Ekstremne vrućine ruše rekorde diljem svijeta, a šumski požari i loša kvaliteta zraka pogoršavaju krizu, prema izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO). Ekstremne temperature uzrokovale su otprilike 489 000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom godišnje između 2000. i 2019., pri čemu se 36 posto događa u Europi, a 45 posto u Aziji.
Utjecaji vrućine na zdravlje posebno su ozbiljni u gradovima zbog takozvanog „efekta urbanog toplinskog otoka“ – pregrijavanja gusto naseljenih gradskih područja u usporedbi s njihovim ruralnim okruženjem – što povećava probleme kako urbanizacija nastavlja.
Usred porasta temperatura u 21. stoljeću, WMO je naglasio da je srpanj 2025. bio treći najtopliji srpanj ikad zabilježen, iza onih iz 2023. i 2024. godine.
U rekordnom srpnju, toplinski valovi posebno su pogodili Švedsku i Finsku, koje su doživjele neuobičajeno duga razdoblja temperatura iznad 30 stupnjeva Celzija (86 stupnjeva Fahrenheita).
Jugoistočna Europa također se suočila s toplinskim valovima i aktivnošću šumskih požara, a Turska je zabilježila ekstremni novi nacionalni maksimum od 50,5 stupnjeva Celzija (122,9 stupnjeva Fahrenheita).
Azija, Sjeverna Afrika, Sjedinjene Američke Države
U Aziji su temperature u srpnju najviše porasle iznad prosjeka na Himalaji, u Kini i Japanu, a ekstremne vrućine nastavile su se i u kolovozu.
U tjednu prije 5. kolovoza, temperature su premašile 42 stupnja Celzija (107 stupnjeva Fahrenheita) u zapadnoj Aziji, južnoj središnjoj Aziji, jugozapadnom dijelu SAD-a, većem dijelu sjeverne Afrike i južnom Pakistanu - s nekim područjima koja su premašila 45 stupnjeva Celzija (114 stupnjeva Fahrenheita).
Dijelovi jugozapadnog Irana i istočnog Iraka zabilježili su posebno visoke temperature iznad 50 stupnjeva Celzija (122 stupnja Fahrenheita), što je poremetilo opskrbu električnom energijom i vodom, obrazovanje i rad.
Za tjedan od 4. kolovoza, Maroko je izdao upozorenja na vrućinu za temperature do 47 stupnjeva Celzija (116 stupnjeva Fahrenheita).
Koreja je također izdala upozorenja na vrućinu, jer su rekordi temperature na postajama oboreni u dijelovima Kine.
U Japanu je 5. kolovoza postavljen novi nacionalni temperaturni rekord od 41,8 stupnjeva Celzija (107,2 stupnja Fahrenheita), čime je oboren prethodni rekord od 41,2 stupnja Celzija postavljen tjedan dana ranije.
Pogled u budućnost
Gledajući ovaj tjedan, Svjetski meteorološki centar u Pekingu predviđa da će toplinski valovi potrajati u istim regijama, kao i na Pirinejskom poluotoku i sjevernom Meksiku.
Očekuje se da će u tim regijama maksimalne temperature biti između 38 i 40 stupnjeva Celzija (100,4 do 104 stupnja Fahrenheita), a dijelovi Saudijske Arabije, Iraka, Irana, sjeverne Afrike i jugozapadnog dijela SAD-a vjerojatno će premašiti 45 stupnjeva Celzija (113 stupnjeva Fahrenheita).
Požari u Kanadi
Dok Kanada prolazi kroz jednu od svojih najgorih sezona požara u povijesti, sa 6,6 milijuna izgorjelih hektara, dim je zagadio nebo i uzrokovao lošu kvalitetu zraka u nekoliko pokrajina i sjevernih država SAD-a krajem srpnja i početkom kolovoza.
Dva puta ovog ljeta dim od kanadskih požara prešao je Atlantik, utječući na nebo nad zapadnom Europom od 5. do 7. kolovoza te nad srednjom i južnom Europom krajem lipnja.
Drugdje su se Cipar, Grčka i Turska borili s požarima koji su prisilili na evakuacije i uzrokovali smrtne slučajeve. U SAD-u je požar u Nacionalnom parku Grand Canyon u Arizoni poremetio turizam na kultnom mjestu.
„Ekstremne vrućine ponekad se nazivaju tihim ubojicom, ali s današnjom znanošću, podacima i tehnologijama, tišina više nije izgovor. Svaka smrt od ekstremnih vrućina može se spriječiti“, rekao je zamjenik glavnog tajnika WMO-a Ko Barrett.
WMO radi na jačanju sustava ranog upozoravanja na vrućinu u okviru inicijative Rana upozorenja za sve. U suradnji s globalnim i lokalnim partnerima, također pomaže zemljama u razvoju akcijskih planova za zdravlje uzrokovano vrućinom i osigurava da rizične populacije primaju pravovremena upozorenja.
WMO je također jedna od deset agencija UN-a koje podržavaju Poziv glavnog tajnika na djelovanje u vezi s ekstremnim vrućinama, čiji je cilj potaknuti globalnu suradnju radi smanjenja utjecaja vrućine putem ekonomske i socijalne politike. Ključni fokus je ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih razina, u skladu s Pariškim sporazumom iz 2015. godine.
Prema procjenama WMO-a i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), povećanje sustava upozorenja na zdravlje uzrokovano vrućinom samo u 57 zemalja moglo bi spasiti gotovo 100 000 života godišnje.
„Naša mreža povezuje znanost, politiku i djelovanje kako nijedna zajednica ne bi zaostala u utrci za prilagodbom klimatskim promjenama koje će nastaviti pogoršavati ekstremne vrućine u godinama koje dolaze“, rekla je Joy Shumake-Guillemot, voditeljica Zajedničkog programa WHO-a i WMO-a za klimu i zdravlje i suvoditeljica Globalne mreže za informacije o vrućini i zdravlju (GHHIN).
„Ovo nije samo klimatski problem, to je izvanredno stanje u javnom zdravstvu“, zaključila je.