Foto: Ilustracija
Eugen Antić
Požar između Blata i Smokvice prerastao je u jednu od najvećih intervencija ovogodišnje protupožarne sezone. Na terenu je angažirano 186 vatrogasaca s 48 vozila, u gašenju su sudjelovala četiri Canadaira i Air Tractor, a tijekom intervencije lakše su ozlijeđena dva vatrogasca
Veliki požar otvorenog prostora koji je 11. srpnja izbio na području između Blata i Smokvice na otoku Korčuli zahvatio je, prema dosadašnjim procjenama, oko 550 hektara trave, niskog raslinja, makije i borove šume. U vrlo kratkom vremenu prerastao je u jednu od najvećih i najsloženijih intervencija ovogodišnje protupožarne sezone, zahtijevajući angažiranje praktički svih raspoloživih otočnih snaga, pojačanja s kopna, zračnih protupožarnih snaga i pokretanje izvanredne dislokacije vatrogasaca iz kontinentalnog dijela Hrvatske.
Dojava o požaru u blizini Blata zaprimljena je 11. srpnja u 14.54 sati. Požari su izbili nakon grmljavinskog nevremena, a prema prvim informacijama s terena uzrokovali su ih udari groma. U početku je gorjelo na više mjesta, da bi se požari potom spojili u veliku požarnu cjelinu. Gusta borova šuma, makija, izrazito nepristupačan teren i vremenski uvjeti omogućili su vatri da se brzo proširi na veliko područje.
Prvi odgovor preuzele su otočne vatrogasne snage
U najkritičnijoj početnoj fazi požaru su se suprotstavile vatrogasne snage s Korčule. Kako se situacija pogoršavala, prema otoku su upućena pojačanja s Pelješca i priobalnog dijela Dubrovačko-neretvanske županije te pripadnici Intervencijske vatrogasne postrojbe Dubrovnik. Hrvatska vatrogasna zajednica izvijestila je da su do večernjih sati 11. srpnja na požaru bila angažirana 64 vatrogasca s 23 vozila, uz sve raspoložive vatrogasne snage s otoka. Razvoj događaja tijekom večeri i noći zahtijevao je daljnje podizanje sustava. Prema novijim podacima, broj angažiranih snaga narastao je na 186 vatrogasaca s 48 vozila. Takav rast broja ljudi i tehnike pokazuje dinamiku velike vatrogasne intervencije: početni odgovor lokalnih snaga postupno se pretvara u međužupanijsku operaciju u kojoj je potrebno organizirati dolazak pojačanja, smjene ljudi, prijevoz tehnike, opskrbu i dugotrajni rad na požarištu.
Zapovijedanje s prve crte požarišta
Na požarištu je bio i županijski vatrogasni zapovjednik Dubrovačko-neretvanske županije Stjepan Simović, koji je tijekom razvoja intervencije u više navrata izvještavao javnost o stanju na terenu. Još tijekom poslijepodneva upozorio je da je situacija teška te najavio dolazak vatrogasaca s Pelješca, priobalnog dijela županije i Intervencijske vatrogasne postrojbe Dubrovnik. Navečer je istaknuo da su objekti tada bili izvan neposredne opasnosti, ali i da je potreban veliki oprez. Kako je noć odmicala, postajalo je sve jasnije koliko je intervencija zahtjevna. Simović je opisivao požarište koje se protezalo kilometrima kroz gustu borovu šumu i izrazito nepristupačan teren, na kojem su se vatrogasci morali probijati postupno, doslovno osvajajući prostor prema aktivnim rubovima požara. Njegove izjave s terena pružile su važan uvid u razliku između slike gašenja iz zraka i stvarnosti zemaljskih snaga, koje nakon svakog naleta zrakoplova moraju ući u opožareno područje, pronaći aktivna žarišta i spriječiti ponovno širenje vatre.
O razvoju situacije govorio je i Joško Grančić, pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika za priobalni dio Hrvatske. U javljanju u Dnevniku Nove TV iz Divulja govorio je o požarima koji su istodobno izbili na više lokacija duž Jadrana, u trenutku kada je vatrogasni sustav morao pratiti i raspoređivati snage na nekoliko požarišta. Požar na Korčuli pritom se izdvojio kao posebno zahtjevna intervencija. Dva velika požara spojila su se u jednu požarnu cjelinu, a vatra se proširila na veliku površinu. Takva situacija zahtijevala je istodobno upravljanje lokalnim snagama, pojačanjima s kopna i protupožarnim zrakoplovima, dok su operativni centri morali zadržati sposobnost odgovora i na druge požare duž priobalja.
