U okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, danas se odvija EMN e-konferencija na temu: Izazovi nezakonitih migracija na istočno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj ruti tijekom pandemije COVID-19. Konferencija pruža priliku predstavnicima država članica, institucija EU i međunarodnih organizacija da razmjene svoja znanja i iskustva o suočavanju s nezakonitim migracijama u vrijeme pandemije COVID-19, kao i gledišta o mogućim perspektivama.
Kroz raspravu o istočno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj ruti u širem kontekstu Europske unije, na konferenciji se govorlo o izazovima nezakonitih migracija i borbi protiv krijumčarenja migranata u EU. Također je stavljen naglasak na obveze institucija EU-a i država članica u poštivanju temeljnih prava migranata tijekom izvršavanja njihovih svakodnevnih dužnosti vezanih uz nadzor vanjskih granica EU-a i tijekom provođenja postupaka povratka, a u svjetlu pojačanog migracijskog pritiska i novih izazova koje ono donosi.
Put Istočnog Sredozemlja i Zapadnog Balkana jedan je od glavnih migracijskih puteva u Europu. Unatoč trendovima pada na drugim rutama prema EU, dolazak na ruti Istočnog Sredozemlja povećavao se do izbijanja COVID-19. Proteklih nekoliko mjeseci COVID-19 je utjecao na sve vrste migracije u EU. Cilj e-konferencije hrvatskog predsjedništva EMN je podijeliti znanje, iskustvo i stavove među predstavnicima država članica, institucija EU i međunarodnih organizacija o budućim izazovima i rješenjima za rješavanje nepravilnih migracija u EU u vrijeme COVID-19. E-konferencija se stoga koncentrirala na rute istočni Mediteran - zapadni Balkan Route.
Aktivnosti kriminalnih skupina koje omogućuju neregularne ulaske u EU i dalje izazivaju zabrinutost koja zahtijeva hitno i odgovorno djelovanje Europske unije. Sve aktivnosti država članica i EU povezane s nezakonitim migrantima moraju se uskladiti s međunarodnim i EU standardima zaštite temeljnih prava. Imajući to u vidu, konferencija je također potaknula diskusiju o važnosti vlasti EU-a i država članica u poštivanju osnovnih prava useljenika tijekom izvršavanja njihovih svakodnevnih zadataka upravljanja vanjskim granicama EU-a i provođenja postupaka obnove. Rastući trend broja dolazaka na granice s EU na istočnom Sredozemlju postavlja nove izazove za EU u cjelini i za države članice pojedinačno. Ova konferencija stvorit će forum za razmjenu mišljenja, istraživanje praktičnih rješenja i suradnju i solidarnost među državama članicama, osiguravajući zaštitu temeljnih prava migranata
Uvodni govor održala je Lidija Pentavec, voditeljica odjela za ilegalne migracije, Uprava granične policije, Ministarstvo unutarnjih poslova, nacionalna koordinatorica Europske migracijske mreže u Republici Hrvatskoj, dok su ključni govornici bili Zoran Ničeno, voditelj Uprave granične policije i Johannes Luchner, direktor Direktorata za strategiju i opće poslove Europske komisije.
Značajan broj nepravilnih prelazaka
Konferencija je bila podijeljena u tri panela. U prvom se panelu govorilo o općem pregledu trase istočnog Sredozemlja i zapadnog Balkana. U 2019. na Istočnom Sredozemlju je otkriveno više od 82000 ilegalnih migranata, što je otprilike 46 posto više nego prethodne godine. Područje zapadnog Balkana ključno je tranzitno područje za ilegalne migrante koji ulaze u EU tim putem i pokušavaju nastaviti kopnenim putem dublje u EU. Podaci iz ove regije pokazuju kako je otkriven značajan broj nepravilnih prelazaka na granicama EU na zapadnobalkanskoj ruti. Konkretno, u 2019. prijavljeno je 14 000 ilegalnih migranata, što je povećanje za 143 posto u odnosu na 2018. godinu, kada je zabilježeno 5 844 ilegalna prelaska. U većini slučajeva, neregularni migranti nisu namjeravali tražiti azil. Umjesto toga, pokušali su nastaviti svoje putovanje prema drugim državama članicama EU. Zahtjevi za međunarodnu zaštitu često su traženi kako bi se izbjegli pritvor i povratak, što ukazuje da se sustav azila često zloupotrebljava. Uz to, broj sekundarnih kretanja državljana trećih zemalja koji ulaze neregularno uz pomoć krijumčara ili koji nezakonito ostaju kod legalnog ulaska predstavljaju veliki izazov za EU. Zemlje zapadnog Balkana suočavaju se s brojnim izazovima u pogledu prihvata, kapaciteta upravljanja granicom, kapaciteta povratka i nedostatka sporazuma sa zemljama podrijetla migranata, nedostatka pritvorskih kapaciteta što rezultira nedovoljnom uporabom pritvora, između ostalog.
Nakon pandemije, pritisak na grčko-tursku granicu se smanjio, jer su se migranti iz pograničnog područja preselili u izolaciju kako bi se spriječilo širenje bolesti. Popuštanjem mjera očekuje se da će pritisak na grčkoj granici nastaviti i vjerojatno rezultirati snažnijim prilivom ilegalnih migranata preko zapadnog Balkana.
Pojačane granične kontrole
Na drugom se panelu govorilo o pojačanim graničnim kontrolama na cijelom Zapadnom Balkanu. Ograničeni prihvatni kapaciteti zemalja regije stavili su sustave migracije i azila pod znatan pritisak. Cilj panela je bila rasprava o sveobuhvatnom, holističkom i strukturiranom odgovoru kako bi se podigla svijest o trenutnoj neregularnoj migracijskoj situaciji na Zapadnom Balkanu i predstavio put za efikasnije rješavanje problema migranata.
Panel tri je progovorio o zaštiti temeljnih prava u kontekstu neregularnih migracija. EU i države članice obvezale su se da će poštivati ljudska prava svih migranata, bez obzira na njihov status. Panelisti će raspravljati o EU i nacionalnim pravilima i praksama u ovom području i razmotriti relevantnu sudsku praksu europskih sudova. Razgovori će se posebno fokusirati na različite izazove na ruti Istočno Sredozemlje - Zapadni Balkan i tražiti rješenja za upravljanje migracijskim tokovima u skladu s ljudskim pravima. (N.G.K.)