Fotografija UN-a/Marco Dormino
Službenica za ljudska prava intervjuira raseljenog svjedoka u Menaki, u sjevernom Maliju. U svibnju 2018. izaslanstvo predvođeno službenicima za ljudska prava otputovalo je u Menaku kako bi istražilo nedavne oružane napade u naseljima Aklaz i Awakassa.
Ljudi u 42 različite zemlje diljem svijeta suočeni su s odmazdom i zastrašivanjem na temelju svoje suradnje s Ujedinjenim narodima u obrani ljudskih prava, navodi se u godišnjem izvješću UN-a o tom pitanju, koje također naglašava druge uznemirujuće trendove.
U trećini zemalja navedenih u izvješću, pojedinci i skupine su se ili suzdržali od suradnje ili su pristali prijaviti samo na anonimnoj osnovi, zbog straha od odmazde.
"Šokantan iako je ovaj broj, mnogi slučajevi odmazde nisu niti prijavljeni", rekla je pomoćnica glavnog tajnika za ljudska prava (OHCHR) Ilze Brands Kehris u četvrtak Vijeću UN-a za ljudska prava.
Izvješće
Izvješće, Suradnja s Ujedinjenim narodima, njihovim predstavnicima i mehanizmima u području ljudskih prava, detaljno opisuje kako su žrtve kršenja prava, branitelji ljudskih prava i novinari trpjeli odmazdu i zastrašivanje od strane država i nedržavnih aktera – uključujući pritvaranje, na meti restriktivnih zakona i pod nadzorom online i offline.
Tweet URL
Novo izvješće pokazuje da su se ljudi u 42 zemlje diljem svijeta suočili s odmazdom i zastrašivanjem zbog suradnje s UN-om na #HumanRights, ističući uznemirujuće trendove tijekom prošle godine, uklj. nadzor, restriktivno zakonodavstvo i autocenzuru.Svi istaknuti slučajevi dogodili su se između 1. svibnja 2021. i 30. travnja 2022. i uključivali su pojedince i skupine koji su surađivali s mehanizmima UN-a za ljudska prava ili koristili procedure UN-a za razmjenu informacija, svjedočanstava i traženje lijeka za kršenja i zlostavljanja ljudskih prava.
Ljudi koji su pokušali surađivati s UN-om ili su bili percipirani kao takvi također su bili pogođeni.
“Unatoč pozitivnim pomacima, uključujući obećanja i zajedničke obveze država članica protiv odmazde, ovo izvješće još jednom pokazuje u kojoj su mjeri ljudi gonjeni i proganjani zbog iznošenja problema ljudskih prava UN-u,” rekla je gđa Brands Kehris.
Uznemirujući trendovi
O nadzoru pojedinaca i skupina koji surađuju s UN-om i dalje se izvještava u svim regijama, uz sve više dokaza o proširenom nadzoru na internetu i kibernetičkim napadima, navodi se u izvješću.
Štoviše, golemi digitalni pomak ubrzan pandemijom COVID-19 dodatno je povećao izazove u vezi s kibernetičkom sigurnošću, privatnošću i pristupom internetskim prostorima.
U isto vrijeme, korištenje i utjecaj restriktivnog vladinog zakonodavstva koje sprječava i kažnjava suradnju s UN-om, rezultiralo je tijekom godine nekim dugotrajnim zatvorskim kaznama ili kućnim pritvorom.
A opetovane i slične tvrdnje o zastrašivanju prijavljene su u brojnim zemljama, što bi moglo ukazivati na obrazac, rekao je OHCHR.
Autocenzura, odabir nesuradnje s UN-om ili to čineći anonimno zbog zabrinutosti za sigurnost, postaje još jedna globalna tendencija.
Pojačani nadzor i praćenje, kao i strah od kaznene odgovornosti, stvorili su ono što izvješće naziva "jezivim efektom" šutnje kada je u pitanju prijava kršenja, sprječavajući ljude da dalje surađuju s UN-om i odvraćajući druge od toga.
Kao i prethodnih godina, izvješće pokazuje da zastrašivanje i odmazda nerazmjerno pogađaju određene populacije i skupine, uključujući predstavnike autohtonih naroda, manjina ili one koji se bave pitanjima okoliša i klimatskih promjena, kao i osobe koje mogu trpjeti diskriminaciju na temelju dobi, seksualnu orijentaciju i spol.
“Rizici koji utječu na žene žrtve, kao i na braniteljice ljudskih prava i graditeljice mira, koje dijele svjedočanstva i surađuju s UN-om, i dalje su zastrašujući”, rekao je visoki dužnosnik OHCHR-a, obećavajući da će raditi na “osiguranju da se svi mogu sigurno uključiti u UN”.
Nulta tolerancija
Na kraju je rekla da Vijeće za ljudska prava “i cijeli sustav UN-a moraju nastaviti slati jasnu poruku da nema tolerancije za zastrašivanje i odmazdu i moraju poduzeti korake da se odlučno pozabave ovim problemom.
Moramo bolje podržati, osnažiti i zaštititi one koji surađuju s nama, često kao odgovor na mandate koje su uspostavile države članice.
“Utjecaj našeg rada i naš kredibilitet ovise o tome i, prije svega, to dugujemo onima koji su nam ukazali svoje povjerenje.”