kriznog upravljanja i ovakve konferencije jer samo obrazovani i osposobljeni ljudi mogu učinkovito odgovoriti na izazove s kojima se suočavamo“, rekao je Karas.
Jedan od vodećih stručnjak za sigurnost, dr. sc. Marinko Ogorec govorio je o turbulencijama nove globalne arhitekture međunarodne zajednice. Njegova analiza svijeta u kojem se urušavaju klasični sigurnosni modeli otvorila je pitanje koje danas zabrinjava i velike sile i male države – kako ostati stabilan u vremenu trajne neizvjesnosti.
Snažan fokus na konferenciji stavljen je i na otpornost gradova i infrastrukture, osobito u kontekstu klimatskih promjena i seizmičkih rizika. Prof. dr. sc. Josip Atalić, voditelj Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, upozorio je kako sigurnost više nije teorijska kategorija ni administrativna tema, nego pitanje opstanka sustava i zajednica koje zahtijeva i međuresornu i međunarodnu suradnju.
Predsjednica Organizacijskog i Znanstvenog odbora konferencije prof. dr. sc. Sanja Kalambura naglasila je upravo važnost međuresorne suradnje u suočavanju s rastućim izazovima.
„Živimo u vremenu u kojem je od presudne važnosti znati kako djelovati i pravodobno odgovoriti na sve učestalije krizne situacije. Upravo zato moramo jačati suradnju među ministarstvima te povezivati stručnjake i institucije koji zajednički rade na pronalaženju rješenja za izazove koji više nisu prijetnja budućnosti, već sastavni dio naše svakodnevice“, istaknula je prof. Kalambura.
Panel o digitalnim inovacijama pokazao je koliko se krizno upravljanje ubrzano pretvara u visokotehnološki sustav u kojem umjetna inteligencija, satelitske tehnologije, GIS analitika i bespilotne letjelice postaju ključni alati za donošenje odluka na terenu. Sudionici su imali priliku vidjeti primjenu umjetne inteligencije u kriznim sustavima, način funkcioniranja sustava NICS Ministarstva unutarnjih poslova, korištenje satelitskih podataka u vatrogasnim intervencijama te primjenu dronova u potragama i spašavanju Hrvatske gorske službe spašavanja.
Također, panel o klimatskim promjenama i upravljanju rizicima okupio je stručnjakinje iz nekoliko europskih zemalja, a posebna pozornost posvećena je pitanju uspijevaju li institucije i obrazovni sustavi pratiti brzinu promjena koje se događaju gotovo iz dana u dan.
Dekanica Veleučilišta Velika Gorica dr. sc. Tamara Čendo Metzinger izrazila je zadovoljstvo velikim međunarodnim odazivom na ovu konferenciju.
„Posebno me veseli velik broj sudionika, naših studenata i profesora, ali i studenata iz Portugala, Belgije, Rumunjske, Bosne i Hercegovine, Poljske i drugih europskih zemalja. To potvrđuje da su Dani kriznog upravljanja postali prepoznata platforma za razmjenu ideja, iskustava i znanja te mjesto susreta akademske i stručne zajednice“, rekla je Čendo Metzinger te zahvalila pokroviteljima konferencije – Gradu Velikoj Gorici, Ministarstvu unutarnjih poslova i Zagrebačkoj županiji.
Dodatnu vrijednost i simboliku konferenciji dalo je predstavljanje monografije „1995“ skupine autora. O njezinu nastanku i značaju govorili su jedan od autora i glavni urednik monografije Zoran Filipović te predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH Zvonimir Frka-Petešić, također jedan od autora monografije.
Predstavljanje monografije koje nas je podsjetio koliko iskustva prošlih kriza i dalje oblikuju suvremene sigurnosne politike moderirao je prof. dr. sc. Božo Skoko.
Na 19. izdanju konferencije DKU sudjelovalo je 60-ak studenata i profesora iz desetak europskih zemalja s kojima Veleučilište Velika Gorica surađuje kroz međunarodne projekte i programe razmjene.
Konferenciji su nazočili i državni dužnosnici i brojni ugledni gosti, među kojima general Ivan Pokaz, savjetnik potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova, kao i brojni predstavnici institucija i tvrtki koje surađuju s Veleučilištem. Svečanost otvorenja glazbenim su nastupima obogatili učenici Umjetničke škole "Franjo Lučić".
Drugi dan konferencije "Dani kriznog upravljanja 2026" obilježio je 3. lipnja sadržajan program predavanja, stručnih izlaganja i panela posvećenih aktualnim sigurnosnim, klimatskim i tehnološkim izazovima, s ciljem pronalaska učinkovitih odgovora i stvaranja sigurnije budućnosti za sve.