Izvanredna dislokacija podigla sustav na nacionalnu razinu
Razmjeri požara doveli su i do podizanja nacionalnog vatrogasnog sustava. Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković prethodno je, zbog velike opasnosti od nastanka i širenja požara, zapovjedio pojačanu pripravnost vatrogasnih snaga. Kada je situacija na Korčuli to zahtijevala, glavni vatrogasni zapovjednik izdao je zapovijed o pokretanju izvanredne dislokacije na otok. U nju su uključene snage vatrogasnih zajednica Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije te Vatrogasne zajednice Grada Zagreba. Takva odluka pokazuje kako veliki otočni požar vrlo brzo može prerasti granice lokalne i županijske intervencije. Izvanredna dislokacija ne znači samo slanje dodatnih vatrogasaca. Potrebno je organizirati okupljanje postrojbi, vozila i opreme, njihov višesatni cestovni put prema jugu, pomorski prijevoz do otoka, smještaj i opskrbu te njihovo uključivanje u postojeću zapovjednu strukturu na požarištu.
Četiri Canadaira i Air Tractor nad Korčulom
U gašenje su uključena četiri protupožarna zrakoplova Canadair CL-415 i jedan Air Tractor AT-802. Zračne snage imale su ključnu ulogu u smanjivanju intenziteta požara na dijelovima terena do kojih zemaljske snage nisu mogle brzo doći. Hrvatska vatrogasna zajednica tijekom poslijepodneva najprije je izvijestila o zahtjevu za tri Canadaira i jednim Air Tractorom, dok su u kasnijoj fazi na požaru djelovala četiri Canadaira i jedan Air Tractor. Ipak, veliki požari ponovno pokazuju da zračne snage same ne gase požarište do kraja. Njihova je zadaća oboriti plamen, usporiti napredovanje fronte i omogućiti vatrogascima na zemlji da se približe rubovima požara. Završno gašenje, osvajanje terena, pronalaženje skrivenih žarišta i višednevna sanacija ostaju posao zemaljskih snaga.
Dva lakše ozlijeđena vatrogasca
Prema novijim informacijama, tijekom intervencije lakše su ozlijeđena dva vatrogasca, pri čemu je drugi slučaj zabilježen na području Blata. Njihove ozljede, prema dostupnim informacijama, nisu teške, ali dodatno pokazuju koliko su ovakve intervencije fizički i sigurnosno zahtjevne. Vatrogasci na velikim požarima otvorenog prostora satima rade na visokim temperaturama, u dimu i na izrazito neravnom terenu. Uz izravnu opasnost od vatre, prijete im padovi, iscrpljenost, dehidracija, toplinski stres i ozljede pri kretanju kroz opožareni teren. Upravo zbog toga medicinsko osiguranje velikih intervencija i mogućnost brzog zbrinjavanja ozlijeđenih pripadnika operativnih snaga predstavljaju važan dio ukupnog odgovora.
Velika intervencija nije samo vatrogasna operacija
Iako su vatrogasci nositelji intervencije, događaj ovakvih razmjera zahtijeva širi sustav potpore. Civilna zaštita bila je uključena u odgovor na lokalnoj razini, a u sigurnosnom, prometnom i medicinskom dijelu ovakvih događaja važnu ulogu imaju policija, sustav hitne medicinske pomoći i druge nadležne službe. Zatvaranje i regulacija prometa na otočnim prometnicama bili su nužni kako bi se omogućilo sigurno djelovanje interventnih vozila i zaštitilo stanovništvo. Posebno važan, a često manje vidljiv dio intervencije bila je logistika dolaska pojačanja na otok. Za razliku od požara na kopnu, gdje vatrogasna kolona može cestom izravno stići do područja intervencije, dolazak većeg broja vozila na Korčulu ovisi o pomorskim vezama. Vatrogasne snage morale su prijeći kombinirani cestovni i pomorski put, a trajektne posade Jadrolinije bile su dio logističkog lanca koji je omogućavao prebacivanje ljudi, vatrogasnih vozila i opreme prema otoku. U takvim okolnostima posebno dolazi do izražaja važnost trajektnih pravaca preko Pelješca i prema Korčuli pa tako doprinos Jadrolinijinih posada koje su omogućavale prijevoz vatrogasnih snaga zaslužuje biti zabilježen. Kod otočnih intervencija pomorski prijevoz nije sporedna logistička pojedinost, nego jedan od ključnih elemenata sposobnosti države da brzo dovede pojačanja na požarište.
