Prijetnja terorizma i dalje je prisutna, unatoč stalnim promjenama u njezinim oblicima i akterima. Nekada je Al-Kaida, predvođena Osamom bin Ladenom, dominirala globalnom džihadističkom scenom. Danas, gotovo četvrt stoljeća nakon 11. rujna, krajolik islamističkog terorizma znatno je kompleksniji. Nove su se skupine pojavile, stare su se preobrazile, a regionalni sukobi, poput onog između Izraela i Irana, dodatno kompliciraju sigurnosnu sliku. Razumijevanje ovih dinamika ključno je za procjenu prijetnje koju ove skupine predstavljaju Europi i svijetu.
Smrću Osame bin Ladena 2011. godine, a potom i Aymana al-Zawahirija 2022. godine, Al-Kaida je prešla u fazu decentralizacije. Iako se Saif al-Adel spominje kao de facto vođa, organizacija ga nije službeno proglasila "emirom", ponajviše zbog njegove lokacije u Iranu i osjetljivosti prema talibanima u Afganistanu. To je dovelo do jačanja regionalnih ogranaka koji sada preuzimaju veću operativnu odgovornost.
Danas je Al-Kaida globalna mreža, a ne centralizirana struktura kakva je bila prije. Iako je njezina sposobnost orkestriranja velikih napada na Zapadu smanjena zahvaljujući protuterorističkim naporima, njezini ogranci poput Al-Shabaaba u Somaliji i Al-Kaide na Arapskom poluotoku (AQAP) u Jemenu i dalje predstavljaju značajnu prijetnju u svojim regijama. Afrika je postala glavno žarište džihadističkih aktivnosti, s Al-Shabaabom koji značajno pojačava operacije u istočnoj Africi.
Uspon Islamske države (ISIL) i njezini ogranci
Najveća promjena na islamističkoj terorističkoj sceni dogodila se usponom Islamske države (ISIL). Proizašla iz Al-Kaide u Iraku, ISIL je 2014. proglasio "kalifat" i šokirao svijet ekstremnom brutalnošću i vještom upotrebom moderne propagande. Iako je teritorijalni kalifat uništen, ISIL se transformirao u globalnu, ali decentraliziranu mrežu s vrlo aktivnim ograncima.
IS Khorasan Province (ISK) postao je jedna od najopasnijih džihadističkih skupina globalno, odgovoran za napade velikih razmjera, uključujući one u Iranu i Rusiji. Drugi ogranci poput IS West Africa Province (ISWAP) i IS Central Africa Province (ISCAP) dominiraju terorističkim aktivnostima u subsaharskoj Africi. U Europi, prijetnja od ISIL-a uglavnom dolazi od samoradikaliziranih pojedinaca inspiriranih njihovom ideologijom, što rezultira teško predvidivim napadima manjeg intenziteta.
Druge značajne islamističke skupine
Osim Al-Kaide i ISIL-a, postoje i druge značajne skupine koje djeluju na globalnoj sceni. Hamas i Hezbollah, iako primarno usmjereni na sukob s Izraelom, predstavljaju specifične izazove. Hamas je sunitska organizacija koja kontrolira Gazu, dok je Hezbollah šijitska skupina iz Libanona koju podržava Iran. Iako ove skupine ne predstavljaju direktnu prijetnju Europi u smislu organiziranih terorističkih napada, njihovi sukobi s Izraelom mogu poslužiti kao katalizator za radikalizaciju pojedinaca na Zapadu. Time se povećava rizik od antisemitizma i islamofobije.
U zapadnoj Africi, Boko Haram ostaje aktivan, posebice u Nigeriji i okolnim zemljama. Ipak, njegova prijetnja uglavnom je ograničena na tu regiju, s manjim utjecajem izvan nje.
MN: Utjecaj sukoba Izraela i Irana na islamističke skupine
Sukob između Izraela i Irana, bilo da se odvija u obliku "rata u sjeni" ili otvorene eskalacije, ima dalekosežne posljedice na djelovanje svih islamističkih skupina. Svaka eskalacija sukoba na Bliskom istoku pojačava osjećaj nepravde i potlačenosti u dijelovima muslimanskog svijeta. Takva atmosfera često postaje plodno tlo za radikalizaciju i regrutaciju novih članova u ekstremističke organizacije.
ISIL, kao dominantno anti-šijitska skupina, vidi i Iran i Izrael kao neprijatelje. Mogu iskoristiti ovaj sukob kako bi ojačali svoju poziciju, napadajući šijitske ciljeve i koristeći kaos za širenje utjecaja. S druge strane, Al-Kaida bi iskoristila situaciju za promociju svoje anti-zapadne i anti-izraelske retorike. Iako sunitska organizacija, njihov odnos s Iranom je složeniji od ISIL-ovog, ali nestabilnost regije vide kao priliku za postizanje svojih ciljeva.
Proiranske skupine, poput Hamasa i Hezbollaha, vjerojatno bi pojačale svoje aktivnosti protiv Izraela. Kao ključni akteri iranske "Osovine otpora", njihovi postupci često su koordinirani s Teheranom, što bi moglo dovesti do otvaranja novih frontova sukoba.
Islamistički terorizam danas je raznolikija i decentraliziranija prijetnja nego ikada prije. Iako se rizik od velikih, centralno orkestriranih napada u Europi smanjio, opasnost od samoradikaliziranih pojedinaca inspiriranih ideologijama poput ISIL-ove i dalje je značajna. Globalno, regionalni ogranci ISIL-a i Al-Kaide nastavljaju s razornim djelovanjem u svojim regijama. Sukob između Izraela i Irana, te šira nestabilnost na Bliskom istoku, dodatno potpiruju radikalizaciju i stvaraju uvjete za jačanje i djelovanje ovih skupina. Razumijevanje ovih složenih međusobnih utjecaja ključno je za globalnu sigurnost i efikasnu borbu protiv terorizma u budućnosti. (E.Antić)
Photo by ev on Unsplash