Događaji poput požara mogu uzdrmati našu svakodnevicu. Osim materijalne štete, često mogu narušiti osjećaj sigurnosti i utjecati na mentalno zdravlje. Požari mogu biti posebno stresni jer se uvjeti koji utječu na njihovu jačinu i smjer širenja mogu promijeniti u bilo kojem trenutku ostavljajući nam vrlo malo vremena za reakciju. Mnogi se tada osjećaju preplavljeno zbog različitih emocija, nejasnih i proturječnih informacija i brojnih obaveza. U tim trenucima potrebe mogu biti vrlo raznolike od osnovnih, poput hrane, odjeće i sigurnog prostora, do složenijih koje zahtijevaju dodatnu energiju, vrijeme i prilagodbu. Sve to može biti jako iscrpljujuće, osobito dok još pokušavamo razumjeti što se zapravo dogodilo i kako dalje.
U takvim situacijama prirodno je i očekivano da naše tijelo i um reagiraju. Neki od nas doživljavaju jake reakcije tijekom ili neposredno nakon događaja. Kod drugih se one javljaju postupno ili su manje uočljive, dok neki neće imati nikakve reakcije. Važno je napomenuti da smo svi različiti i da ne moramo svi jednako reagirati i to je sasvim u redu.
Kako reagiramo u takvim situacijama?
Kada se dogodi neka uznemirujuća situacija naš mozak šalje poruke u različite dijelove tijela kako bi nas upozorio na opasnost. Moguće se da ćete kod sebe ili kod drugih primijetiti da se ponašaju drukčije, da se javljaju različite tjelesne reakcije, misli i osjećaji povezani s pojavom požara.
Ove reakcije su prirodni načini na koje naš um i tijelo pokušavaju razumjeti i odgovoriti na ono što se dogodilo. Važno je znati da su takve reakcije uobičajene tijekom ili neposredno nakon događaja, ali mogu javiti satima, danima, tjednima ili čak mjesecima kasnije.
Što nam može pomoći da se smirimo?
Kada se pojave ovakve reakcije, važno je znati da postoje načini kako se možemo brinuti o sebi i drugima. Ne postoji univerzalno rješenje, svatko će se s teškom situacijom nositi na svoj način. Ipak, postoje smjernice koje mogu pomoći i olakšati suočavanje s izazovima.
To mogu biti neke jednostavne aktivnosti koje nam mogu pomoći u oporavku:
- Vježbe disanja - mogu nam pomoći da smirimo tjelesne reakcije, što nam pomaže umiriti misli te smanjiti osjećaj preplavljenosti.
- Ustajanje u isto vrijeme, dovoljno sna, redovita i zdrava prehrana - održavanje dnevne rutine nam pomaže u vraćanju osjećaja kontrole
- Fizička aktivnost (šetnje, sportske aktivnosti) aktivira tijelo i um - pomaže nam da se aktiviramo kada smo potišteni ili da se smirimo kada smo uznemireni
- Druženje i razgovor s osobama od povjerenja, telefonski poziv s prijateljima, igranje s djecom - vrijeme provedeno s drugim osobama jača osjećaj međusobne povezanosti
- Odrediti vrijeme za praćenje vijesti iz provjerenih izvora informacija - ograničavanje izloženosti uznemirujućim vijestima smanjuje doživljaj stresa
- Izraditi konkretan plan postupanja u slučaju ponovnog požara - pomaže u stjecanju osjećaja sigurnosti i kontrole
- Uključivanje u proces oporavka zajednice (pomaganje starijim i nemoćnim osobama, sudjelovanje u čišćenju i obnovi infrastrukture) povećava osjećaj korisnosti
- Vrijeme za duhovnost i mir (molitva, rituali i običaji) - pružaju nam osjećaj smisla i svrhe i vraćaju nadu
Prisjetite se što vam je do sada pomagalo u teškim situacijama To mogu biti različite aktivnosti koje nas umiruju. I upamtite, korak po korak. I male rutine mogu vratiti osjećaj kontrole.
Podrška djeci
Djeca poput odraslih mogu imati različite reakcije na požare. Svoje strahove i brige mogu pokazivati u igri ili kroz crteže. Ponašanja mogu često nalikovati onima iz mlađe dobi (mokrenje u krevet, strah od odvajanja, traženje više pažnje i zagrljaja ). Njihove reakcije razlikovati će se ovisno o dobi, ali i o tome kako reagiraju odrasli iz njihove okoline. Kako bismo mogli biti podrška djeci, moramo se pobrinuti za sebe jer djeca opažaju i oponašaju naše reakcije i ponašanja.
U stresnim trenucima djeci treba:
- Struktura i rutina - Vodite brigu o tome da djeca imaju strukturu i rutinu u obavljanju svakodnevnih potreba i zadataka (spavanje, hranjenje, vrijeme za igru,...)
- Fizička i emocionalna bliskost obitelji i prijatelja - Ukoliko je moguće, provodite što više vremena s djecom u aktivnostima u kojima uživaju poput igre i drugih poticajnih aktivnosti.
- Sigurnost i mir - Budite pažljivi koje informacije i na koji način ćete podijeliti s djecom kako ih vaša zabrinutost ne bi dodatno uznemirila
- Informacija - Kada djeca postavljaju pitanja o situaciji, dajte im kratke i jasne, nedvosmislene odgovore.
Kako razgovarati s djecom?
- Odvojite dovoljno vremena kako biste objasnili situaciju na način koji je prilagođen dobi djeteta
- Provjerite što znaju. Postavljate pitanja o tome što su čuli ili vidjeli na društvenim mrežama kako biste doznali koje su im potencijalne brige i strahovi.
- Govorite što je moguće mirnijim glasom
- Budite otvoreni i iskreni, ali izbjegavajte zastrašujuće informacije.
Kada je potrebno potražiti pomoć?
Neugodne misli, osjećaji i ponašanja prirodan su odgovor na teške i stresne događaje. Kod mnogih će reakcije s vremenom oslabjeti i oporavak će doći spontano. Međutim, ako primjećujete da su reakcije dugotrajne, vrlo intenzivne ili vas ometaju u svakodnevnom funkcioniranju (učenju, radu, spavanju, odnosima s drugim ljudima), važno je potražiti podršku. To nije znak slabosti, već hrabar i odgovoran korak prema oporavku.
Razgovarajte s osobom od povjerenja, obratite se svom obiteljskom liječniku, stručnjaku za mentalno zdravlje ili Hrvatskom Crvenom križu na mail za psihosocijalnu podršku: psp@hck.hr. Za sve ostale informacije i dostupne usluge obratite se najbližem društvu Crvenog križa.
"Oporavak je proces. Budite blagi prema sebi i drugima", poručuju iz Hrvatskog Crvenog križ