Oko 550 hektara opožarene površine
Prema dosadašnjim procjenama, požar je zahvatio oko 550 hektara trave, niskog raslinja, makije i borove šume. Konačna površina moći će se preciznije utvrditi nakon potpunog smirivanja situacije i pregleda požarišta. Za sada nema potvrde o izgorjelim stambenim objektima. Konačna procjena štete na poljoprivrednim površinama, uključujući maslinike i vinograde, također tek slijedi. S obzirom na veličinu opožarenog područja i gospodarsku važnost poljoprivrede za ovaj dio Korčule, upravo će procjena štete na trajnim nasadima biti jedan od važnih podataka nakon završetka intervencije.
Noć s 11. na 12. srpnja bila je ključna. Nakon prestanka djelovanja zračnih snaga vatrogasci na zemlji ostali su sami pred velikim požarištem. Njihov je zadatak bio zadržati vatru unutar dosegnutih granica i spriječiti prodor prema objektima i novim površinama. Dolazak kiše donio je prijeko potrebno olakšanje, ali nije označio kraj intervencije. Kod požara koji zahvate stotine hektara vatra može dugo ostati skrivena u panjevima, korijenju i dubokim slojevima gorivog materijala. Promjena vjetra ili porast temperature mogu ponovno aktivirati pojedina žarišta, zbog čega sanacija i nadzor mogu trajati danima.
Korčula kao test sposobnosti sustava
Požar između Blata i Smokvice pokazao je snagu lokalnog dobrovoljnog vatrogastva, ali i granice otočnih resursa kada se požar u kratkom vremenu razvije na nekoliko stotina hektara. Lokalni vatrogasci prvi su stali pred vatru, a zatim se oko njih postupno gradio širi odgovor: snage iz županije, Intervencijska vatrogasna postrojba, zračne snage i izvanredna dislokacija iz kontinentalne Hrvatske. Upravo ta sposobnost postupnog podizanja sustava jedna je od najvažnijih značajki hrvatskog modela vatrogastva. Istodobno, ovakve intervencije upozoravaju na potrebu stalnog jačanja lokalnih kapaciteta, logistike za otoke, sustava ranog otkrivanja požara i sposobnosti dugotrajnog djelovanja u situacijama kada više velikih požara izbije istodobno.
Prema posljednjim dostupnim podacima, stanje na požarištu je stabilnije, ali intervencija nije završena. Na terenu su velike vatrogasne snage, nastavlja se sanacija, a konačna procjena opožarene površine i materijalne štete tek slijedi. Već sada, međutim, poznati podaci govore o razmjerima događaja: približno 550 hektara opožarenog prostora, 186 vatrogasaca i 48 vozila na terenu, četiri Canadaira i jedan Air Tractor te izvanredna dislokacija dodatnih snaga iz kontinentalne Hrvatske. Dva vatrogasca lakše su ozlijeđena, dok prema dosad dostupnim informacijama nema ljudskih žrtava ni potvrđenih izgorjelih stambenih objekata.
Požar na Korčuli zato nije samo priča o 550 opožarenih hektara. To je priča o lokalnim vatrogascima koji su prvi stali pred vatru, o zapovjednicima koji su morali donositi odluke u uvjetima brzog razvoja događaja, o zračnim posadama, vatrogascima koji su krenuli na višesatni put prema otoku te ljudima i službama koji su omogućili da pojačanja stignu ondje gdje su bila potrebna. Konačna stručna analiza tek će pokazati sve operativne pouke ove intervencije, ali već sada svima je jasno da je požar između Blata i Smokvice bio ozbiljan test sposobnosti hrvatskog vatrogasnog i sustava civilne zaštite.