Od zaštite najmlađih korisnika interneta do otpornosti najvećih poslovnih sustava, AI danas jednako snažno prijeti koliko i pomaže. Upravo održana 3. CyberGuard konferencija i ove je godine okupila vodeće svjetske i domaće stručnjake iz područja digitalne sigurnosti, sigurnosti djece na internetu i poslovne otpornosti. Fokus je bio na umjetnoj inteligenciji kroz nekoliko ključnih tema: sigurnost djece na internetu u eri generativnog AI-ja, agentska umjetna inteligencija kao nova kibernetička prijetnja, te kako CISO-i uvode AI bez povećanja rizika. Uz to, brojni primjeri iz prakse, paneli i konkretna rješenja za ICT stručnjake, edukatore, državne institucije i poduzetnike obilježili su konferenciju CyberGuard koju je organizirao A1 u suradnji s Centrom za sigurniji Internet.
AI mijenja temelje našeg života
„Umjetna inteligencija mijenja same temelje našeg života. Iako pruža neslućene mogućnosti u znanosti i obrazovanju, tehnologija nema moralni kompas. Umjetna inteligencija jednako je moćna u rukama onih koji žele stvarati dobro kao i u rukama onih koji je žele zloupotrijebiti. Pitanje sigurnosti danas nije više samo tehničko pitanje već i pitanje zaštite ljudskosti. Naša djeca odrastaju u svijetu u kojem fotografija više nije dokaz istine, a glas koji čujemo preko telefona ne mora pripadati osobi koju volimo, niti je video nužno istinit. Naše su generacije učili da ne vjerujemo u sve što pročitamo, a mi djecu danas moramo učiti da ne vjeruju ni sve što vide ili čuju. Rješenje nije zabraniti nešto, već ih naučiti da kritički promišljaju i ono što vide i čuju i kako da sigurno i odgovorno navigiraju digitalnim cestama“, rekao je prilikom otvorenja konferencije Dejan Turk, predsjednik Uprave A1 Hrvatska i A1 Slovenija. Dodao je da kibernetička sigurnost više nije samo pitanje IT stručnjaka. U A1 Hrvatska sigurnost smatramo sastavnim dijelom povezanosti koju omogućujemo. Kroz dugogodišnju suradnju s Centrom za sigurniji internet pomažemo djeci, roditeljima i nastavnicima da se snađu u digitalnom svijetu, a tvrtkama svojim znanjem i rješenjima za kibernetičku sigurnost pomažemo zaštititi podatke i poslovanje. „povjerenje će biti najvažnija valuta digitalne tehnologije“, zaključio je.
Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji Internet je rekao da kad govorimo o sigurnosti djece na internetu, često prvo pomislimo na tehnologiju, platforme, algoritme, umjetnu inteligenciju i zakone. No ne smijemo zaboraviti odnos koji gradimo s djecom. Dobna granica može odrediti kada dijete smije koristiti društvene mreže, ali odnos povjerenja utječe na to hoće li nam reći što ga muči. Djeca moraju znati da nam se mogu obratiti bez straha od osude ili kazne, čak i kada su pogriješila. Zato je, uz zaštitne mjere i digitalnu pismenost, važno da ih slušamo i razgovaramo s njima o onome što doživljavaju online.
Kako iskoristiti najbolje iz online svijeta a ostati sigurni
Ivar Scheers iz Veleposlanstva Nizozemske u Hrvatskoj koja je pružila i pokroviteljstvo konferenciji, istaknuo je da je tema ove konferencije važnije no ikada. Djeci je razliku između online i offline svijeta sve teže prepoznati. Stoga kako bismo ih zaštitili trebamo se svi uključiti. U Nizozemskoj je puno djece žrtva online nasilja i Nizozemska ulaže puno u sigurnije okvire za djecu kako bi ona mogla koristiti dobrobiti online svijeta ali i da budu zaštićena istovremeno.
Pravobraniteljica za djecu, Tatjana Katkić Stanić rekla je da konferencija Cyber Guard predstavlja značajnu sponu privatnog i javnog sektora i svih onih koji se bave zaštitom djece. „Današnje generacije djece su rođene s digitalnim alatima i na njih se u potpunosti oslanjaju ali trebaju naučiti kako iskoristiti najbolje iz online svijeta a ostati sigurni. Značajan broj djece provodi više od sedam sati dnevno na internetu, traže savjete AI, umjesto od roditelja ili prijatelja. U porastu je i online nasilje odnosno hrabrost iza ekrana.
Zastupnica u EU Parlamentu, Sunčana Glavak smatra da sigurnost djece na internetu treba biti zadana postavka. Danas 90 posto mladih koristi društvene mreže, njih 50 posto nailazi na neželjeni sadržaj, a čak 15 posto djece danas doživljava kibernetičko nasilje, navela je. Djecu danas odgajaju algoritmi, slušaju AI, a AI nema emocije.
