Blaženka Musulin
odvjetnica
https://www.odvjetnicki-ured-musulin.hr/
Što kada biciklist na nogostupu naleti na pješaka? Kakav se postupak pokreće i imali je pješak pravo od vozača bicikla tražiti naknadu za ozljedu i troškove koji su nastali radi liječenja?
Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (u nastavku ZOSPC), i to članku 112., vozači bicikla dužni su kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a na mjestima gdje staza ili traka ne postoje, dužni su se kretati što bliže desnom rubu kolnika. Vozač bicikla koji postupi suprotno odredbama ovoga članka Zakona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom.
Vozači bicikla koji se kreću nogostupom, kojim se kreću i pješaci trebao obratiti dužnu pažnju na pješake kako ne bi došlo do naleta.
Člankom 45. u stavku 1. ZOSPC, propisano je da je vozač koji se vozilom uključuje u promet na cesti ili drugoj prometnoj površini (izlazak vozila iz garaže, dvorišta, parkirališta, stajališta, s površine na kojoj se ne obavlja promet vozila ili s drugih sličnih površina) dužan propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje.
Ako je pješak zadobio tjelesne ozljede osim prekršaja zbog načina kretanja djelom prometnice koja nije predviđena za kretanje biciklista, vozač bicikla će biti kažnjen i za izazivanje prometne nesreće u kojoj je radi naleta bicikla ozlijeđen pješak.
Naime, ako se biciklist prilikom naleta na pješaka kretao biciklom po nogostupu, prekršio je članak 112 ZOSPC koji propisuje da su se vozači bicikla dužni kretati biciklističkom stazom, a ako staza ne postoji, dužni su se kretati što bliže desnom rubu kolnika.
Pješak koji u takvom događaju zadobije tjelesne ozljede ima pravo na naknadu neimovinske i imovinske štete, zbog povrede prava osobnosti, pa kao oštećeni ima pravo potraživati naknadu štete od vozača bicikla koji je odgovoran za predmetnu nesreću.
Oštećeni pješak ima pravo tužbom pokrenuti postupak protiv vozača bicikla, pred nadležnim sudom ako vozač bicikla odbije platiti odštetu ili se ne suglase o visini naknade na koju ozlijeđeni ima pravo.
Odredbom čl. 1095 Zakona o obveznim odnosima, određeno je, tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu štetu.
Ozlijeđena osoba ima pravo potraživati naknadu štete za povredu prava osobnosti iz članka 19 Zakona o obveznim odnosima, a visina odštete ovisi o težini ozljede i duljini liječenja, a osobito jesu li zaostale kakve trajne posljedice nakon predmetnog ozljeđivanja.
Kod određivanja prava na naknadu štete primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima u kojem je definirano pravo oštećenika, a čl. 1100. određuje da se takva povreda kod fizičke osobe može odnositi na povredu prava na tjelesno i duševno zdravlje.
Ozlijeđena osoba ima pravo na naknadu štete za zadobivene ozljede, a to pravo određuje se po kriteriju pretrpljenih fizičkih boli i pretrpljenog strah što su prema Zakonu o obveznim odnosima mjerila za određivanje visine pravične novčane naknade.
Oštećenik također ima pravo na naknadu za tuđu pomoć i njegu koja je potrebna za vrijeme mirovanja i liječenja, naknadu za zaostalo naruženje ako nakon ozlijeđivanja npr. npr.ostane ožiljak, kao i naknadu za zaostale trajne posljedice koje utječu na smanjenu životnu i radnu aktivnost.
Prilikom određivanja visine odštete ocjenjuju se ozljede zadobivene u tom štetnom događaju, uzevši u obzir duljinu i dinamiku liječenja, tegobe koje je ozlijeđena osoba imala tijekom liječenja, kao što su imobilizacija, previjanje rane, učestali odlasci na kontrole, razdoblje mirovanja, a što sve utječe na duljinu trajanja fizičkih bolova i straha koje osoba trpi.
Troškovi liječenja koji su nastali radi obavljanja pregleda ili pretraga u privatnim poliklinikama u svezi liječenja nakon nesreće trebaju se naknaditi ukoliko su bile potrebni i nisu mogle biti pravovremeno učinjenje u sustavu zdravstvenog osiguranja. Važno je da su bile preporučene od strane specijalista te da je ozlijeđeni pokušao preglede ili pretrage obaviti putem zdravstvenog sustava na uputnicu.
Prometna policija pokreće prekršajni postupak protiv vozača bicikla izdavanjem Obveznog prekršajnog naloga na koji biciklist ima pravo prigovora. Nakon pravovremeno uloženog prigovora postupak se nastavlja na prekršajnom sudu, na koji ozlijeđeni pješak može biti pozvan radi davanja iskaza o okolnostima nastanka nesreće.
Photo by Murillo de Paula on Unsplash