Vitomir Begović
Radnici u Belgiji sada imaju pravo zatražiti četverodnevni radni tjedan, dok zemlja reformira svoju politiku rada kao odgovor na pandemiju COVID-19. Nova reforma rada daje Belgijcima mogućnost da zatraže probni četverodnevni radni tjedan s dužim radnim danima na šest mjeseci, s mogućnošću produljenja ako im aranžman uspije, izvijestio je Euronews. Promjene neće utjecati na njihovu plaću, a poslodavci koji odbiju zahtjev svojih zaposlenika morat će pisanim putem objasniti razloge.
Belgijski premijer Alexander de Croo objasnio je da nova reforma nastoji ljude i tvrtke učiniti "jačima"."Doživjeli smo dvije teške godine. Ovim sporazumom postavili smo svjetionik za gospodarstvo koje je inovativnije, održivije i digitalnije. Cilj je da ljudi i poduzeća budu snažniji".Kao dio reformi rada,daje se radnicima ovlast da traže promjenjive rasporede rada, dok su poslodavci sada dužni dostaviti rasporede rada svojih zaposlenika najmanje tjedan dana ranije.
Pored toga, Belgija je proširila svoju politiku "prava na isključenje" za zaposlenike u privatnom sektoru, koja će se u pravilu primjenjivati na tvrtke s više od 20 zaposlenih. Očekuje se da će poslodavci pregovarati sa sindikatima o novoj politici, koja je u početku bila odobrena državnim službenicima savezne vlade. Nova politika dolazi kada "granica između posla i privatnog života postaje sve poroznija", kaže belgijski ministar gospodarstva i rada Pierre-Yves Dermagne."Ti neprestani zahtjevi mogu naštetiti fizičkom i psihičkom zdravlju radnika", rekao je ministar.
Belgijske radne politike nastoje poboljšati ravnotežu između poslovnog i privatnog života zaposlenika diljem zemlje dajući im više moći u upravljanju svojim vremenom.
Dr.Sridhar Iyengar, generalni direktor Zoho za Europu i UK, objašnjavajući važnost prava na isključenje naglasio je : "Poslodavci i organizacije trebaju imati alate i kulturu za suradnički rad i tako razumjeti da različiti ljudi mogu imati osobne prioritete i da će odgovoriti na pitanja u vezi s poslom kada to najbolje odgovara njihovim životima"."Posao kakav poznajemo postao je fluidan, s radnom snagom koja djeluje s bilo kojeg mjesta i u različito vrijeme, ovisno o tome kada je najproduktivnija. Progresivna i dinamična organizacija to bi trebala analizirati i prilagoditi se kako bi zadovoljila osobne potrebe zaposlenika uz zdravu ravnotežu rada. Voditelji moraju zauzeti fleksibilan pristup razumijevanju da ne postoji 'jedinstveni pristup svima' koji se može primijeniti na rad kod kuće i moraju biti osjetljivi na to kako zaposlenici najbolje mogu to učiniti za sebe i tvrtke za koje rade. Sada kada je dobrobit zaposlenika u centru pažnje, svaka tvrtka, velika ili mala, mora ići u korak s vremenom i pronaći nove načine rada.”
"Uloga dobrobiti zaposlenika ključni je čimbenik u uspjehu svake organizacije", rekla je Roz Urbhan, direktorica za ljudske resurse, Liivestock Improvement Corporation (LIC); jednog od najvećih privatnih investitora u poljoprivrednom sektoru Novog Zelanda.“Bilo je važno prije COVID-a, ali sada sigurno zauzima središnje mjesto. Imati jasnu strategiju o tome kako razviti dobrobit zaposlenika je neprocjenjiv pristup, jer će donijeti samo prednosti, a ne negativanosti, ako se radi dobro. Definicija i opseg pojma 'dobrobit' se razvija kako otkrivamo koje su potrebe naših ljudi. Ono što znamo je da je potreban dinamičan pristup“. Urbhan vjeruje da HR voditelji imaju veliku ulogu u dobrobiti zaposlenika, što zapravo ima utjecaj na dobrobit organizacije. Što su radnici sretniji, produktivnost se više povećava.Ljudski resursi će nastaviti rasti u svojoj važnosti kao strateškom partneru“.
Što je potrebno učiniti u Hrvatskoj?
Na mikro razini važan je proaktivan i sinergijski pristup u rješavanju navedene problematike kroz suradnju poslodavaca,HR voditelja i stručnjaka za zaštitu na radu,te radničkih predstavnika,budući se pitanja rada i zaštite na radu mogu povoljnije urediti internim aktima od zakonskog minimuma.Potrebno je da se sami poslodavci, HR voditelji kao i sindikalni predstavnici radi boljeg razumijevanja uključuju i sudjeluju u različitim edukativnim programima iz područja zaštite na radu i zaštite zdravlja radne populacije.
Krajnje je vrijeme da i Hrvatska žurno socijalnim dijalogom, normativno i praktično regulira pitanje radnog vremena i prava na isključenje, dajući konkretan doprinos jačanju prevencije u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, a na dobrobit radnika i hrvatskog društva.