Govorila je o i EU KIDS Act, odnosno Prijedlogu zakona o očuvanju internetskih digitalnih prostora sigurnima i pouzdanima, čiji je cilj pojačati zaštitu djece na internetu, a kojeg je 17. rujna 2026. službeno predložila EK. Po tom zakonu djeca mlađa od 13 godina ne bi smjela samostalno koristiti društvene mreže, ona od 13 do 15 godina mogu imati samo ograničene, nadzirane račune s dnevnim ograničenjem a samostalan pristup društvenim mrežama dopušten bi bio tek od 15. godine. Platforme moraju u startu zabraniti neželjene kontakte i postaviti privatne profile kao zadane. Uveli bi se i alati za privatnu i pouzdanu provjeru dobi na razini cijele EU. Pružatelji usluga moraju dokazati da su njihovi proizvodi sigurni za maloljetnike prije nego što im omoguće pristup. Riječ je, doduše, o zakonskom prijedlogu, a ne o važećem zakonu, koji je upućen Europskom parlamentu i Vijeću EU na usvajanje u redovnom zakonodavnom postupku, što može potrajati godinu dana.
Ne možemo očekivati da djeca sama nose teret opasnosti digitalnog svijeta
Glavak je spomenula i Akt o digitalnoj pravednosti (Digital Fairness Act) inicijativi Europske unije kojom se želi dodatno ojačati zaštita potrošača na internetu, a svrha je borba protiv digitalnih zamki, manipulativnih praksi i netransparentnog online poslovanja prema potrošačima, koji bi na snagu mogao stupiti do kraja godine.
Zrinka Mužinić Bikić, državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih rekla je da ne možemo očekivati da djeca sama nose teret opasnosti digitalnog svijeta već im moramo u tome pomoći. Margareta Mađerić, državna tajnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike smatra da iako su digitalne tehnologije neizostavan dio života, sve više brinu oblici zlostavljanja djece u virtualnom prostoru. Ministarstvo u fokusu ima jačanje kapaciteta stručnjaka za digitalne rizike, osnaživanje roditelja i unaprjeđenje međuresorne suradnje. Uz razvoj digitalne pismenosti, jednako je važno razvijati i medijsku pismenost, rekla je. „Samo zajedničkim djelovanjem možemo djeci osigurati pravo na sigurno odrastanje.
Kako AI mijenja rizike s kojima se suočavaju djeca objasnio je Federico Becchetti, zamjenik voditelja Odjela za zločine nad djecom u Interpolu, dok se Ratko Mutavdžić, viši direktor za savjetovanje javnog sektora na globalnoj razini u Microsoftu, osvrnuo na to kako se organizacije mogu prilagoditi ubrzanim tehnološkim promjenama i ojačati kibernetičku sigurnost.
Tehnologija se sve češće zlorabi na štetu djece upozorili su i iz britanske neprofitne organizacije Internet Watch Foundation (IWF), koja s interneta uklanja materijale seksualnog zlostavljanja djece. U prvih šest mjeseci ove godine pronašli su 6.310 takvih slika izrađenih umjetnom inteligencijom, 40 posto više nego u cijeloj prošloj godini, a na čak 98 posto njih prikazane su djevojčice.
Ngaire Alexander, voditeljica Hotlinea u IWF-u, govorila je o tome kako se mijenja seksualno zlostavljanje djece na internetu te kako se takvi materijali mogu prijaviti. Dunja Marušić Brezetić, ravnateljica I. gimnazije Zagreb, predstavila je iskustvo škole koja je prva u Hrvatskoj uvela fakultativni predmet Digitalna pismenost, razvijen u suradnji A1 Hrvatska i Centra za sigurniji internet.
Automni AI agenti kao novi alat napadača
Nove prijetnje i ubrzan razvoj umjetne inteligencije predstavljaju rizik i za poslovanje tvrtki, što potvrđuju podaci CERT-a, koji je u 2025. obradio 1513 kibernetičkih incidenata, 35,9 posto više nego godinu ranije. Zato je na CyberGuardu A1 Hrvatska okupio poslovne korisnike i partnere koji su razmijenili iskustva o tome kako iskoristiti potencijal umjetne inteligencije, a istodobno smanjiti nove sigurnosne rizike koje ona donosi.
Stručnjaci iz tvrtki Podravka, Infigo, King ICT i NLB Lease&Go raspravljali su o tome kako umjetnu inteligenciju uvesti u poslovanje, a da tvrtke pritom ne postanu ranjivije, dok je Tomislav Vazdar iz savjetodavne tvrtke Riskoria govorio o autonomnim AI agentima kao novom alatu napadača. Pritom je istaknuo da je materijalna šteta uzrokovana kibernetičkim kriminalom prema podacima MUP-a iznosila više od 16 milijuna eura u prvih šest mjeseci ove godine.
Važnost infrastrukture za kibernetičku otpornost naglasio je Bojan Klasan, rukovoditelj realizacija ICT rješenja i usluga data centra u A1 Hrvatska, koji je pokazao kako fizička infrastruktura podatkovnih centara doprinosi sigurnosti i kontinuitetu digitalnih usluga. Na primjeru A1 podatkovnog centra pokazao je kako se sigurnost digitalnog poslovanja oslanja na fizičku infrastrukturu, redundanciju i pouzdanost sustava.
Povezujući pitanje online sigurnosti s izazovima s kojima se suočavaju obrazovni sustav, djeca i poslovni sektor, konferencija CyberGuard još je jednom ukazala na nužnost partnerstva civilnog, poslovnog i državnog sektora u stvaranju sigurnog i odgovornog digitalnog okruženja. (N.G.K.)