Foto: WMO/Daniel Pavlinović
Klimatske promjene i sve ekstremniji vremenski događaji uzrokovali su porast prirodnih katastrofa u posljednjih 50 godina koji su nesrazmjerno utjecali na siromašnije zemlje, objavila je u srijedu Svjetska meteorološka organizacija (WMO) i Ured UN -a za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR).
Prema Atlasu mortaliteta i ekonomskih gubitaka zbog vremenskih, klimatskih i vodenih ekstrema, od 1970. do 2019. godine ove prirodne opasnosti činile su 50 posto svih katastrofa, 45 posto svih prijavljenih smrtnih slučajeva i 74 posto svih prijavljenih ekonomskih gubitaka.
Globalno je ovim opasnostima pripisano više od 11 000 katastrofa, s nešto više od dva milijuna smrtnih slučajeva i gubicima od 3,64 bilijuna dolara. Više od 91 posto smrtnih slučajeva dogodilo se u zemljama u razvoju.
Spasonosno pojačanje u vidu ranog upozorenja
No, vijesti ipak nisu toliko loše. Zahvaljujući poboljšanim sustavima ranog upozoravanja i upravljanju katastrofama, broj smrtnih slučajeva smanjio se gotovo trostruko između 1970. i 2019. godine, prema izvješću.
“Ekonomski gubici rastu s povećanjem izloženosti. No, iza grube statistike krije se poruka nade. Poboljšani sustavi ranog upozoravanja na više opasnosti doveli su do značajnog smanjenja smrtnosti. Jednostavno, bolji smo nego ikad prije u spašavanju života”, rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.
Statistika priča priču
Od deset najvećih katastrofa, suše su se pokazale kao najsmrtonosnija opasnost u tom razdoblju, uzrokujući 650 000 smrtnih slučajeva, a slijedile su ih oluje koje su dovele do 577 232 smrtnih slučajeva; poplave koje su odnijele 58 700 života; i ekstremne temperature, tijekom kojih je umrlo 55 736 osoba.
Najsmrtonosnije katastrofe u posljednjih 50 godina
U međuvremenu su se ekonomski gubici od sedamdesetih do 2010. povećali sedam puta, krećući se s prosječnih 49 milijuna dolara, na ogromnih 383 milijuna dolara dnevno na globalnoj razini.
Oluje, najčešći uzrok štete, rezultirale su najvećim ekonomskim gubicima u cijelom svijetu.
Tri od najskupljih 10 katastrofa, su uragani koji su se dogodili 2017., i koji su činili 35 posto ukupnih gubitaka u ekonomskim katastrofama u svijetu od 1970. do 2019. godine.
U SAD-u je uragan Harvey nanio štetu od 96,9 milijardi dolara, Maria na Karibima 69,4 milijarde, a Irma 58,2 milijarde dolara na Zelenortskim otocima.
"Broj vremenskih, klimatskih i vodenih ekstrema raste i bit će sve učestaliji i ozbiljniji u mnogim dijelovima svijeta kao posljedica klimatskih promjena", rekao je Taalas. "To znači više vrućina, suša i šumskih požara poput onih koje smo nedavno imali u Europi i Sjevernoj Americi".
Više vodene pare u atmosferi pogoršalo je ekstremne padaline i poplave, a zagrijavanje oceana utjecalo je na učestalost i opseg najintenzivnijih tropskih oluja, objasnio je šef WMO -a.
WMO je citirao recenzirane studije u Biltenu Američkog meteorološkog društva, koje pokazuju da je u razdoblju 2015. do 2017. 62 od 77 prijavljenih događaja otkrilo veliki ljudski utjecaj. Štoviše, vjerojatnost toplinskih valova značajno je povećana zbog ljudske aktivnosti, prema nekoliko studija provedenih od 2015. godine.
Atlas pojašnjava da pripisivanje sušnih događaja antropogenim ili ljudskim čimbenicima nije tako jasno kao za toplinske valove zbog prirodne varijabilnosti uzrokovane velikim oceanskim i atmosferskim oscilacijama, kao što je klimatski obrazac El Niño. Međutim, istočnoafrička suša 2016.-2017. bila je pod jakim utjecajem toplih temperatura površine mora u zapadnom Indijskom oceanu čemu je pridonio ljudski utjecaj.
Klimatske promjene također su povećale ekstremne događaje na razini mora povezane s nekim tropskim ciklonima, koji su povećali intenzitet drugih ekstremnih događaja, poput poplava i povezanih utjecaja. To je povećalo ranjivost niskih gradova, delta, obala i otoka u mnogim dijelovima svijeta.
Štoviše, sve veći broj studija također otkriva utjecaj kojim ljudi pogoršavaju ekstremne kišne događaje, ponekad zajedno s drugim velikim klimatskim utjecajima. Primjeri uključuju ekstremne padaline u istočnoj Kini u lipnju i srpnju 2016. te uragan Harvey, koji je pogodio Houston 2017. godine.
Samo polovica od 193 zemlje članice WMO-a ima sustave ranog upozoravanja na više opasnosti, a ozbiljni nedostaci u vremenskim i hidrološkim mrežama za promatranje postoje u Africi, nekim dijelovima Latinske Amerike te u pacifičkim i karipskim otočnim državama, upozorava se u izvješću.
“Zahvaljujući sustavima ranog upozoravanja spašava se više života, ali također je istina da se broj ljudi koji su izloženi riziku od katastrofe povećava zbog rasta stanovništva u područjima izloženim opasnostima te rastućeg intenziteta i učestalosti vremenskih događaja. Potrebna je veća međunarodna suradnja kako bi se riješio kronični problem ogromnog broja ljudi koji se svake godine raseljavaju zbog poplava, oluja i suša ”, rekla je Mami Mizutori, posebna predstavnica UN -a i voditeljica Ureda za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR).
Pozvala je na veća ulaganja u sveobuhvatno upravljanje rizikom od katastrofa kako bi se osiguralo da je prilagodba klimatskim promjenama integrirana u nacionalne i lokalne strategije za smanjenje rizika od katastrofa.
Šef UNDRR -a upozorio je da neuspjeh u smanjenju gubitaka od katastrofa kako je utvrđeno Sendaijskim okvirom iz 2015. dovodi u opasnost sposobnost zemalja u razvoju da iskorijene siromaštvo i postignu druge važne ciljeve održivog razvoja (SDG).
Atlas nadalje preporučuje zemljama da pregledaju izloženost opasnosti i ranjivost uzimajući u obzir promjenu klime kako bi odrazile da tropske ciklone mogu imati različite tragove, intenzitet i brzinu nego u prošlosti.
Također se poziva na razvoj integriranih i proaktivnih politika za sporo započete katastrofe, poput suše.
Atlas po regijama od 1970. do 2019. godine
Afrika
1695 zabilježenih katastrofa prouzročilo je gubitak 731 747 života i 5 milijardi dolara ekonomskih gubitaka.
Na kontinent otpada 15 posto vremenskih, klimatskih i vodenih nepogoda; globalno je prijavljeno 35 posto povezanih smrti i jedan posto ekonomskih gubitaka.
Premda su katastrofe povezane s poplavama bile najraširenije, sa 60 posto, suše su dovele do najvećeg broja smrtnih slučajeva, čineći 95 posto svih izgubljenih života u regiji, a najviše u Etiopiji, Mozambiku i Sudanu.
Azija
Zabilježene su 3 454 katastrofe, s 975 622 izgubljena života i 2 trilijuna dolara prijavljene ekonomske štete.
Na Aziju otpada gotovo jedna trećina, odnosno 31 posto vremenskih, klimatskih i katastrofa povezanih s vodom u svijetu, gotovo polovica svih smrtnih slučajeva i jedna trećina povezanih ekonomskih gubitaka.
Četrdeset pet posto ovih katastrofa bilo je povezano s poplavama, a 36 posto s olujama.
Oluje su odnijele 72 posto izgubljenih života, dok su poplave donijele 57 posto ekonomskih gubitaka.
Južna Amerika
Deset najvećih zabilježenih katastrofa u regiji čini 60 posto od 34.854 života i 38 posto ekonomskih gubitaka u iznosu od 39,2 milijarde dolara.
Poplave su predstavljale 90 posto događaja na top 10 listi katastrofa prema broju poginulih, a 41 posto prvih deset na listi ekonomskih gubitaka.
Poplave su odgovorne za 59 posto katastrofa, 77 posto za izgubljene živote i 58 posto ekonomskih gubitaka u regiji.
Sjeverna Amerika, Srednja Amerika i Karibi
Regija je pretrpjela 74 839 smrtnih slučajeva i 1,7 trilijuna dolara ekonomskih gubitaka.
Regija je uzrokovala 18 posto vremenskih, klimatskih i vodenih nepogoda, četiri posto povezanih smrtnih slučajeva i 45 posto povezanih ekonomskih gubitaka u svijetu.
Oluje su bile odgovorne za 54 posto i poplave, 31 posto zabilježenih katastrofa. Prve su povezane sa 71 posto smrti, a druge sa 78 posto ekonomskih gubitaka.
Sjedinjene Države čine 38 posto globalnih ekonomskih gubitaka uzrokovanih vremenskim, klimatskim i vodenim opasnostima.
Jugozapadni Pacifik
Regija je zabilježila 1407 katastrofa, 65 391 smrtni slučaj i 163,7 milijardi dolara ekonomskih gubitaka.
45 posto ovih katastrofa bilo je povezano s olujama, a 39 posto s poplavama.
Oluje su činile 71 posto smrtnih slučajeva povezanih s katastrofama.
Katastrofe koje su posljedica vremenskih, klimatskih i vodenih opasnosti u Australiji činile su 54 posto ili 88,2 milijarde dolara ekonomskih gubitaka u cijeloj regiji.
Europa
1672 zabilježene katastrofe odnijele su 159 438 života i 476,5 milijardi dolara ekonomske štete.
Iako je 38 posto pripisano poplavama, a 32 posto olujama ekstremne temperature činile su 93 posto smrtnih slučajeva, a izgubljeno je 148 109 života.
Ekstremni toplinski valovi 2003. i 2010. bili su odgovorni za 80 posto svih smrtnih slučajeva, pri čemu je u dva događaja izgubljeno 127 946 života. (N.G.K.)